Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-1193/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Hlevnjaku, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HATRICK-PSK d.o.o. Dugopolje, Leopolda Mandića 14, OIB: 92265244213, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Jukiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Beloša & Jukić iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-1924/2019- 25 od 15. svibnja 2024., u sjednici vijeća 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1924/2019- 25 od 15. svibnja 2024. potvrđuje u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 8.374,72 EUR sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2018. do isplate i u odluci o troškovima parničnog postupka sadržanoj pod toč. II. izreke.

II. Nepobijani dio toč. I. izreke kojim je tužitelj odbijen sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 8.374,72 EUR od 14. srpnja 2015. do 15. srpnja 2015., ostaje neizmijenjen.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova iz žalbenog stadija postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod toč. I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 8.374,72 EUR sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2018. do isplate, dok je zahtjev tužitelja odbijen u dijelu kojim traži isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos za razdoblje od 14. srpnja do 15. srpnja 2018., a pod toč. II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.885,40 EUR sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2024. do isplate.

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik pobija navedenu presudu iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14.; u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku koji je započeo 15. siječnja 2019., primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 70/19.) uz izuzetke propisane st. 2. i 3. citirane zakonske odredbe, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu tuženika.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Polazeći od predmeta spora koji se odnosi na zahtjev tužitelja za isplatu dobitka iz kladioničke igre u ukupnom iznosu od 8.374,72 EUR koji je tužitelj ostvario kladeći se 30. lipnja 2018. u poslovnici tuženika na broj odigranih setova na odabrane teniske mečeve na turniru u Wimbeldonu u muškoj pojedinačnoj konkurenciji na način da je zaključio s tuženikom dva ugovora o sudjelovanju u igri klađenja u okviru tuženikove djelatnosti kladionice, prvostupanjski sud je utvrdio da su navedeni ugovori popraćeni sa dva sistemska listića – listić PIN 1035143924756 temeljem kojeg je tužitelj pogodio sve parove pa je na temelju istog zahtijevao od tuženika isplatu dobitka u iznosu od 32.123,37 kn i listić PIN 1035350214543 temeljem kojeg je tužitelj promašio rezultat jednog para (par pod brojem 167212 I) temeljem kojeg je tužitelj zahtijevao od tuženika isplatu iznosa od 30.975,96 kn, da je tuženik odbio tužitelju isplatiti navedeni dobitak navodeći da se u konkretnom slučaju dogodila očito pogreška prilikom unosa podataka u računalo obzirom da se predmetna oklada odnosi na turnir koji se igra na 3 dobivena seta (u tom meču postoji mogućnost da budu odigrana 3, 4 ili 5 seta) a igračima je ponuđeno da se klade hoće li u teniskom meču biti odigrana 2 ili 3 seta, iako u konkretnom slučaju nije bilo moguće odigrati samo 2 seta, pozivajući se pritom na odredbu čl. 7. Pravila igre na sreću tuženika (dalje u tekstu: Pravila), da je prvostupanjski sud utvrdio da je neovisno od toga što tužitelj u konkretnom slučaju nije stavio ponudu na 4 ili 5 setova, teniski meč mogao biti odigran pored 3 seta i u 4 ili 5 setova, pa u slučaju da je meč odigran u 4 ili 5 setova, tada bi neovisno od propusta tuženika što na listić nije stavio ponudu od 4 i 5 setova, bilo moguće da tužitelj ne ostvari dobitak jer se kladio na 3 seta, zbog čega ponuda tuženika na mogućnost klađenja na 2 ili 3 odigrana seta ne predstavlja siguran dobitak, pa kako tužitelj u trenutku ispunjavanja i uplate listića nije znao u koliko će setova teniski mečevi na koje se kladio biti odigrani, to je prvostupanjski sud ocijenio da propust tuženika da u ponudu za klađenje stavi i mogućnost odigravanja teniskih mečeva na 4 i 5 setova ide na štetu tužitelja, a ne tuženika, pa kako je ocijenio da predmetni ugovori o klađenju nisu ništetni u smislu čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.; dalje u tekstu: ZOO), niti da je između stranaka prilikom uplate listića postojao nesporazum u smislu čl. 282. ZOO, da nisu ostvarene pretpostavke za neisplatu dobitka u smislu čl. 7. Pravila i čl. 9. Pravilnika o priređivanju kladioničkih igara (Narodne novine, broj: 167/03., 24/04. i 2/06.; dalje u tekstu: Pravilnik), dok je čl. 9. st. 3. Pravilnika propisano da se uplatni listić može poništiti najkasnije u roku 5 minuta od evidentiranog vremena uplate, a što tuženik nije učinio, prvostupanjski sud je odlučio kao pod toč. I izreke pobijane presude.

