Posl. br. Pp-514/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Senju

Prekršajni odjel

Senj, Potok 1

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Senju, Prekršajni odjel, po sucu toga suda Ankici Šolić Selak kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Tee Šketelj kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I. okr. pravne osobe Građevinar d.o.o. sa sjedištem u [adresa], zastupana po predstavniku UĆ i II. okr. odgovorna osoba UĆR iz [adresa], zastupana po branitelju UĆ, odvj. iz [adresa], zbog prekršajnog djela iz čl. 160. st. 2. t. 4. i st. 3. Zakona o rudarstvu povodom optužnog prijedloga Državni inspektorat, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva, Rijeka br. UP/I-312-01/22-04/7 od 05. travnja 2022. godine, dana 15. svibnja 2025. godine.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem čl. 183. st. 1. PZ-a.

I Okrivljena pravna osoba Građevinar d.o.o., predmet poslovanja građevinarstvo, 8 zaposlenih osoba, žiro račun otvoren kod Istarske kreditne banke Rijeka, MBS 040110792, OIB: 29350827566, pozitivno poslovanje, prekršajno kažnjavana, sa sjedištem u [adresa],

II okr. odgovorna osoba UĆR, kći IĆ i U, rođ. I, rođ. **.**.1990.g. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VSS, udana, majka jednog malodobnog djeteta, zaposlena, mjesečna primanja cca. 1.300,00 eura, nekažnjavana, sa prebivalištem u [adresa],

k r i v i s u

što su :

- obavljenim inspekcijskim nadzorom u periodu od 23. prosinca 2021.g. do 25. ožujka 2022. g. utvrđeno obilaskom i pregledom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Grad Senj te pregledom relevantne predočene dokumentacije utvrđeno da su okrivljeni u razdoblju od 01. listopada do 30. studenog 2021.g. obavljali eksplantacije mineralne sirovine tehničko-građevnog kamenja bez ugovor o koncesiji za eksplantaciju mineralne sirovine

dakle, postupili protivno odredbi čl. 76. Zakona o rudarstvu

čime su počinili prekršaj iz čl. 160. st. 2. t. 4. i st. 3. Zakona o rudarstvu,

zbog čega se temeljem istog propisa cit. Zakona i primjene 37. PZ-a.

o s u đ u j u

I okr. pravna osoba Građevinar d.o.o. ublaženom novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 eura ( dvije tisuće petsto ) .

II okr. odgovorna osoba UĆR ublaženom novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 eura ( tisuću ).

Temeljem čl. 33. st. 10. PZ-a., okrivljeni su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ukoliko I i II okr. u navedenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, kazna će se smatrati u cijelosti plaćenom, a u protivnom sud će podnijeti tijelu nadležnom za ovrhu nalog za prisilnu naplatu na novčanim sredstvima osuđenika i to potpunog iznosa izrečene novčane kazne.

Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi s čl. 138. st. 2. PZ-a, I i II okrivljeni su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka svaki ponaosob u paušalnom iznosu od 30,00 eura ( trideset ) u roku od 15 dana, po pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

O B R A Z L O Ž E N J E

1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva, Rijeka, svojim op. prijedlogom od 05. travnja 2022.g. pokrenula je prekršajni postupak protiv okrivljenih radi prekršajnog dijela činjenično i pravno opisano u izreci odluke.

