Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-1103/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr.sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krešimir Golubić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Golubić & Šikić u Čakovcu, protiv tužene IU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Štefan, odvjetnik u Čakovcu, radi zaštite prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 28. svibnja 2024. poslovni broj: P-273/2023-26, u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuju se presuda Općinskog suda u Čakovcu od 28. svibnja 2024. poslovni broj: P-273/2023-26 u točkama I. i II. izreke presude.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se žalba tužiteljice u odnosu na točku III. izreke presude kao nedopuštena.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da se tuženici naloži uklanjanje ograde koju je postavila na čkbr. [katastarska čestica], katastarska općina [katastarska općina], koja je identična dijelu nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, zemljišnoknjižni odjel Prelog, z. k. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, dvor, vrt površine 797 čhv, u vlasništvu tužiteljice, a koja se ograda sastoji od betonskog stupa, deset drvenih stupova i žičane mreže te da uspostavi prijašnje stanje, sve u roku od 15 dana. Ujedno je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se predlaže obvezati tuženicu da preda u posjed tužiteljici dio nekretnine upisan u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, zemljišnoknjižni odjel Prelog, z. k. ul. [broj ZK uloška] čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, dvor, vrt površine 797 čhv i to dijela određenog točkama C-D-B-A-C naznačenim u skici koju je mjernički vještak Hrvoje Ramušćak izradio 5. ožujka 2024., koji se nalazi na južnom dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljici da tuženici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.250,00 EUR sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate te je konačno točkom III. izreke odbijen zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka u iznosu od 125,00 EUR kao neosnovan.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tužiteljica iz svih odredbom čl. 353. st.1. toč.1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – nastavno: ZPP) predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom ovom sudu da preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbu i tužbeni zahtjev te naloži tuženoj da tužiteljici naknadi parnični trošak u roku od 15 dana. Ujedno zahtijeva trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice djelomično je neosnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Prvostupanjski sud svoje stajalište o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice temelji na činjeničnim utvrđenjima da je nekretnina upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, vrt od 797 čhv, suvlasništvo parničnih stranaka i da je ova nekretnina identična katarskim česticama br. 2079, 2080, 2081, 2082, 2083 i 2084 te da su u naravi, prednici parničnih stranaka podijelili vlasništvo i posjed na način da su prednici tužiteljice posjedovali čkbr. [katastarska čestica], a prednici tužene čkbr. [katastarska čestica], ali i dio čkbr. [katastarska čestica]. Sud nadalje iz prijepisa posjedovnog lista br. 1023 k. o. [katastarska općina], utvrđuje da su kao posjednici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] evidentirani RU u ¼ dijela i ovdje tužena u ¾ dijela, dok je iz posjedovnog lista br. 305 k. o. [katastarska općina] vidljivo da su kao posjednici čkbr. [katastarska čestica] evidentirani ovdje tužena u 26/241 dijela, pok. PU u 188/241 dijela i RU u 27/241 dijela. Nadalje iz iskaza saslušanih svjedoka sud utvrđuje da prije 1990. između čkbr. [katastarska čestica] nije bilo međašnih oznaka te su prednici stranaka koristili svinjce, svaki sa svoje strane nekretnine, a čiji ostaci su i danas vidljivi i označeni na skici vještaka Hrvoja Ramušćaka točkama I-J- F-L-K-H-I (betonska ploča). Međutim, svjedoci RU, UU, BU, ŽU su iskazali da je kasnije i to tijekom 1990. na mjestu gdje se danas nalazi sporna ograda (točke C-D na skici vještaka) postavljena žičana ograda i to je istu, prema iskazu samog RU postavio on osobno. Obzirom na ova utvrđenja sud prvog stupnja zauzima stav da je ograđivanjem spornog dijela nekretnine, tužena stupila u samostalan posjed predmetnog dijela nekretnine (dijela čkbr. [katastarska čestica] te cijelih čkbr. [katastarska čestica]), a kako je tijekom postupka sud utvrdio da je sporni dio ograđen 1990. to zaključuje da je isto učinjeno za života prednika tužiteljice, tj. njezine bake, PU, ali i oca tužiteljice, OU, koji je i živio u to vrijeme na navedenoj nekretnini. Dodatnu potvrdu zauzetom stavu suda prvog stupnja da je na istom mjestu ranije bila postavljena ograda i to 1990., prema obrazloženju odluke, upućuje i iskaz same tužiteljice, koja je navela kako je na spornom mjestu gdje se danas nalazi sporna ograda, kad je došla na predmetnu nekretninu 2014. , vidjela šibe i palete, odnosno da su bile postavljene šibe i isprepletena improvizirana ograda, a u donjem dijelu su bile postavljene palete koje su to držale. Isto tako i iskaz svjedoka ĐU uputio je sud na jednak zaključak budući je i on iskazao da mu je njegov brat, otac tužiteljice, 2009. pričao da je tužena na spornom mjestu, gdje se sada nalazi predmetna ograda, stavila nekakve palete i pleteno granje kao zaštitu da joj ne prelaze kokoši.

