REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1348/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja BČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ADDIKO BANK d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o. u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, dana 15. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj P-174/2023-41 od dana 11. svibnja 2023. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na čije pokretanje je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr- 1348/2025 od dana 15. svibnja 2025. radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

II. Nalaže se ovršeniku dostaviti sudu dokaz o pokretanju parničnog postupka kojeg je upućen pokrenuti ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr- 1348/2025 od dana 15. svibnja 2025. u roku 15 dana od dana podnošenja tužbe.

III. Upozorava se ovršenik da će u slučaju nepostupanja po točci III. izreke ovog rješenja postupak izravne naplate biti nastavljen.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj P- 174/2023-41 od dana 11. svibnja 2023. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1) Ovršenik je dana 11. travnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj P- 174/2023-41 od dana 11. svibnja 2023.

2) U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu gore navedenu presudu, slijedom čega mu je zaplijenjen novčani iznos od 7.189,19 eura. Navedenom presudom naloženo je ovršeniku da ovrhovoditelju isplati iznos od 3.418,99 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, kao i naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 493,20 eura. Međutim, ovrhovoditelj je sudužnik po Ugovoru o kreditu bez depozita br. [broj depozita]/2007 od dana 30. svibnja 2007. (dalje u tekstu: Ugovor o kreditu), koji Ugovor o kreditu je raskinut i temeljem kojeg Ugovora o kreditu je ovrhovoditelj na dan 14. kolovoza 2024. dugovao ovršeniku iznos od 233.806,54 eura. Ovršenik je ovrhovoditelju izjavio prijeboj tražbina izjavom o prijeboju dana 14. kolovoza 2024., a nakon kojeg prijeboja je ovršenikovo potraživanje prema ovrhovoditelju ostalo nenaplaćeno u iznosu od 226.813,63 eura. Međutim, unatoč izjavljenom prijeboju, ovrhovoditelj je dana 31. ožujka 2025. podnio Financijskoj agenciji predmetni zahtjev za izravnu naplatu. Predmetna tražbina prestala je prijebojem, a koja izjava o prijeboju je nastala dana 14. kolovoza 2024., dakle više od mjesec dana od dana pravomoćnosti presude podnesene na izravnu naplatu, slijedom čega je ovršenik nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg je proizašla predmetna presuda. Stoga predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate nedopuštenim. Ovršenik predlaže sudu i odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava obzirom bi prijenosom zaplijenjenih sredstava pretrpio nenadoknadivu štetu. To iz razloga što je za ovrhovoditelja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija evidentirano da ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 236.568,73 eura, da je račun istog blokiran 1150 dana te da naplate po osnovama za plaćanje u posljednjih 6 mjeseci nije bilo, o čemu kao dokaz dostavlja potvrdu Financijske agencije od dana 11. travnja 2025. Ovrhovoditelj je u blokadi za iznos koji znatno premašuje iznos koji je predmet ovog postupka te bi stoga ovršenik bio u nemogućnosti povratiti od ovrhovoditelja predmetni iznos jer isti više ne bi bio u imovini ovrhovoditelja, već bi bio prenesen drugim vjerovnicima čije osnove za plaćanje stoje u redoslijedu osnova za plaćanje, a čime bi ovršeniku nastala nenadoknadiva šteta.

3) Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 19. travnja 2025. U svom očitovanju ovrhovoditelj u bitnome navodi da je izjavu o prijeboju nepotpisanu vratio ovršeniku budući obveza ovrhovoditelja prema ovršeniku nije podobna za prijeboj obzirom je u suprotnosti sa čl. 195. Zakona o obveznim odnosima. Naime, obveza ovrhovoditelja temelji se na Ugovoru o kreditu u kojem je ovrhovoditelj sudužnik, a glavni dužnik, AČ, podnijela je sudu tužbu radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu pa stoga Ugovor o kreditu ne proizvodi nikakve pravne učinke za ugovorne strane. Ovrhovoditelj predlaže sudu odbiti prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz razloga što ovršenik nema pravo u ovom postupku na povrat pravomoćno dosuđenog iznosa, presudom koja je ovršna i na koju nije dopuštena revizija. U svom očitovanju ovrhovoditelj ne navodi nikakve podatke o svojoj imovini.

4) Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.

5) Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6) Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

7) Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8) Obzirom je ovršenik podneskom od dana 11. travnja 2025. uz prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, to je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

9) U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud je stava da je ovršenik isti učinio vjerojatnim

10) Naime, prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što je, prema stavu ovog suda, ovršenik i učinio.

11) Iz potvrde Financijske agencije Klasa: 034-011/25-07/1, Urbroj: 118-08-2012- 25 od dana 11. travnja 2025. (list 28 spisa), koju je ovršenik dostavio sudu uz prijedlog, proizlazi da su za ovrhovoditelja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija evidentirani slijedeći podaci: da ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 236.568,73 eura, da je račun istog blokiran 1150 dana te da naplate po osnovama za plaćanje u posljednjih 6 mjeseci nije bilo.

12) Nastanak teško nadoknadive, odnosno nenadoknadive štete ovršenik je učinio vjerojatnim činjenicom da je ovrhovoditelj osoba koja je u blokadi više od 3 godine u iznosu od 236.568,73 eura, koji iznos višestruko nadmašuje iznos koji je predmet ovog postupka i koji bi provedbom predmetne ovrhe bio prenesen ovrhovoditelju, pa bi u slučaju uspjeha ovršenika u parnici, tj. u slučaju da pljenidba i prijenos bude proglašen nedopuštenim, ovršenik teško mogao naplatiti tražbinu, odnosno vratiti zaplijenjeni i preneseni novčani iznos od ovrhovoditelja.

13) Slijedom navedenog, a temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a u svezi sa čl. 210. st. 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

14) Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

15) Sud nije utvrdio postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno pogrešnu primjenu materijalnog prava, a na što također pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a.

16) U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga jer je predmetna tražbina prestala prijebojem, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.

17) Odredbom čl. 52. st. 1 OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

18) Kako ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, dana 15. svibnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju

3. FINI

4. spis

Z/ kal.30 dana