Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-783/2022.
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
-
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DH, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), rješavajući o žalbi DH, kojeg brani odvjetnik Vedran Pajić iz Osijeka, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 14. prosinca 2021.g., Klasa: 413-01/21-26/1896, Ur.broj: 513-02-7002/18-21-11, na sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okrivljenika DH, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke pod točkom I izreke ovog rješenja, žalba okrivljenika DH je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o prekršaju okrivljenik DH proglašen je krivim i, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 7.500,00 kn (sedamtisućapetsto kuna), zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 1. Općeg poreznog zakona, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.
2. Navedenim rješenjem o prekršaju okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kn (sto kuna).
3. Protiv navedenog rješenja o prekršaju okrivljenik DH je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava i odluke o prekršajnim sankcijama, navodeći u bitnome da je prije pokretanja postupka otklonio posljedice prekršaja, te da se trebao primijeniti materijalni propis – Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom kao lex specialis, kao i da su ispunjene pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti.
4. Žalitelj predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Rješavajući predmet, te ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
7. Člankom 195. stavkom 1. točkom 10. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. ovog Zakona. Člankom 90. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakoniti način (nezakoniti dokazi), a člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
1. Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se
oduka o krivnji okrivljenika, između ostalog, temelji na materijalnom dokazu u vidu Zapisnika o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranje prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika, Klasa: 471-01/21-20/1962, Ur.broj: 513-02-7027/16-21-5 od 31. kolovoza 2021., koji zapisnik je sastavljen po ovlaštenim službenim osobama tijela državne uprave, a isti sadrži i izjave DH, kao i SH, koji su bili nazočni nadzoru, o bitnim činjenicama u svezi prekršaja stavljenog okrivljeniku na teret, koji su u tom trenutku imali svojstvo osumnjičenika, odnosno svjedoka, a na temelju kojih je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak izvelo zaključak o odlučnim činjenicama djela.
2. Treba istaknuti da u skladu s člankom 158. stavcima 6. i 8. Prekršajnog
zakona, prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku i takvi se zapisnici mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.
10. Odredbom članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da kad se prvi put ispituje okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik. U smislu navedenog, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, dužne su upozoriti osumnjičenika na njegova prava prije ispitivanja i takva upozorenja unijeti u zapisnik.
11. Kako je u konkretnom slučaju iz spisa predmeta, odnosno predmetnog zapisnika vidljivo da isti ne sadrži upozorenja koja moraju biti priopćena osobama koje se ispituju u svojstvu osumnjičenika, to je navedeni Zapisnik o obavljenom nadzoru nezakoniti dokaz, pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.
1. Također, treba istaknuti i da u skladu s člankom 158. stavkom 7.
Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a člankom 158. stavkom 8. citiranog Zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju, između ostalog, svjedoka iz stavka 7. ovog članka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupka.
2. U konkretnom slučaju nesporno proizlazi da ovlaštene osobe tijela
državne uprave postupajući u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora prije razgovora sa ĐH, nisu postupile u skladu s odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i smislene primjene odredbi Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), koje važe za ispitivanje svjedoka.
3. Naime, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama
Prekršajnog zakona, već je u odredbi članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (članak 166. stavka 2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (članak 167. stavak 7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (članak 168. stavak 2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe članka 283. do 300. Zakona o kaznenom postupku prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u članku 300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.
4. Nadalje, odredbama članka 300. stavka 1. točke 2. i 5. Zakona o
kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je:
„2. kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava;
5. upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik,
Odredbom članka 285. stavka 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku propisano je da su oslobođeni od obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do dugog stupnja zaključno, a stavkom 3. citiranog članka 285. propisano je: „3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovori unose se u zapisnik.“ Nadalje, odredbom članka 288. stavka 3. istog Zakona propisano je: „3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“
5. Kako je iz sadržaja Zapisnika o obavljenom očevidu vidljivo da isti ne
sadrži upozorenja koja moraju biti priopćena osobama koje se ispituju u svojstvu svjedoka, odnosno ĐH nije bila upozorena u smislu odredbe članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku da nije dužna svjedočiti, niti je upozorenje i odgovor unesen u zapisnik prije davanja izjave ovlaštenim carinskim službenicima, to predmetni Zapisnik o obavljenom nadzoru u i u tom dijelu koji sadrži njezinu izjavu (s obzirom na način pribavljanja) čini nezakonitim dokazom pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.
6. Zbog svega navedenog ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog
postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena ako se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz člana 90. ovog Zakona.
18. Trebalo je stoga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, u povodu
žalbi okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijano rješenje o prekršaju ukinuti, s tim da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u ponovljenom postupku provesti glavnu raspravu, ispitati okrivljenika, po potrebi saslušati svjedokinju, te nakon toga donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, a voditi i računa da radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava, inkriminirani prekršaj mora biti pravilno pravno označen, što je u pobijanoj odluci također izostalo.
1. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 15. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
