Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-516/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužiteljice IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivici Škunca, odvjetniku iz Zaprešića, protiv tuženika VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi predaje u suposjed i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-323/2024-13 od 11. ožujka 2025., 15. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-323/2024-13 od 11. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
„Tužba se smatra povučenom.“
2. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je tužiteljica 17. ožujka 2025. ne navodeći izričito zakonske razloge te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i utvrdi zastoj postupka na tri mjeseca.
3. Odgovor na žalbu nije dan.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tužiteljica je protiv tuženika 4. travnja 2024. podnijela tužbu u kojoj traži da joj preda u suposjed nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stan u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] i da joj isplati iznos od 9.000,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kako je specificirana, temeljem neovlaštenog korištenja njezinog suvlasničkog dijela navedene nekretnine.
5.1. Prvostupanjski sud je zakazao ročište glavne rasprave za dan 11. ožujka 2025. u 12,30 sati na koje je pozvao tužiteljicu i njezinog punomoćnika te tuženika i na kojemu su stranke trebale biti saslušane u svrhu dokazivanja. Istog dana u 9,58 sati zaprimljen je podnesak tužiteljice po njezinom punomoćniku u kojem navodi da ne može pristupiti na ročište zbog bolesti pa predlaže njegovu odgodu, te da je u tijeku postupak dogovora o mirnom rješavanju spora za što je potrebno sačekati da se dovrši ostavinski postupak iza ZZ (drugi suvlasnik sporne nekretnine). Zbog toga predlaže i da prvostupanjski sud prekine parnični postupak do dovršetka ostavinskog postupka, jer bi i nasljednici ZZ trebali sudjelovati u ovom postupku u kojem bi tužiteljica isplatila sve suvlasnike iz predmetnog stana, odnosno zastoj postupka u trajanju tri mjeseca.
5.2. Na ročište za glavnu raspravu 11. ožujka 2025. nisu pristupili tužiteljica niti njezin punomoćnik, ali je pristupio tuženik koji se usprotivio odgodi ročišta, odbio se upustiti u raspravljanje, te je predložio da sud donese odluku da je tužba povučena.
5.3. Na navedenom ročištu prvostupanjski sud je raspravnim rješenjem odbio odgodu ročišta jer tužiteljica nije priložila dokaz da na ročište nije mogla pristupiti zbog bolesti, a niti je pristupio njezin punomoćnik koji svoj dolazak nije opravdao. Obzirom da se tuženik protivio odgodi ročišta i nije htio raspravljati na tom ročištu, to je prvostupanjski primjenom članka 295. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) utvrdio da se tužba smatra povučenom.
6. Tužiteljica u svojoj žalbi ne navodi izričite zakonske razloge zbog kojih podnosi žalbu, ali navodi kako smatra da prvostupanjski sud nije trebao donijeti pobijanu odluku, već da je trebao odgoditi ročište i odlučiti o njezinom prijedlogu za prekid, odnosno zastoju postupka.
6.1. Člankom 365. stavak 2. ZPP-a propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
6.2. Stoga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.
6.3. Člankom 295. stavak 2. i 3. ZPP-a propisano je da ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, sud može, ocjenjujući sve okolnosti:
- zaključiti glavnu raspravu i odlučiti o tužbi odnosno tužbenom zahtjevu na temelju već izvedenih dokaza te stanja spisa ako smatra da je predmet dovoljno raspravljen ili
- zbog važnih razloga odgoditi ročište za glavnu raspravu, no najviše jednom tijekom cjelokupne glavne rasprave.
6.4. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno primijenio članak 395. stavak 2. ZPP-a jer tužiteljica nije opravdano izostala s ročišta obzirom da svoj nedolazak nije potkrijepila odgovarajućom dokumentacijom iz koje bi se moglo zaključiti da na zakazano ročište nije pristupila zbog bolesti, a niti sada u žalbi navodi o kojoj se bolesti radilo, već ponavlja da …“zbog bolesti tužiteljice koja je već stara i živi u [adresa]“ nije mogla pristupiti. Ukoliko bi se i uzelo kao utvrđeno da tužiteljica doista nije zbog akutnog zdravstvenog stanja pristupiti na ročište za glavnu raspravu, na istu je trebao radi zaštite prava tužiteljice pristupiti njezin punomoćnik koji je odvjetnik i kojemu je trebalo biti poznato koje posljedice mogu nastupiti ako i on ne pristupi na navedeno ročište. Tuženik se izričito protivio odgodi ročišta te je odbio upustiti se u raspravljanje, zbog čega su se ispunili uvjeti za donošenje pobijane odluke. Prvostupanjski sud nije imao razloge za odgodu ročišta iz članka 295. stavak 3. ZPP- a.
6.5. U odnosu na prekid postupka zbog eventualnog mirnog rješenja spora u koji će biti uključeni i nasljednici drugog suvlasnika, a čiji prednik nije bio obuhvaćen tužbom, treba reći da to nije razlog za prekid postupka koji je reguliran u člancima 212. i 213. ZPP-a. U odnosu na zastoj postupka treba reći da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 80/22.) brisan članak 186.g kojim je u stavku 1. bilo propisano da stranke mogu tijekom parničnog postupka suglasno zatražiti od suda zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, bez obzira na način i forum rješavanja. Navedeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku stupio je na snagu 19. srpnja 2022., a ovaj postupak je započeo podnošenjem tužbe 4. travnja 2024., pa u vrijeme podnošenja tužbe više nije postojala mogućnost da stranke mogu zatražiti zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, bez obzira na način i formu rješavanja. Sada je postupak mirenja uređen na drugačiji način.
7. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu tužiteljice kao neosnovanu te je potvrdio pobijanu odluku primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a.
Koprivnica, 15. svibnja 2025.
Sutkinja
Vesna Rep
