Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5937/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VJ, kojeg brani Ivan Opačak, odvjetnik iz Slavonskog Broda, zbog prekršaja iz članka 34.a stavka 2. u svezi stavka 1. točke 4. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (»Narodne novine«, br. 133/12., 115/16., 106/18., 121/19. i 138/20.), podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, KLASA: 413-01/23-26/91, URBROJ: 513-02-7002/23-23-7 od 16. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljenog VJ, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem o prekršaju prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljeni VJ, proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.250,00 EUR / 16.952,63 kuna novčanim kaznama, zbog prekršaja iz članka 34.a stavka 2. u svezi stavka 1. točke 4. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovino, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2. Navedenim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 EUR / 150,69 kuna.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnome da je izreka proturječna s ispravama i to: tvrdog diska izdvojenog iz fiskalne blagajne, tvrdog diska računala i USB stika, a u kojoj je sa sigurnošću utvrđeno da vještačenjem nisu pronađeni zapisi i datoteke koje osnovano upućuju d bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret. Žalitelj ističe da su vještačenjem dobili upravo suprotne dokaze. Okrivljeniku je zatvoren poslovni prostor s navodima da su dokazi o oduzetoj fiskalnoj blagajni, tvrdom disku računala i USB stiku, te da će po vještačenju ti dokazi biti dostatni za osudu okrivljenika. Međutim, unatoč činjenici da vještačenje nije pokazalo ono za što se tereti okrivljenik, odnosno da je programsko rješenje koje se nalazilo na računalu za fiskalizaciju koje je upotrebljavano u poslovnom prostoru, prvostupanjsko tijelo u potpunosti minorizira i zanemaruje nalaz vještačenja i donosi odluku kao da vještačenja nema. Zašto se koristi dokaz vještačenje nego upravo zbog činjenice da inspektori koji su bili na terenu, a potom i sud, nemaju dovoljno stručnih znanja iz područja koje je obuhvaćeno vještačenjem, te bi analogno tome nalaz i mišljenje vještaka morali prihvatiti kao stručan, neovisan i nepristran. Vještačenje je obavio Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i vještačenje podnositelji prekršajne prijave nisu osporili niti su se potrudili u bilo kojem segmentu proturječiti vještačenju. Ne stoje navodi u obrazloženju prvostupanjskog rješenja da je okrivljenik priznao počinjenje prekršaja jer isti u svojoj izjavi na zapisnik o glavnoj raspravi izjavljuje da se ne smatra krivim za djelo koje mu se stavlja na teret, da nije ništa radio na programskom rješenju, što je razvidno iz vještačenja. U pogledu izjave koju je potpisao navodi da je istu potpisao ne razumjevši o čemu se radi jer je bila postavljena solucija da mu lokal zatvore na 6 mjeseci, ako ne potpiše, a ako potpiše na 7 dana, s tim da su bile postavljene stopostotne tvrdnje da će se vještačenjem utvrditi njegova krivnja.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Odlučujući o žalbi okrivljenika te ispitujući prvostupanjsko rješenje u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ovaj Sud) utvrdio je da je prvostupanjskim rješenjem počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
7. Navodima žalbe okrivljenik ističe da je izreka presude proturječna s ispravama – vještačenje, te iako se izričito ne poziva na članak zakona, nedvojbeno je da prvostupanjsko rješenje o prekršaju pobija zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, koja zakonska odredba propisuje da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
8. Odredbom članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona propisano je: „U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo“.
9. U obrazloženju svoje odluke o prekršaju, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, nakon interpretacije podnesenog optužnog akta, te navođenja uvjeta za održavanje glavne rasprave koja je održana 16. studenoga 2022., konstatira da „izjašnjavajući se o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaj za koji ga se tereti, okrivljeni je izjavio da se ne smatra krivim za djelo za koje ga se tereti i da je iz vještačenja razvidno da on niti tko drugi nije ništa radio na programskom rješenju te da je o istom dobio zapisnik o primopredaji robe i usmeno mu je rečeno da ništa nije pronađeno …“
10. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, nabraja dokaze u koje je izvršilo uvid i pročitalo u dokaznom postupku, između ostalih, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 9. srpnja 2021., Zapisnik o obavljenom očevidu, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, Potvrde o privremenom oduzimanju robe, Izvješće o vještačenju, KLASA: 471-01/21-20/1033, URBROJ: 511-22-25 od 2. studenoga 2022.
