Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-35/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Splitu od 19. rujna 2024. poslovni broj K-578/2023-72, u javnoj sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025., u nazočnosti Mikice Munjin-Wertag zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Osijeku,

p r e s u d i o  j e

I/ Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o uvjetnoj osudi i izriče da se opt. ZČ za kazneno djelo teška tjelesna ozljeda u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11, za koje je tom presudom proglašen krivim, na temelju čl. 118. st. 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, u koju se na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku uračunava vrijeme lišenja slobode i istražnog zatvora od 30. ožujka do 7. lipnja 2023., od 3. lipnja do 2. srpnja 2024. i od 24. srpnja do 19. rujna 2024..

II/ Odbija se žalba opt. ZČ, kao neosnovana, te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, proglašen je krivim opt. ZČ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11, te je optuženik na temelju 118. st. 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 4 (četiri) godina, u koju kaznu se na temelju čl. 54. KZ/11 uračunava vrijeme lišenja slobode i istražnog zatvora od 30. ožujka do 7. lipnja 2023., od 3. lipnja do 2. srpnja 2024. i od 24. srpnja do 19. rujna 2024..

1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. i 6. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08), opt. ZČ je djelomično oslobođen naknade troškova kaznenog postupka i to paušalne svote i naknade troškova branitelja po službenoj dužnosti, dok je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08 dužan naknaditi troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 551,24 eura u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv te presude žali se opt. ZČ po branitelju Borku Bebiću, odvjetniku iz Splita, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenoj sankciji i troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika oslobodi optužbe ili da se preinači u odluci o kazni i optuženiku izrekne blažu kaznu uz izricanje uvjetne osude ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odluku. Stavljen je prijedlog da se obavijeste o sjednici vijeća.

2.1. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kaznenoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u odluci o kazni na način da se optuženiku izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora.

3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je opt. ZČ po branitelju Borku Bebiću, odvjetniku iz Splita, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana. Stavljen je prijedlog da se obavijeste o sjednici vijeća.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

5. O javnoj sjednici vijeća drugostupanjskog suda obaviješteni su državni odvjetnik, opt. ZČ i branitelj Borko Bebić, odvjetnik iz Splita.

5.1. Na sjednicu vijeća je pristupila Mikica Munjin-Wertag zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, a nisu pristupili obaviješteni opt. ZČ i branitelja optuženika odvjetnik Borko Bebić iz Splita, te je na temelju čl. 475. st. 3. ZKP/08 sjednica vijeća drugostupanjskog suda održana u odsutnosti obaviještenih optuženika i branitelja optuženika.

5.2. Javna sjednica vijeća drugostupanjskog suda je započela izlaganjem žalbe opt. ZČ podnesenu po branitelju Borku Bebiću, odvjetniku iz Splita, koju je izložio sudac izvjestitelj.

5.3. Nakon toga zamjenica županijskog državnog odvjetnika Mikica Munjin-Wertag je izložila žalbu državnog odvjetnika.

5.4. Nakon toga sudac izvjestitelj je izložio odgovor optuženika na žalbu državnog odvjetnika.

6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, a žalba optuženika nije osnovana.