2. Predstavnik I. okr. pravne osobe navodi da okrivljena pravna osoba nije počinila prekršaj iz čl. 160 st. 2 t. 4 Zakona o rudarstvu iz razloga što se ne radi o rudarskim radovima eksplantacije mineralnih sirovina nego se radi o građevinskim radovima na iskopu za potrebe dva investitora na česticama k. č. br. [katastarska čestica] vlasništvo UĆR i k. č. br. [katastarska čestica] tada vlasništvo IĆR, a sada vlasništvo ŽĆ. Oba investitora su tijekom inspekcijskog nadzora pokazala da imaju valjani osnov za obavljanje građevinskih radova u vidu pravomoćnih građevinskih dozvola a također je i tijekom postupka izrađen obračun mase koje su pribavljene iskopom za svaku česticu posebno. Ističe da je UĆR nadležnom ministarstvu predala zahtjev za kupnju viška mineralne sirovine tehničko građevnog kamenja dana 15. travnja 2022.g. Smatra da su I. okr. pravna osoba, investitor pristupili po skladu pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenju građevinskih radova te slijedom istog smatra da nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

3. II. okr. odgovorna osoba u cijelosti se pridružuje iskazu predstavnika I. okr. pravne osobe ističući, vezano za zahtjev za kupnju viska mineralne sirovine koji je tada u rasutom stanju iznosio cca. 300 kubika isti je sada puno manji jer je izgradnja građevina u tijeku te po njoj do kraja izgradnje neće ga niti biti.

4. I. i II. okrivljeni smatraju da su tijekom inspekcijskog nadzora dokazali da posjeduju građevinsku dozvolu što je nesporno te jasno da je eventualno manjkavost na strani okrivljenih kao investitora prilikom izvođenja radova otklonjena tijekom inspekcijskog nadzora te su mišljenja da nije bilo mjesta pokretanja prekršajnog postupka.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik tužitelja o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavljen 23. prosinca 2021.g. sa priloženom fotodokumentacijom nadzora, uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 03. veljače 2022.g. , 28. veljače 2022.g. i 25. ožujka 2022.g., uvid u obavijest tužitelja izdana okrivljenima u skladu odredbom čl. 109a PZ-a, uvid u građevinsku dozvolu izdanu investitorici UĆR od strane Ličko-senjske županije Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Izdvojeno mjesto rada Senj od 18. veljače 2022.g., uvid u izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uvid u prekršajnu evidenciju za I. i II. okr., uvid u zahtjev UĆR za kupnju viška mineralne sirovine tehničko-građevnog kamenja adresiranog na Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dana 15. travnja 2022.g. zaprimljeno u Ministarstvu 21. travnja 2022.g., uvid u pisani iskaz IĆR dostavljen sudu od 18. prosinca 2024.g., uvid u podnesak predstavnike pravne osobe i branitelja II. okr. dostavljen sudu od 20. prosinca 2024.g., saslušao I. i II. okr. te svjedoke KĆ i IĆ.

6. Svjedok KĆ, viši rudarski inspektor, samostalni izvršitelj navodi: da je kritične prigode nadzor nad poslovanjem okrivljenih obavljen po prethodnoj prijavi odvjetništva da se na području Jablanca, vrše iskopi i da se provjeri o čemu se radi jer se radi o zaštićenom području. Na navedenoj parceli nadzor je vršio više puta, nakon zaprimljene prijave prvi nadzor je obavljen u 12. mjesecu 2021. godine na način da je stupio na teren i uočio presjecanje puta - izradu puta prema kat. čest. kbr. 233/107 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu UĆR. Na navedenoj parceli tada je zatekao samo radni stroj tip Komatucu . Nakon toga stupio je u kontakt sa UĆR i sa istom ponovno izvršio nadzor na navedenoj parceli. Utvrđeno je da se radi o građ. parceli i iskopu za gradnju kuće. Misli da je s UĆR bio i gosp. DĆ. Od istih je tražio građ. dozvolu koju nisu imali te da mu dostave geodetski snimke zasjeka iskopa i količine, što su učinili. U veljači 2022. godine u zadnjem nadzoru predočili su mu grđ. dozvolu i geodetski elaborat koji je sadržavao površinu zasjeka i količinu izvađenog materijala. Kritične prigode, nadzorom nesporno se utvrdilo da su isti na navedenoj parceli građev. dozvolu ishodovali naknadno, a građevinske radove obavljali u listopadu i studenom 2021. godine. Građevinsku dozvolu su dobili u veljači 2022. godine. Građevinski elaborat je zatražen iz razloga što je učinjen prekršaj te da se utvrde količine iskopane mineralne sirovine što su naknadno dostavili.

