REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1587/2023-13

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, Smičiklasova 18, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Šubičeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, 15. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/596, URBROJ: 443-02-05-12-23-2 od 16. lipnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem se u točki I. naređuje tužiteljici kao investitoru gradnje da u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni drvenu pomoćnu građevinu namjene spremište i ljetna kuhinja, tlocrtne veličine 5 m x 2,5 m, maksimalne visine 2,7 m, izgrađenu bez glavnog projekta prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22.; dalje: Pravilnik) na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz propisana upozorenja ako ne postupi po ovome nalogu iz točke 1. izreke rješenja.

2. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći kako je ona tijekom upravnog postupka u podnesku od 26. svibnja 2023. navela da je pomoćna građevina tlocrtne površine 12,5 m2 izgrađena 2012. te da prema tada važećim propisima nije bio potreban nikakav akt kojim se odobrava građenje. Tužiteljica se poziva na članak 2. stavak 1. alineju 3. Pravilnika kojim je određeno da vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2 predstavljaju pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i koje je moguće graditi bez akta kojim se odobrava građenje. Navodi kako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo jer u odlučivanju nije smjelo primijeniti propise koji su stupili na snagu nakon nastupa činjeničnog stanja koje je predmet nadzora. Navodi kako tijelo mora voditi računa je li za gradnju bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju u vrijeme njezine gradnje pri čemu se poziva na odluku Visokog upravnog suda broj Usž-3100/2021. Ističe kako tuženik ne daje razloge oko primjene propisa nego bez obrazloženja primjenjuje propise koji su bili na snazi 2019. odnosno u vrijeme donošenja oduke. Zbog navedenoga predlaže da sud sam riješi stvar ili da poništi odluku i predmet vrati na ponovni postupak. Dodatno ističe da javnopravno tijelo nije odmah moglo pribjeći uklanjanju objekta kao najtežoj pravnoj posljedici nego je sukladno načelu razmjernosti trebalo ograničiti postupanje na samo ono što je nužno za postizanje zakonom određene svrhe i što je razmjerno cilju koji se želi postići. Smatra da je javnopravno tijelo kada je utvrdilo nepravilnosti trebalo naložiti dovođenje objekta u stanje legalnosti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme njegove gradnje. Suprotno postupanje predstavlja povredu načela razmjernosti. Također ističe da su u međuvremenu na spornom objektu uklonjene naknadno postavljene treće bočne strane pomoćne zgrade i skraćeni su pregradni zidovi povremene ljetne kuhinje i spremišta, uklanjanjem njihove povezanosti sa stropom te bi zbog navedenog bilo nesvrsishodno uklanjanje cijelog objekta. Predlaže poništiti rješenje i traži odgodni učinak tužbe zbog izbjegavanja štete koja bi tužiteljici mogla nastati.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga iz osporavanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Sud je u ovom upravnom sporu 17. travnja 2025. održao javnu raspravu kojoj je prisustvovala opunomoćenica tužiteljice, dok se uredno pozvani tuženik nije odazvao. Opunomoćenica tužiteljice je na raspravi ostala kod svih navoda iz tužbe kao i kod tužbenog zahtjeva. Istaknula je da je objekt izgrađen u potpunosti u skladu s odredbama Pravilnika koji je bio na snazi u vrijeme građenja, 2012., te su neke stvari dograđene 2013., ali su i te dorade uklonjene nakon donošenja osporenog rješenja. Navela je da se tuženik uopće nije očitovao na navode tužbe te potpuno nerazumno ustraje na uklanjanju objekta te donosi rješenje kojim se tužiteljici izriču novčane kazne. Posebno ukazuje na nalaz i mišljenje vještaka Ožića iz kojeg proizlazi da je riječ o legalnoj gradnji. Nadalje je napomenula da je tuženik nakon donošenja pobijanog rješenja izašao na teren, ne obavijestivši o tome tužiteljicu, te je samo na temelju fotografija utvrdio da tužiteljica nije postupila po rješenju o uklanjanju.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i svu dokumentaciju koje su stranke dostavile u ovom upravnom sporu, spis upravnoga postupka te u sve isprave koje su priložene tom spisu.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi kako je 10. svibnja 2023. obavljen inspekcijski nadzor na lokaciji [adresa] u [adresa]. Tom prilikom je TR u pratnji odvjetnice dostavio presliku građevinske i uporabne dozvole iz 1937. koje se odnose na stambenu građevinu. Dogovoren je nastavak inspekcijskog nadzora na lokaciji za dan 16. svibnja 2023. radi preostalih izgrađenih građevina na parceli te radi uvida u preostalu dokumetaciju. Vezano uz izvedene radove na lokaciji stranka se izjasnila da je prije 10 godina promijenjen (zamijenjen) krovni pokrov na stambenoj građevini te da je prije nešto više od 10 godina izgrađena pomoćna građevina u dvorištu. Prema izjavi TR garaža smještena na sjevernoj strani parcele izgrađena je 1971., a bazen u dvorištu prije 1968. Stranka je izjavila da je suvlasnik svih izgrađenih građevina i zemljišta u idealnom omjeru.