7. Opt. ZČ žalbom po branitelju se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 9. ZKP/08 navodeći da je prvostupanjski sud izmijenivši opis (činjenični) djela iz optužnice državnog odvjetnika, na način da je umjesto riječi "te ju je glavom udario nekoliko puta od šljunčani pod" naveo riječi "te njenom glavom udario nekoliko puta od šljunčani pod", prekoračio optužbu. Suprotno takvom žalbenom navodu naprijed navedenom izmjenom opisa djela prvostupanjski sud nije prekoračio optužbu jer nije izmijenio odlučnu činjenicu koja tvori opis djela već je samo precizirao opisani dio radnje optuženika, tako da nije počinjena navedena povreda odredaba kaznenog postupka. Opt. ZČ se žali i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08 navodeći u žalbi da je izreka prvostupanjske presude proturječna razlozima, te da nema razloga o odlučnoj činjenici, navodeći u žalbi da je odlučna činjenica je li on (opt. ZČ) uopće i koje točno radnje poduzeo nakon što je "oštećena pala na tlo", a to zbog toga što "nije na nedvojben način utvrđeno da bi okrivljenik poduzeo radnju opisanu u činjeničnom opisu kaznenog djela". S tim u vezi u žalbi ukazuje da iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka (dopune na ročištu za raspravu od 9. rujna 2024.) bi proizlazilo "da je oštećena zadobivene ozljede mogla dobiti samostalnim padom ... da je teoretski moguće da kritične prigode jesu bila dva uzastopna pada, a pod uvjetom da je oštećena bila pod utjecajem alkohola ... iz medicinskog nalaza hitnog prijema KBC Split od 30. ožujka 2023. proizlazi da je oštećena bila nesuradljiva tijekom pregleda dežurne službe uz dojam da je pod utjecajem alkohola". Suprotno žalbenim navodima opt. ZČ izreka prvostupanjske presude nije proturječna razlozima, a obrazloženje sadrži valjane razloge i o odlučnim činjenicama i o pravnim pitanjima. Žalbeni navodi u kojima opt. ZČ osporava da bi "poduzeo radnju opisanu u činjeničnom opisu kaznenog djela", a onda s tim u vezi navod da je žrtva HČ mogla ozljede, pobliže opisane u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude, zadobiti zbog toga što bi u dva navrata sama pod utjecajem alkohola pala na tlo, predstavljaju prigovor pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu će i nastavno biti riječi. Stoga nije počinjena niti povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, a ovaj drugostupanjski sud ispitujući prvostupanjsku presudu u tome dijelu shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08 nije utvrdio neku od drugih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.

8. Opt. ZČ se žali zbog povrede kaznenog zakona navodeći u žalbi da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio da bi on (opt. ZČ), u vrijeme i na mjestu pobliže opisano u izreci prvostupanjske presude, žrtvu HČ prišavši s leđa udario rukom po glavi, uslijed čega je žrtva pala na šljunčani pod, a potom glavom žrtve udario nekoliko puta o šljunčani pod, tako da nije dokazano niti da bi postupajući s izravnom namjerom pokušao žrtvu teško tjelesno ozlijediti. Takvi žalbeni navodi opt. ZČ predstavljaju prigovor pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja a ne povredu kaznenog zakona. Naime, kazneni zakon se ima primijeniti na činjenično stanje koje utvrdi sud a ne na ono za koje opt. ZČ smatra da je trebalo biti utvrđeno.