6. Obzirom na navedena utvrđenja i rezultate dokaznog postupka ocjena je suda da tužiteljica nije dokazala vlasništvo spornog dijela nekretnine odnosno dijela određenog točkama C-D-B-A-C naznačenog u skici vještaka Hrvoja Ramušćaka sačinjenoj 5. ožujka 2024. koji se nalazi na južnom dijelu kat čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tužena dokazala da je u mirnom posjedu spornog dijela nekretnine preko 30 godina, odnosno od 1990. kada je na istom mjestu postavljena žičana ograda te sud pozivom na odredbe čl.162., čl.163., čl.18. i čl .159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 2/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14, 81/15 i 94/17.dalje: ZV) odbija tužbeni zahtjev.

7. Tužiteljica u žalbi navodi kako su tijekom postupka stranke učinile nespornom činjenicu da je tužiteljica vlasnik i posjednik kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 773 m2, a tužena vlasnik i posjednik kat. čest. [katastarska čestica] površine 196 m2 i 2084 površine 566 m2, k. o. [katastarska općina], zbog čega prema odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a, iznosi tvrdnju da nije ni trebala dokazivati činjenice koje su stranke priznale pred sudom, a sud da je činjenicu da je tužena posjednik čestice 2082 utvrdio pogrešno, u izravnom proturječju sa sadržajem spisa, u proturječju s činjenicama na kojima stranke temelje zahtjeve, kao i u proturječju samom sebi čime je prema ocjeni tužiteljice, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a. Pored toga, tužiteljica ukazuje i da je prema odredbi čl. 7. st. 2. ZPP-a, sud ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele, samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, dok prema odredbi čl. 7. st. 3. ZPP, sud ne može svoju odluku temeljiti na činjenicama o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne, a stranke se nisu izjašnjavale o činjenici da je tužena posjednik katastarske čestice [katastarska čestica], budući nije iznijela tu tvrdnju. Stoga, tužiteljica tvrdi da je sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP-a, ali i relativno bitnu povredu iz čl. 354. st.1. ZPP-a, jer je povreda čl. 7. st. 2. i st. 3. te čl. 221. st. 1. ZPP-a utjecala na donošenje zakonite i pravilne presude. Pored toga, tužiteljica tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio značaj Uvjerenja o utvrđenim uvjetima uređenja prostora koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, građevinarstvo i stambene poslove tvrdeći da to nije dokument o formiranju međe, nego uvjerenje kojim se na katastarskoj čestici daju uvjeti građenja, odnosno uvjeti uređenja prostora. Taj dokument, prema njenom mišljenju, nije ni parcelacijski elaborat, ni isprava temeljem koje se mogu vršiti promjene u zemljišnoj knjizi i katastru. Ukazuje i da je iz uvjerenja vidljivo da je u njegovu donošenju sudjelovao samo podnositelj zahtjeva RU, kojem je uvjerenje dostavljeno, a da ni tužiteljica ni njena prednica nisu u tome sudjelovale i njima rješenje nije dostavljeno. Temeljem njega nikada nije izvršena parcelacija, nije formirana niti pokazana međa na terenu te tuženica 1990., možda i jest poduzimala radnje s ciljem stavljanja ograde, ali da nije imala nikakvog razloga misliti da se međa nalazi na liniji C-D. Stoga, tužiteljica osporava poštenje posjeda tuženice tvrdeći da je znala da nije postupala pošteno te iako je znala da joj taj dio ne pripada, da je iskoristila odsustvo tužiteljice. U preostalom dijelu žalba se iscrpljuje na preocjeni provedenih dokaza po prvostupanjskom sudu.