11. U svezi navedenim, treba napomenuti da to izvješće nije analizirano u obrazloženju pobijane odluke, a niti je iz stanja spisa jasno o kojem se to izvješću radi, već se navodi sljedeće: „Tijekom poreznog nadzora privremeno su oduzeti tvrdi disk izdvojen iz fiskalne blagajne, tvrdi disk računala u USB stik te su isti poslani na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Provedenim vještačenjem nisu pronađeni zapisi i datoteke povezani s predmetnim kaznenim djelom koje se goni po službenoj dužnosti te su o tome izvještena Služba za nadzor Carinskog ureda Slavonski Brod rad provođenja prekršajnog postupka iz članka 34.a stavka 1. točke 4. Zakona o fiskalizaciji protiv VJ..“
12. U spisu predmeta nalazi se Zapisnik o vještačenu sastavljen u Službi za digitalnu forenziku, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „KJ“ Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: NK-235-01/21-02/6832, URBROJ: 511-01-116-22-5 od 14. listopada 2022., iz kojeg je razvidno da je vještačenjem trebalo utvrditi nalazi li se na navedenim uređajima (tvrdi disk izdvojen iz fiskalne blagajne, tvrdi disk računala i USV sticka) bilo kakva (maliciozna) aplikacija i/ili računalni program koji onemogućuje povezivanje navedenih uređaja sa serverom Porezne uprave te kreiranja fiskalnih računa ili se radi o programima koji automatski kreiraju fiktivne podatke o navodnoj fiskalizaciji izdanih računa. Traženo vještačenje je izvršeno te je temeljem provedenih ispitivanja i dobivenih rezultata navedenih u Zapisniku o vještačenju dano mišljenje.
13. Prema obrazloženju pobijane odluke proizlazi da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak propustilo provesti ovaj dokaz, cijeniti i analizirati njegov sadržaj, a na što opravdano ukazuje žalitelj. Nadalje, paušalnim nabrajanjem relevantne materijalne dokumentacije predmeta, osobito Izvješća o vještačenju, KLASA: 471-01/21-20/1033, URBROJ: 511-22-25 od 2. studenoga 2022., bez iznošenja bitnog sadržaja, analize i ocjene njihove dokazne snage u odnosu na konkretno djelo i počinitelja, ne može se zaključivati o krivnji okrivljenika.
14. Na taj način prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak niti je razložilo nesporne činjenice u postupku, a bitne su kod rješavanja predmeta optuženja, a niti je iznijelo činjenice koje su sporne u postupku i iz kojih razloga iste uzima dokazanim. Nadalje, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije pravilno ocijenilo obranu okrivljenika koju je dao na glavnoj raspravi održanoj dana 16. studenoga 2023., u kojoj se očitovao na navode iz izreke optužnog akta i iz koje obrane proizlazi da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Kada ne prihvaća obranu okrivljenika, obveza je dati razloge zašto se ista ne prihvaća, zašto je ista neprihvatljiva i kojim dokazima je utvrđeno suprotno onomu što okrivljenik iznosi u obrani. Kod ocjene dokaza, potrebno je proturječne dokaze ocijeniti i dati razloge koji od dokaza su prihvaćeni vjerodostojnim i iz kojih razloga, a zašto oni drugi nisu prihvaćeni vjerodostojnim. Proturječni dokazi moraju se dovesti u međusobnu vezu i jasno dati razloge koji su od njih prihvatljivi. Prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak dužno je nakon dane ocjene svih dokaza dati cjelovite, određene i jasne razloge zašto utvrđuje da je okrivljenik postupio na način kako se optužuju, a sve to je izostalo u obrazloženju prvostupanjskog rješenja o prekršaju.
15. Iako prvostupanjska tijela slobodno ocjenjuju dokaze, navedeno načelo ne isključuje dužnost brižne i savjesne ocjene dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj vezi te navođenja argumentiranog zaključka iz kojeg bi bio razvidno zbog čega su pojedine činjenice uzeta kao dokazane ili nedokazane u konkretnom slučaju.
16. Slijedom opisanog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak počinilo je bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuje žalitelj, a budući da ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka onemogućava kvalitetno ispitivanje drugih osnova istaknutih u žalbi, to ovaj Sud nije bio u mogućnosti izjasniti se o ostalim žalbenim navodima okrivljenika.
17. Stoga je ovaj, Sud prihvaćajući žalbu okrivljenika ukinuo pobijano rješenje o prekršaju i predmet vratio prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, koji će u ponovljenom postupku na odgovarajući način otkloniti navedenu bitnu povredu te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
18. Zbog izloženih razloga trebalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 15. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijek, Vijeću za prekršaje u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