Na upit branitelja navodi da se nadzor obavljao i na susjednim parcelama. Na upit branitelja da li je pričao s gđom. UĆR da podnese zahtjev prema Ministarstvu za otkup materijala svjedok navodi da se s obzirom na protek vremena ne sjeća ali zna da je s rješenjem naložio da višak materijala koji ostane prijavi ministarstvu državne imovine jer je ista u međuvremenu dobila građ. dozvolu. Ističe da bez obzira što se radi o privatnoj parceli - građevinskoj, za koju je naknadno ishodovana građ. dozvola, višak građ. materijal - mineralne sirovine koja se ne upotrebi u obuhvat građevine mora se prijaviti i dati državi na raspolaganje odnosno Ministarstvu državne imovine.

Navodi da je država dužna odgovoriti vlasniku parcele , donijeti odluku što se učiniti s mineralnom sirovinom. Nakon obavljenog nadzora više nije išao na navedenu parcelu. Da je postojala građ. dozvola u vrijeme nadzora ne bi se pokretao prekršajni postupak zbog povrede Zakona navedenog u op. aktu.

7. Svjedok DĆ, prokurista I. okr. pravne osobe, vlasnik trgovačkog društva i otac II. okr. navodi da je na navedenoj parceli vodio operativne radove te se sa IĆR dogovarao da naprave široki iskop do temelja do parcele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi se moglo pristupiti parceli tj. zamolio je Ž da mu omogući pristup do navedene parcele. Napravili su pristup i sav višak materijala deponirali na prostoru između dvije parcele. U to vrijeme nisu imali građ. dozvola, ali je ista bila u izradi odnosno u dostavi te je ista stigla naknadno.

Nadzor na navedenoj parceli obavljen u prosincu 2021. godine kada je inspektor konstatirao da su građevinski radovi ranije bili izvedeni ali isti nije obavio nadzor u listopadu i studenom nego u prosincu. Kako je u prosincu 2021. godine obavljen nadzor zastali su sa izvođenjem radova koji su u naravi predstavljali pristup do druge parcele dok ne dobiju građ. dozvolu. Deponiran je materijal s druge čestice odnosno 233/115 u vlasništvu IĆR. Smatra da je inspektor izmislio prekršaj jer je nagovorio II okr. UĆR da podnese zahtjev RH za otkup viška mineralne sirovine.

UĆR je to učinila po uputi inspektora koji je iskazao ako to učini nije pod prekršajem, a isto mu je upravo služilo da pokrene prekršajni postupak.

Smatra da se navedeni inspektor ne treba petljati u građ. dozvole potrebite za parcele već o tome trebao obavijestiti građ. inspekciju jer je isti rudarski inspektor, a ne građevinski. Za vrijeme inspekcijskog nadzora osobni nije bio prisutan i za isti je naknadno saznao. U vrijeme nadzora okr. nisu imali izrađen izvedbeni projekt jer se isti radi naknadno, a sada kada je objekt izrađen na navedenoj čestici vidi se da fali građevnog materijala u odnosu na okoliš ,izradu terasa i slično. Zahtjev za izdavanje građ. dozvole predan je dvije godine prije nadzora, ne zna točno kada.

Susjedna kat. čestici u vlasništvu IĆR je u međuvremenu prodana i na istoj nije napravljen objekt.

8. Uvidom u podnesak IĆR koju su okrivljeni predložili kao svjedoka u postupku nesporno se očitava kako ista ističe da u predmetnom postupku nema nikakvog saznanja, a njeni kontakti sa okrivljenima bili su svega nekoliko puta i to telefonski te vezano za prekršaj koji se istima stavlja na teret, ne može svjedočiti jer od njenog iskaza nema koristi.

9. Uvidom u prekršajnu evidenciju za okrivljene nesporno je utvrđeno da I. okr. pravna osoba do sada za istovrsno prekršajno djelo nije kažnjavana kao niti II. okr. odgovorna osoba.

10. Uvidom u naprijed navedene dokaze, obavljene inspekcije nadzore nesporno se utvrdilo da su se na kat čestici br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijeme nadzora izvodili građ. radovi bez izdane građevinske dozvole koja je izdana naknadno što su priznali i sami okrivljeni. Svjedok prokurista pravne osobe DĆ ujedno i vlasnik trgovačkog društva iskazuje kako je zahtjev za izdavanje građ. dozvole podnesen dvije godine prije samog nadzora.

11. Nesporno je utvrđeno uvidom u materijalni dokaz koji priležu u spisu da je građevinska dozvola izdana 18. veljače 2022.g. od strane nadležnog tijela kao i činjenica da je investitorica UĆR zatražila izdavanje građ. dozvole dana 29. lipnja 2021.g.

12. Prema tome kritične prigode vršili su se iskopi na navedenoj građevinskoj čestici bez izdane građevinske dozvole, tj. vršili su se iskopi koji nisi sukladni propisima o gradnji te je nesporno utvrđeno da su okrivljeni počinili prekršaj koji im se optužnim aktom stavlja na teret jer da su izvodili građevinske radove, a za iste imali građ. dozvolu ne bi došlo do počinjena prekršaja. Nadalje, iskaz svjedoka IĆ, prokuriste i vlasnika trgovačkog društva da je zahtjev za građevinsku dozvolu podnesen čak dvije godine ranije, što nije točno jer je zahtjev za izdavanje građ. dozvole podnesen u lipnju 2021.g., iste neoslobađa činjenica da su počinili prekršaj i odgovornosti koja iz iste proizlazi jer je zahtjev za građ. dozvolu mogao biti i odbijen. Samo podnošenje zahtjeva iste ne ekskulpira od odgovornosti te je nesporno utvrđena činjenice da su izvodili građ. radove bez građ. dozvole.

13. Za prekršaj koji se okrivljenima stavlja na teret sankcioniran u odredbi čl. 160. st. 2. t. 4. i st. 3. Zakona o rudarstvu za pravnu osobu propisana je novčana sankcija u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 eura.

14. Odlučujući o sankciji za prekršaj koji se okrivljenima stavlja na teret a koji je sa stajališta ovog suda nesporno utvrđen sud je vodio računa o olakotnim i otegotnim okolnostima. Kao olakotnu okolnost uzeo je u obzir dosadašnje nekažnjavanje za istovrsno prekršajno djelo dok je kao osobito olakotna okolnost, unatoč činjenici što okrivljeni smatraju da naknadno ishodovanje građ. dozvole ekskulpira ih odgovornosti uzeo u obzir kao osobito olakotnu, a ne oslobađajuću okolnost te istima za prvo počinjenje prekršaja u skladu sa odredbom čl. 37 PZ-a primijenio institut ublažavanje kazne te istima izrekao ublaženu sankciju navedenu u izreci presude smatrajući da će se istom spram okrivljenim ostvariti svoja kažnjavanja i kazneno pravne sankcije u skladu sa odredbo čl. 32 PZ-a.

15. Okrivljeni su oglašeni krivim i s obzirom na složenost trajanje postupka obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu u skladu sa odredbama prekršajnog zakona.

16 .S obzirom na sve izloženo i obrazloženo odlučeno je kao u izreci presude.

U Senju, 15. svibnja 2025. godine

Zapisničar:

Sudac:

Tea Šketelj

Ankica Šolić Selak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv prvostupanjske Presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa Presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za ovaj i Viši sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

DNA:

- okrivljenima

- branitelju

- tužitelju

- u spis