9. Opt. ZČ se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza. Naime, opt. ZČ u žalbi ustraje u navodima iz obrane da kritične zgode nije udario žrtvu HČ, da su on (opt. ZČ) i žrtva HČ prethodno pili alkoholna pića, nakon čega su autobusom otišli na mjesto događaja jer su znali da tu radi restoran i samoposluga. Dolaskom na mjesto događaja da je otišao u samoposlugu a kada se vratio samoposluge, da je vidio da je žrtva HČ "poklekla i pala", da ju je pokušao podići, a onda da je otišao sa mjesta događaja jer je znao da ima izrečenu mjeru zabrane prilaska žrtvi zbog čega se bojao dolaska policijskih službenika. Takvu obranu opt. ZČ prvostupanjski sud je, dovodeći u vezu s drugim izvedenim dokazima, ocijenio nevjerodostojnom. Naime, prvostupanjski sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz žrtve HČ, koja je u iskazu navela da je kritične večeri u Marmontovoj ulici u Splitu susrela poznanika opt. LČ, koji joj je počeo vikati "kurvo, jeben ti grob gdje će te leći, jeben ti". Zbog toga je otišla do Pojišanske ulice i sjela u autobus, smatrajući da će na taj način izbjeći optuženika ali da je optuženik također ušao u autobus na zadnja vrata. Kada je iz autobusa izašla u Mertojanskoj ulici da joj je prišao optuženik te je tri puta ošamario, zbog čega je pobjegla do blizine zgrade HEP-a, gdje ju je sustigao optuženik te ju udario "od nazad po glavi" od kojeg udarca je pala "frontalno" na tlo, nakon čega se više ne sjeća što se događalo. Sjeća se da su joj naknadno prišli jedna djevojka i jedan mladić a potom da su došli policijski službenici koji su ju odveli. Na temelju iskaza svjedokinje TČ prvostupanjski sud je utvrdio da je svjedokinja uočila žrtvu HČ na mjestu događaja, da je žrtva sjedila "na zidiću do zgrade HEP-a", da je žrtva imala vidljive ozljede i krvavo lice, te je žrtva na upit svjedokinje rekla da ju je "izudarao muškarac i polomio sve zube ... koji (muškarac) leži na trotoaru nasuprot nje", da je rekla ime te osobe koje svjedokinja nije zapamtila, te pored toga da je rekla da je ta osoba uhodi i prati. Pored toga svjedokinja je iskazala da su tada naišla dva mladića koji su stali do te muške osobe koja je ležala na trotoaru, podigli ga i odveli do autobusne postaje, odakle je ta muška osoba pozivala žrtvu, sve dok nisu pristupili policijsku službenici i hitna pomoć koja je odvezla žrtvu, te policijski službenici koji su odveli i navedenu mušku osobu. Na temelju iskaza svjedokinje GČ prvostupanjski sud je utvrdio da je imenovana svjedokinja zajedno sa svojim dečkom VČ, prilikom izlaska osobnim vozilom sa parkirališta, koje se nalazi nasuprot zgrade HEP-a, uočila ozlijeđenu žrtvu HČ i pored nje svjedokinju TČ. Kada su izašli iz vozila da je saznala da je žrtva HČ pretučena od njoj poznate osobe po imenu ZČ, zbog čega je pozvala policijske službenike koji su nakon dolaska pozvali hitnu pomoć i druge policijske službenike koji su sa mjesta događaja odvezli i tu mušku osobu po imenu ZČ. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke prvostupanjski sud je utvrdio da je žrtva IČ kritične zgode zadobila jaku oteklinu desne strane lica s brojnim ranama, razderotinama, krvarenje iz nosa, brojne razderotine gornje i donje usnice usta i sluznice usne šupljine, te izbijanje prvog gornjeg lijevog zuba sjekutića, koje ozljede su tjelesne ozljede. Navedene ozljede da su nastale uslijed više udaraca licem o "hrapavu" podlogu silom srednje jakog (razderotine) do jakog intenziteta (izbijanje zuba). Mišljenje vještaka je da je udaranjem žrtvine glave, licem o tvrdu šljunčanu podlogu, realno mogla nastati i teška tjelesna ozljeda jer je moglo doći i do izbijanja tri i više zuba ili prijeloma kostiju. O tome je prvostupanjski sud naveo valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud a koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima opt. ZČ.

10. Pravilno je prvostupanjski sud djelo za koje je opt. ZČ proglasio krivim kvalificirao kao kazneno djelo teška tjelesna ozljeda u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11. Naime, opt. ZČ je kao odrasla osoba, znajući da mu je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Splitu izrečena mjera zabrane približavanja, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze i zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve HČ, znajući da je žrtva ranije imala slomljene noge uslijed čega je, kako je to u obrani naveo optuženik, znala pasti i/ili pokleknuti, tako da je optuženik bio svjestan da udarcem rukom u glavu može srušiti žrtvu na tlo, pa kada je kritične zgode optuženik udario žrtvu po glavi, uslijed čega je žrtva pala na tlo, licem okrenutim prema šljunčanoj podlozi, dok je žrtva ležala na tlu, znajući da žrtvu može i teško tjelesno ozlijediti, uhvatio žrtvu za glavu, snažno nekoliko puta glavom žrtve udarao o šljunčanu podlogu, htijući žrtvu teško tjelesno ozlijediti, uslijed čega je žrtva zadobila tjelesne ozljede u vidu otekline desne strane lica s brojnim ranama razderotinama, krvarenjem iz nosa, brojne rane razderotine gornje i donje usnice, sluznice usne šupljine i izbijanje prvog gornjeg lijevog zuba sjekutića. Dakle, opt. ŠČ je s ciljem da žrtvu HČ teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju svih elemenata kaznenog djela teške tjelesne ozljede.