8. Iz zapisnika o nastavku inspekcijskog nadzora od 16. svibnja 2023. proizlazi da je u dvorištu zatečena pomoćna građevina namjene otvoreno ognjište, ljetna kuhinja i spremište, tlocrtne veličine 5 m x 2,5 m, jednostrešnog krovišta max. visine 2,7 m, drvene konstrukcije, otvorena s dvije strane, dok su preostale dvije strane zatvorene. TR je na zapisnik izjavio da za tu pomoćnu građevinu ne posjeduje akt kojim se odobrava gradnja. Njegova majka SR izjavljuje da je ona osobno investitor gradnje pomoćne drvene građevine (gore opisane) te potvrđuje da za gradnju iste ne posjeduje nikakav akt legalnosti. Stranka UR je izjavila da na zapisnik nema primjedbi te je zatražila dodatni rok od 10 dana radi konzultacija sa stručnom osobom po pitanju izgrađene pomoćne građevine kako bi se mogla precizno očitovati na gore navedene utvrđene činjenice. Od strane službenih osoba je odobren rok od 10 dana za dostavu preostale dokumentacije.

9. U priloženom spisu se nalaze fotografije pomoćne građevine koja je predmet nadzora. Iz fotografija je vidljivo da ta građevina ima čak i zasebne prostorije kuhinju i spremište. Fotografije potvrđuju činjenice utvrđene očevidom od 16. svibnja 2023.

10. Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba u članku 6. stavku 1. točka 25., na koju se poziva i vještak Ožić, određuje da je nadstrešnica građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice).

11. Važno je ovdje uzeti u obzir odredbe generalnog urbanističkog plana jer i sam Pravilnik upućuje da se mora graditi u skladu s prostornim planom. Fotografije u spisu potvrđuju da je u trenutku inspekcijskog nadzora (svibanj 2023.), koji je sudu u ovom spisu jedini relevantan, građevina bila zatvorena s dvije strane i ne može se govoriti o nadstrešnici jer je i GUP Grada Zagreba u članku 6. definirao da je nadstrešnica otvorena građevina koja natkriva prostor, a iznimno može biti zatvorena samo s jedne strane ako je prislonjena na drugu građevinu, potporni zid ili susjednu među. Prema tome za područje primjene GUP-a Grada Zagreba građevina zatvorena s dvije strane ne može se smatrati nadstrešnicom. Uz to, namjena građevine nije sporna, tako i vještak Ožić u svom nalazu i mišljenju koji se odnosi na građevinu zatečenu 2024. također potvrđuje da se radi o ljetnoj kuhinji. Prema tome ovdje se ne radi o nadstrešnici nego o pomoćnoj zgradi, i to ljetnoj kuhinji.

12. Vezano uz dostavljeni nalaz vještaka, valja reći da je isti izrađen u veljači 2024., a usporedbom fotografija u spisu i fotografija koje se nalaze u nalazu i mišljenju vještaka vidljivo je da se ne radi o građevini kakva je zatečena u nadzoru, stoga nalaz vještaka nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, kako to tužiteljica pogrešno smatra.

13. Nije pritom od utjecaja to što je naknadno tužiteljica radovima pokušala dovesti građevinu u stanje legalnosti, jer je rješenjem naređeno uklanjanje građevine te je bila obvezna postupiti po istome.

14. Je li tužiteljica naknadnim izvođenjem radova građevinu uskladila s propisima i izrečenom mjerom pitanje je izvršenja osporenog rješenja. Dakle, u postupku izvršenja tužiteljica može i treba dokazati da je postupila u skladu s rješenjem od 16. lipnja 2023.

15. U odnosu na prigovor tužiteljice u kojem upozorava na potrebu primjene Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj 21/09. – dalje: Pravilnik/09) valja reći da taj prigovor nije od utjecaja te da ovdje nedvojbeno nije riječ o nadstrešnici. Točno je da prema Pravilniku/09, kao uostalom i prema Pravilniku iz 2017. za gradnju nadstrešnice nije bio potreban nikakav akt, no ovdje nije riječ o nadstrešnici pa su stoga suprotni prigovori neodlučni. Primjena novog Pravilnika u svakom slučaju, radi li se o nadstrešnici ili o pomoćnoj zgradi, povoljnija je za investitora, a ovdje bez obzira koji se pravilnik primjenjuje riječ je o nezakonitoj gradnji.

16. Stoga je tuženik pravilno odlučio te naložio uklanjanje građevine za koju tužiteljica tijekom inspekcijskog nadzora nije dostavila valjanu dokumentaciju. S obzirom na ozbiljnost prijestupa, odnosno gradnju bez ikakvog akta, određena mjera uklanjanja građevine nije nerazmjerna i u ovakvim slučajevima redovito se izriče. Prema tome, tuženik je zakonito odredio uklanjanje predmetne građevine, nakon što je sve činjenice utvrdio u svibnju i lipnju 2023.

17. Slijedom izloženog, ocjena je suda da je osporeno rješenje zakonito, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS) odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke presude) temelji se na članku 147. stavku 1. ZUS-a

18. Što se tiče prijedloga tužiteljice za donošenje rješenja o odgodnom učinkom tužbe, valja reći da osim neargumentiranih tvrdnji tužiteljica nije ponudila niti jedan konkretan dokaz da bi joj se izvršenjem pobijanog rješenja nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti. Osim toga, sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o državnom inspektoratu (''Narodne novine'' broj 115/18.), posebice odredbi članka 103. tog Zakona, koja propisuje da se postupci pokreću u javnom interesu, i to po službenoj dužnosti. Stoga je, u skladu s člankom 42. stavka 2. ZUS-a, odlučeno kao u izreci rješenja.

U Osijeku 15. svibnja 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljici, po opun.,

2. Tuženiku