6. Pobijajući navedenu presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP tuženik u žalbi navodi da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, odnosno da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6.1. Ispitujući stoga pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tuženika i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su jasno i dostatno obrazložene i imaju uporišta u sadržaju provedenih dokaza, odnosno ista nema proturječnosti niti nedostataka radi kojih ne bilo moguće ispitati njezinu zakonitost. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Žalbenim navodima tuženika nije dovedeno u sumnju činjenično stanje utvrđeno po sudu prvostupanjskog suda, a nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Prema čl. 4. st. 1. toč. 8. Zakona o igrama na sreću (Narodne novine, broj: 87/09., 35/13., 158/13., 41/14. i 143/14.) igre klađenja jesu igre u kojima sudionici (igrači) pogađaju ishode različitih događaja predloženih od priređivača klađenja, a okolnost koja odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka ovisi o visini uloga po kombinaciji i o tečaju pojedinog događaja (sportsko klađenje, klađenje na utrke konja i pasa, klađenje na događaje prema ponudi priređivača i slično).

9. Prema odredbi čl. 51. st. 5. Zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (Narodne novine, broj 83/02.) Ministar financija donio je Pravilnik o priređivanju kladioničkih igara, u kojem su podrobnije uređeni uvjeti koje mora ispunjavati priređivač u sjedištu kladionice, uvjeti za dobivanje odobrenja za primanje uplata za klađenje, sadržaj zahtjeva za dobivanje odobrenja za primanje uplata za klađenje, sadržaj uplatnih listića, pohrana uplatnih listića, opća pravila klađenja i obvezne evidencije za račun naknade za priređivanje klađenja i dostava mjesečnih izvješća. Prema čl. 9. st. 3. navedenog Pravilnika uplatni listić može se poništiti najkasnije u roku 5 minuta od evidentiranog vremena uplate.

10. Prema odredbi čl. 7. st. Pravila u slučaju bilo kakve pogreške pri ispisu ili očite pogreške pri unosu podataka u priređivačevo računalo priređivač zadržava pravo na poništenje takvih oklada ili prema vlastitoj prosudbi na isplatu takvih oklada po točnom koeficijentu čak i ako je pogreška uočena nakon završetka događaja. Očitom pogreškom smatraju se osobito, ali ne isključivo, slijedeći slučajevi:

1) kad koeficijent na određeni događaj u znatnoj mjeri odstupa od prosječnog koeficijenta za taj događaj na domaćem ili stranom tržištu (pogrešno unesen koeficijent 14,40 umjesto 1,44),

2) kada je zadani hendikep ili granica izvan uobičajenih i mogućih vrijednosti za tu ponudu (npr. kod hendikep oklada – pogrešno dana prednost već u osnovnoj ponudi favorizirane momčadi),

3) u slučaju sigurnog dobitka.

11. Nadalje prema čl. 14. Pravila priređivač odnosno zaposlenik priređivača zadržava pravo, bez obrazloženja, potpuno ili djelomično odbiti određenu okladu, a osobito zbog eventualne pogreške priređivača, dok je prema čl. 17. sistemska oklada dobitna ukoliko su pogođeni ishodi svih događaja bar jedne kombinacije sistema, a prema čl. 18. Pravila kod tenisa se igrane oklade uzimaju u obzir ukoliko se događaj odigra do kraja turnira.