11. Opt. ZČ se žali zbog odluke o uvjetnoj osudi navodeći da je "izrečena sankcija previsoka". S tim u vezi opt. ZČ u žalbi navodi da prvostupanjski sud kod izbora vrste i mjere kazne nije cijenio okolnost da on (opt. ZČ) skrbi i brine o bolesnom bratu, njegovo (opt. ZČ) "držanje" pred sudom, te da je žrtva HČ navela da nije zainteresirana za kazneni progon optuženika.

12. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu se žali zbog odluke o uvjetnoj osudi navodeći da je prvostupanjski sud podcijenio značaj utvrđenih otegotnih okolnosti, ranije osuđivanosti i prekršajne kažnjavanosti opt. ZČ.

13. Osnovano u žalbi navodi državni odvjetnik da je prvostupanjski sud kod izbora vrste i mjere kazne podcijenio značaj utvrđenih otegotnih okolnosti.

14. Neosnovano u žalbi navodi opt. ZČ da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio i pravilno vrednovao olakotne okolnosti.

15. Prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda pravilnom ocjenom svih okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne valjalo je opt. ZČ za kazneno djelo teška ozljeda u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11, za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, na temelju čl. 118. st. 1. KZ/11 osuditi na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, u koju se optuženiku, na temelju čl. 54. KZ/11, ima uračunati vrijeme lišenja slobode i istražnog zatvora od 30. ožujka do 7. lipnja 2023., od 3. lipnja do 2. srpnja 2024. i od 24. srpnja do 19. rujna 2024.. Naime, cijeneći od olakotnog da je opt. ZČ starija osoba, umirovljenik, lošijeg imovnog stanja, da brine o bolesnom bratu, da žrtva HČ navodi da nije zainteresirana za kazneni progon, a od otegotnog da je optuženik presudom Općinskog suda u Splitu od 28. prosinca 2023. osuđen zbog kaznenog djela iz čl. 306. st. 1. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca, te mu je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne zatvora koji se ima izvršiti iznosi osam mjeseci, preostali dio kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci se neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo, da je pravomoćnim presudama iz rujna i studenog 2022. kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, da je kazneno djelo za koje je sada proglašen krivim počinio prema žrtvi, kršeći izrečenu mjeru opreza zabrane približavanja žrtvi, da je u ostvarenju kaznenog djela pokazao bešćutnost i naročitu upornost jer je za vrijeme dok žrtva bespomoćno leži na tlu, licem okrenutim prema šljunčanoj podlozi, uhvatio žrtvu za glavu i više puta glavom žrtve udario o šljunčanu podlogu, primjerena kazna zatvora u naprijed navedenom trajanju.

15.1. Prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda kaznom zatvora u naprijed navedenom trajanju, u odnosu na konkretnog optuženika ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).

16. Slijedom navedenog valjalo je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika preinačiti prvostupanjsku presudu u odluci o uvjetnoj osudi (čl. 486. st. 1. ZKP/08), odluka pod I/ izreke, a odbiti žalbu optuženika, kao neosnovanu, te u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 482. ZKP/08), odluka pod II/ izreke.

Osijek, 15. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Damir Krahulec