8. Obzirom je točkom III. izreke presude odbijen kao neosnovan zahtjev tuženice kojim je zatražila naknadu daljnjih troškova postupka u iznosu od 125,00 EUR, to tužiteljica nema pravni interes za podnošenje žalbe u odnosu na navedenu točku pobijane presude, jer je u tom dijelu uspjela u parnici, pa je temeljem odredbe čl. 367. u vezi čl. 358. st. 1. i 3. ZPP-a, u odnosu na tu točku izreke valjalo rješenjem odbaciti žalbu tužiteljice kao nedopuštenu.

9. Ispitujući pobijanu presudu u smislu istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da je prvostupanjski sud iznio dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a ti razlozi nisu u međusobnom proturječju niti je izreka presude u proturječju sa izvedenim dokazima i stanjem spisa, kao što niti izreka presude nije nerazumljiva i proturječna samoj sebi. Prvostupanjski sud ocijenio je provedene dokaze na način na koji mu to nalaže odredba čl.8. ZPP-a dakle, ocijenio je svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno prema svom slobodnom uvjerenju te je na temelju takve prosudbe, kao i na rezultatu cjelokupnog postupka stečeno uvjerenje o odlučnim činjenicama za predmet spora opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji imaju pravnu i činjeničnu osnovu.

10. Žalbene tvrdnje tužiteljice da je prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke u jednom dijelu naveo da je činjenica vlasništva i posjeda tužiteljice na katastarskoj čestici [katastarska čestica] nesporna, a u drugom dijelu sam utvrđuje da je dio te iste nekretnine u vlasništvu i posjedu tuženice više od 30 godine, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ovaj sud ne nalazi osnovanima. Naime, iako se prvostupanjski sud o posjedu stranaka izjasnio nedovoljno određeno te u obrazloženju svoje presude upotrijebio nespretnu formulaciju, sadržaj preostalog dijela obrazloženja ove odluke koncipiran je na način da upravo sud prvog stupnja utvrđuje činjenicu posjeda i vlasništva čkbr. [katastarska čestica]. Uočena nedosljednost prema ocjeni ovoga suda ne dovodi u sumnju utvrđenja suda prvog stupnja niti valjanost zaključaka izvedenih iz njih.

11. Slijedom navedenog ovaj sud ne nalazi počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, a ne nalazi ostvarenom niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju osnovom čl. 365. st.2.

ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

12. Pored toga u odnosu na žalbene tvrdnje tužiteljice kako je nesporna činjenica da je upravo ona samovlasnica dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, vrt od 797 čhv koja u naravi odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] valja istači da je ona suprotna navodu tuženice iznijetom već u odgovoru na tužbu u dijelu u kojem tuženica izričito navodi da je netočno da bi stranke predmetne nekretnine posjedovale u granicama kako je naznačeno u katastru, kao i pokazivanju parničnih stranaka na licu mjesta temeljem kojeg je izrađena skica mjerničkog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 05. ožujka 2024. Kako je tuženica osporila navod tužiteljice o uživanju katastarske čestice [katastarska čestica] u cijelosti te su se stranke o ovoj okolnosti očitovale na licu mjesta, a o uživanju ovog dijela nekretnine iskazivali su i svjedoci te je tuženica tijekom cijelog postupka tvrdila da je na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] od 1990. postojala ranija ograda koju su porušili sinovi tužiteljice i da je posjed nekretnine uživala do ograde, koje tvrdnje je tužiteljica osporavala, to su neosnovani žalbeni navodi kako tužiteljica ovu okolnosti nije trebala dokazivati i kako se zbog okolnosti da se radi o nespornoj činjenici o tome nije niti očitovala te da su zbog toga počinjene citirane povrede postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP-a i čl. 354. st.1. ZPP-a, jer je povreda čl. 7. st. 2. i st. 3. te čl. 221. st. 1. utjecala na donošenje zakonite i pravilne presude. Sud je posjed stranaka na čkbr. [katastarska čestica] utvrdio temeljem dokaza provedenih tijekom postupka te su se stranke i svojim izjašnjenima očitovale o ovoj okolnosti, a provedeni su i dokazi upravo radi utvrđenja ove činjenice.