12. Kako je dakle odredbom čl. 7. Pravila određeno da se oklade zaprimaju na temelju ponude koja se javno objavljuje na kladioničkoj listi priređivača prije početka zaprimanja oklade, da je u smislu odredbe čl. 257. st. 1. ZOO ponuditelj vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla (st. 1.), da je tužitelj uplatio predmetne listiće u poslovnici tuženika prema javno objavljenoj ponudi, da je djelatnik tuženika izdao tužitelju potvrdu o uplati predmetne oklade (listić), da tuženik nije dokazao da se u konkretnom slučaju radilo o očito pogrešci pri unosu podataka u priređivačko računalo obzirom da je u tom slučaju njegov djelatnik mogao (i trebao) reagirati u trenutku uplate na način da blokira uplatu, odnosno odbiti primitak uplate, a tuženik nije dokazao niti da je sporne listiće poništio u roku od 5 minuta od evidentiranog vremena, odnosno da je tužitelja o istom obavijestio prije nego što je tužitelj zatražio isplatu na temelju listića u poslovnici tuženika, kada mu je ista odbijena temeljem čl. 7. Pravila, te da se nije radilo o sigurnom dobitku, već da se moglo dogoditi da tužitelj ne ostvari dobitak po uplaćenim listićima. Kako tuženik nije postupio niti na jedan od navedenih načina, to tužitelj nije postupio protivno načelu i poštenja jer je prihvatio ponudu koju je javno objavio tuženik, a kojim prihvatom ponude je nastao ugovor između tužitelja i tuženika koji je u pogledu eventualnog dobitka ispisan na samom listiću te koji dobitak u konkretnom slučaju ovisi o tome da li će igrač pogoditi rezultat na koji se kladio ili ne.

13. Stoga je prvostupanjski sud, protivno žalbi tuženika, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 7., 9. i 10. Pravila i temeljem odredbe čl. 65. ZOO naložio tuženiku isplatiti tužitelju utuženi iznos.

14. Navedeno tim više, kada se ima u vidu tvrdnja tužitelja da mu je potvrđeno putem SMS aplikacije tuženika da su oba uplaćena listića dobitna, no kada je zatražio isplatu dobitka prema predmetnim listićima da mu je tuženik odbio isplatiti dobitak temeljem istih pozivajući se na očitu pogrešku pri unosu podataka u računalo tuženika. Nadalje, ovdje valja ukazati tuženiku da je tijekom postupka tvrdio da je spornu okladu „maknuo“ u trenutku kada je primijetio očitu pogrešku. Međutim, tuženik navedeno ničim nije potkrijepio, o istom nije obavijestio tužitelja, a ukoliko je tuženik doista predmetnu okladu „maknuo“, tada je nerazumljivo kako je moguće da je tužitelj putem SMS obaviješten da su njegovi listići dobitni. S tim u vezi, valja dodati da unatoč tome što tuženik tvrdi da se radilo o očitoj omašci, to ostaje nerazumljivo da takvu očitu omašku nije primijetio djelatnik tuženika prilikom unosa podataka i izdavanja sistemskih listića tužitelju. Naime, ovdje valja navesti da je smisao igre klađenja upravo mogućnost dobitka ili gubitka koji ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju te kako iz stanja spisa ne proizlazi da se u konkretnom slučaju radilo o nerealnoj ponudi koju bi tužitelj kao igrač mogao uočiti kao očiglednu pogrešku, kraj činjenice da je bilo moguće da tužitelj ne ostvari dobitak, jer su mečevi mogli biti završeni sa 4 ili 5 odigrana seta.

15. Prema tome, kako je tužitelj svoju ugovornu obvezu ispunio, ima pravo u smislu odredbe čl. 262. st. 1. ZOO tražiti ispunjenje obveze na strani tuženika slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno naložio tuženiku isplatiti tužitelju novčani iznos od 8.374,72 EUR sa zateznom kamatom, pa je u tom dijelu valjalo odbiti žalbu tuženika i primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi pobijanu presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke.

16. O troškovima postupka prvostupanjski sud je odlučio primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP na način da je obvezao tuženika naknaditi tužitelju iznos od 1.885,40 EUR na ime radnji koje je poduzeo punomoćnik (odvjetnik) tužitelja, navedenih pod toč. 45. obrazloženja.

17. Tuženik u žalbi sadržajno ne osporava odluku o troškovima postupka, već istu pobija za slučaj da uspije sa žalbom, pa kako je ovaj sud utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo prilikom donošenja iste, to je žalbu tuženika u tom dijelu valjalo odbiti kao neosnovanu i primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP potvrditi odluku o troškovima sadržanu pod toč. II izreke pobijane presude.

18. Nepobijani dio toč. I izreke kojim je tužitelj odbijen za isplatu zatezne kamate na iznos od 8.374,72 EUR od 14. srpnja 2015. do 15. srpnja 2015., ostao je neizmijenjen.

19. Konačno, kako tuženik nije uspio sa žalbom, to je istog primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadu troškova iz žalbenog stadija postupka.

U Varaždinu 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun