Republika Hrvatska
Županijski sud u
Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1566/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića, predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Boris Rebić, odvjetnik iz Imotskog, protiv tuženika Grada Imotskog, OIB: 18919978758, kojeg zastupaju punomoćnici Marko Perkušić i Mirko Perkušić, odvjetnici iz Imotskog, radi činjenja, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, poslovni broj P-638/2022-6 od 26. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Makarskoj - Stalna služba u Imotskom, poslovni broj P-638/2022-6 od 26. kolovoza 2022. potvrđuje u stavku prvom izreke u dijelu kojim je tuženik obvezan ustupiti bez naknade tužitelju građevinsko zemljište na području grada Imotskog površine najmanje 400 m2, potpuno komunalno opremljeno, odnosno sa uređenim pristupnim cestama, javnom rasvjetom prema mjesnim prilikama i okolišu potrebnih za korištenje građevine, priključcima i mrežom za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju prema mjesnim prilikama, instalacijom DTK ( distributivna telefonska kanalizacija), kao i u odluci o parničnom trošku sadržanoj u stavku drugom izreke citirane presude za iznos od 1.883,00 eura[1] / 14.187,50 kn.
II. Djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se citirana presuda u preostalom dijelu stavka prvog i stavka drugog izreke i sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:
" … ili u istom roku isplatiti tužitelju iznos od 28.668,13 eura / 216.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom po stopi iz članka 29. Zakona o obveznim odnosima (iz ostalih odnosa) počev od 11. ožujka 2019. do isplate", te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.883,00 eura / 14.187,50 kn.
III. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 259,23 eura u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu tog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Presudom suda prvog stupnja tuženik je obvezan ustupiti bez naknade tužitelju građevinsko zemljište na području grada [adresa] površine najmanje 400 m2, potpuno komunalno opremljeno, odnosno sa uređenim pristupnim cestama, javnom rasvjetom prema mjesnim prilikama i okolišu potrebnih za korištenje građevine, priključcima i mrežom za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju prema mjesnim prilikama, instalacijom DTK ( distributivna telefonska kanalizacija), ili u istom roku isplatiti tužitelju iznos od 28.668,13 eura / 216.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom po stopi iz čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (iz ostalih odnosa) počev od 11. ožujka 2019. do isplate (stavak prvi izreke).
1.1. Tuženik je obvezan naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.766,01 eura / 28.375,00 kn (stavak drugi izreke).
2. Protiv citirane presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu tužitelja na naknadu parničnog troška.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe iz čl. 365. st. 2. u vezi čl. 354. st. 2. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako ni ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se upire žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je istu moguće ispitati.
5.1. Nije počinjena ni bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 190. st. 1. ZPP-a, budući da je tužitelj ustao tužbom u kojoj je postavio alternativni zahtjev, a koji je nakon provedenog građevinskog vještačenja uskladio sa nalazom i mišljenjem vještaka, te koju preinaku je sud prvog stupnja, a s obzirom na izreku pobijane presude, prihvatio kao svrsishodnu za konačno rješenje spora.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik ustupi bez naknade građevinsko zemljište na području grada [adresa] površine najmanje 400 m2, potpuno komunalno opremljeno, odnosno sa uređenim pristupnim cestama, javnom rasvjetom prema mjesnim prilikama i okolišu potrebnih za korištenje građevine, priključcima i mrežom za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju prema mjesnim prilikama, instalacijom DTK ( distributivna telefonska kanalizacija), ili u istom roku isplatiti tužitelju iznos od 28.668,13 eura / 216.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama počev od 11. ožujka 2019. do isplate.
7. U provedenom je postupku utvrđeno:
- da je rješenjem o pravu na dodjelu stambenog kredita Ministarstva hrvatskih branitelja [broj] [broj] od 4. siječnja 2019. utvrđeno da je KB, rođen **.**.1972., OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata VIII skupine - invalid s 40 % oštećenja organizma, iz [adresa], ima pravo na stambeni kredit za izgradnju kuće, te da je dodijeljeni stambeni kredit dužan namjenski iskoristiti u roku od jedne godine od dana njegove realizacije i dostaviti dokaz o namjenskom utrošku sredstva. U protivnom Ministarstvo hrvatskih branitelja aktivirat će sredstva osiguranja iz točke 4. izreke tog rješenja (točka 1. izreke). Korisnik prava iz točke 1. ovog rješenja ima pravo na stambeni kredit u kunskoj protuvrijednosti svote od 58.272,00 eura (točka 2.izreke);
- da tužitelj ima prebivalište na području grada [adresa];
- da je prema čl. 83. st. 4. toč. c) Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" broj: 121/17 – dalje Zakon o hrvatskim braniteljima) propisano da pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita
– među inima – pripada hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata od I do X skupine, a st. 1. čl. 87. istog Zakona propisano je da je jedinica lokalne samouprave mjesta prebivališta korisnika stambenog kredita, dužna osobi iz prethodno citirane zakonske norme ustupiti građevinsko zemljište bez naknade i to zemljište komunalno opremiti;
- da prema čl. 87. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima, jedinice lokalne samouprave dužne su, kad osoba iz čl. 83. st. 4. ovoga Zakona koristi stambeni kredit ili financijsku potporu za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno čl. 86. st. 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje;
- da se prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za graditeljstvo Željka Jelinića, ing. građ., izgradnja stambenog objekta površine 72,03 m2 na području Grada Imotskog može poduzimati na građevinskom zemljištu koje ima površinu najmanje 400 m2;
- da prema nalazu i mišljenju imenovanog vještaka visina sredstava koje valja utrošiti za kupnju građevinskog zemljišta površine 400 m2 u užem području Grada Imotskog, plaćanje doprinosa za samostojeću obiteljsku kuću bruto površine 80 m2 i priključaka iste na infrastrukturu, iznosi 28.668,13 eura / 216.000,00 kn.
8. Slijedom izloženoga, cijeneći da tužitelj ima status osobe iz čl. 83. st. 4. toč. c) Zakona o hrvatskim braniteljima, da mu je tuženik sukladno odredbi čl. 87. st. 1. citiranog Zakona u obvezi, bez naknade ustupiti građevinsko zemljište u površini od 400 m2 i to zemljište komunalno opremiti kako je to propisano odredbom čl. 87. st. 4. Zakona o hrvatskim braniteljima, a da tuženik nije dokazao da bi opisanu obvezu izvršio, te da postoji tužiteljevo pravo zahtijevati da mu tuženik umjesto naturalnog davanja isplati novčani iznos, visina kojeg je utvrđena građevinskim vještačenjem, prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja pobliže naveden stavkom prvim izreke pobijane presude.
9. Odluku o parničnom trošku donosi pozivom na odredbe iz čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
10. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zatražio da mu tuženik ustupi bez naknade građevinsko zemljište na području grada [adresa] površine najmanje 400 m2, potpuno komunalno opremljeno, polazeći od sadržaja odredbe čl. 87. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima, koja odredba propisuje da su jedinice lokalne samouprave dužne kada osoba iz čl. 83. st. 4. ovoga Zakona koristi stambeni krediti ili financijsku potporu za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta, sukladno čl. 86. st. 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje. Pri tome, na zakonitost pobijane presude nisu od utjecaja žalbeni navodi kojima se upućuje da bi se obveza tuženika, ukoliko postoji prema tužitelju, odnosila na predaju građevinskog zemljišta koje će se naknadno komunalno opremiti, a ne na već potpuno komunalno opremljeno građevinsko zemljište, budući da tuženika tereti obveza komunalnog opremanja takvog građevinskog zemljišta.
11. Međutim, pravilnom primjenom materijalnog prava, tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom je dijelu, trebalo odbiti kao neosnovan.
11.1.Naime, radi se o alternativnom zahtjevu. Alternativna obveza je građanskopravna kategorija normirana odredbama čl. 32. do 37. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje ZOO). To je obveza koja ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze; pravo izbora, ako nije što drugo ugovoreno, pripada dužniku i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je izabrao (čl. 32. ZOO-a). Pri tome nema zapreke da druga obveza glasi na isplatu u novcu. Stoga i presuda u tom slučaju glasi na oba predmeta obveze i to postavljena alternativno, jer se u stvari radi o jednom tužbenom zahtjevu. No, da bi se takva presuda mogla donijeti, odnosno prihvatiti tako postavljeni zahtjev, alternativnost, treba proizlaziti iz sadržaja građanskopravnog odnosa.
12. U konkretnom slučaju zahtjev za ispunjenje alternativne obveze ne temelji se na materijalnom pravu iz kojeg takva obveza proizlazi, odnosno takvo pravo ne proizlazi iz Zakona o hrvatskim braniteljima, iz kojih razloga je alternativni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.
13. S obzirom na ishod ovog žalbenog postupka valjalo je sukladno odredbi iz čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 2. ZPP-a odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.
14. Tužitelj je sa prvopostavljenom činidbom koja se odnosi na ustup komunalno opremljenog građevinskog zemljišta uspio u cijelosti po osnovi i visini, dok je u odnosu na drugu činidbu odbijen, slijedom čega konačni uspjeh istog u ovoj parnici iznosi 50 %, te mu je od pravilno utvrđenog potpunog parničnog troška u iznosu od 3.766,01 eura / 28.375,00 kn, dosuđen iznos od 1.883,00 eura / 14.187,50 kn, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu tog troška odbijen kao neosnovan.
15. Tuženik je u žalbenom postupku uspio u omjeru od 50 %, pa mu je od zatraženog troška u iznosu od 518,45 eura / 3.906,25 kn s PDV-om, prema Tbr.10. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22), dosuđen iznos od 259,23 eura / 1.953,13 kn, a u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu tog troška odbijen kao neosnovan.
16. Iz ovih je razloga na temelju odredbi iz čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.
U Rijeci, 15. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Duško Abramović