13. Slijedom navedenog ovaj sud ne nalazi počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP-a, niti bitne povrede postupka iz čl. 354. st.1. ZPP-a u vezi čl. 7. st. 2. i st. 3. te čl. 221. st. 1. ZPP-a.

14. Daljnje tvrdnje tužiteljice da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio sadržaj Uvjerenja o utvrđenim uvjetima uređenja prostora koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, građevinarstvo i stambene poslove ovaj sud nalazi neosnovanim. Naime, prvostupanjski sud je iz Uvjerenja u predmetu određivanja uvjeta uređenja prostora utvrdio da se na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "može izvršiti parcelacija i upisati u gruntove knjige" i da kat. čest. br. [katastarska čestica] čine jednu građevinsku parcelu te da je prikazana skica navedenih čestica i navedena "novoformirana međa" između kat. čest. br. [katastarska čestica].

15. Nedvojbeno je da citiranim rješenjem nije uređena među niti provedena parcelacija, ali je i prema ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud u okviru cjeline provedenih dokaza dakle i iskaza svjedoka te parničnih stranaka, kao i iz podataka prikupljenih uviđajem na licu mjesta i iščitavanjem priložene dokumentacije sa potrebnom mjerom izvjesnosti utvrdio da su parnične stranke kao suvlasnice predmete nekretnine realno podijelile svoje suvlasništvo i da je tuženica pored katastarskih čestica [katastarska čestica] nedvojbeno uživala i dio katastarske čestice [katastarska čestica] sve do ograde za koju je sud utvrdio da je postavljena 1990., a na čijem mjestu je 2023. tuženica postavila i novu ogradu koja je predmet spora. Razmatranjem ocjene dokaza - Uvjerenja o utvrđenim uvjetima uređenja prostora, koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, građevinarstvo i stambene poslove, u okviru prikazanih utvrđenja proizašlih iz navedenih dokaza, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud valjano ocijenio ovaj dokaz, koji kao jedna od premisa u okviru zaključaka proizašlih iz ukupnosti provedenih dokaza ne dokazuje uređenje međe niti provedenu parcelaciju, nego upravo dodatno potvrđuje tvrdnju tuženice da je katastarsku česticu [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] uživala sve do ograde koju je 2023. ponovno postavila.

16. Vjerujući dakle da joj pripada pravo koristiti katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve do ograde postavljene 1990. pa potom i 2023. ispravno je prvostupanjski sud vjerodostojnim ocijenio iskaz tužene, koji su potvrdili saslušani svjedoci, a djelomično i tužiteljica koja je iskazala da je na spornom dijelu 2014. vidjela improviziranu ogradu, kao i sadržaj posjedovnog lista te je ispravno njen posjed ocijenio poštenim u smislu čl. 18. st. 1. ZV-a i valjano je sud utvrdio da je trajao preko 30 godina, čime su ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva ovog realnog dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u smislu odredbe čl.159. ZV-a.

17. Neosnovano tužiteljica ukazuje da sud prvog stupnja pogrešno cijeni činjenicu da prednici tužiteljice niti tužiteljica nisu bili prisutni na nekretnini u vrijeme postavljanja ograde budući sud to niti ne utvrđuje, nego utvrđuje da je ograđivanjem spornog dijela nekretnine tužena je stupila u samostalan posjed predmetnog dijela nekretnine 1990. iz čega je evidentno da je to učinjeno za života prednika tužiteljice, tj. njezine bake, PU, ali i oca tužiteljice, OU, koji je i živio u to vrijeme na navedenoj nekretnini.

18. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio i materijalno pravo kada je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz čl.161. i čl.162. ZV-a za povrat stvari, budući je tuženica sukladno odredbi čl.159. ZV-a dosjelošću stekla vlasništvo na realnom dijelu nekretnine čkbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

19. Iz naprijed iznijetih razloga valjalo je žalbu tužiteljice kao neosnovanu odbiti i osnovom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.

20. Obzirom tužiteljica sadržajno ne iznosi žalbene navode u odnosu na odluku o troškovima postupka, a ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, to je ovaj sud odbio žalbu tužiteljice i primjenom članka 380. toč. 2. ZPP-a potvrdio odluku o troškovima postupka u točki II. izreke.

21. Budući tužiteljica nije uspjela sa žalbom, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a odbijen je njen zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

U Varaždinu 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun