Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5192/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠO, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 8. travnja 2023., broj: Pp-1747/2022-13, u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. ŠO kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. BO je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 8. travnja 2023., broj: Pp-1747/2022-13, proglašen je krivim okr. BO da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je izrečena novčana kazna 666,00 eura, koju je dužan platiti u roku tri mjeseca po pravomoćnosti presude, s time da će se kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi paušalnu svotu u iznosu 30,00 eura, dok mu je predmetna droga oduzeta.

2. Protiv te presude, okrivljenik je, putem branitelja, pravodobno podnio žalbu, zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o novčanoj kazni. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno prethodno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenik ističe da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu tj. na zapisniku o ispitivanju osumnjičenika od 19. ožujka 2022. sastavljen u II. policijskoj postaji Rijeka.

5.1. Međutim, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 19. ožujka 2022. sastavljen u II. policijskoj postaji Rijeka je zakonit dokaz. Sukladno odredbi čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju osumnjičenika mogla koristiti kao dokaz, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Sukladno čl. 171. st. 2. Prekršajnog zakona, kad se prvi put ispituje, okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik. St. 8. istog članka propisano je da se, ako je postupljeno protivno st. 2. tog članka, iskaz okrivljenika ne može se upotrijebiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Nadalje, sukladno čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona, kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora, o čemu se radi u ovom prekršajnom postupku, ili kada je u smislu čl. 134. toga Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja, a očitovanje okrivljenika o branitelju unijeti u zapisnik. Iz predmetnog zapisnika proizlazi da je osumnjičenik, a sada okrivljenik, upozoren sukladno citiranim odredbama.

5.2. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.

6. Nadalje, žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona u vezi sa čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik ističe da mu je povrijeđeno pravo obrane jer mu nije omogućeno da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist budući da je postupak proveden bez njegove prisutnosti.

6.1. Međutim, nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da mu je u postupku povrijeđeno pravo obrane.

6.2. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljeniku osobno uručena obavijest iz čl. 109.a Prekršajnog zakona, čime je okrivljenik bio upoznat sa svojim temeljnim pravima i obavezama, pa tako, između ostalog i da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti sud o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta jer će mu se u protivnom sva pismena dostaviti putem oglasne ploče, kao i da se rasprava može održati i donijeti odluka o prekršaju i u njegovoj odsutnosti.

6.3. Slijedom navedene zakonske odredbe, u slučaju postojanja okolnosti koje upućuju da okrivljenik, koji ima saznanja da je protiv njega u tijeku prekršajni postupak, očito izbjegava primitak poziva, kao što je to u konkretnom slučaju, poziv treba istaknuti na oglasnu ploču i protekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču dostava poziva se smatra urednom, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio, stavljanjem poziva za glavnu raspravu 4. travnja 2024. na oglasnu ploču suda, a nakon što su se pozivi za ročišta 27. travnja 2022. i 26. svibnja 2022. vratili s naznakom „nepoznat“, a nakon što je prvostupanjski sud izvršio uvid u podatke „JRO MUP RH“ te nije pronašao aktivnu adresu prebivališta odnosno boravišta okrivljenika. Kako je, dakle, u ovom prekršajnom postupku dostava poziva okrivljeniku uredno izvršena, to je prvostupanjski sud pravilno i osnovano, sukladno čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, proveo postupak bez njegove prisutnosti, pravilno zaključivši da ispitivanje okrivljenika nije potrebno i da to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

6.4. Neosnovano okrivljenik smatra da ga opravdava činjenica da je u vrijeme kada su mu slani pozivi bio u Ukrajini, u kojoj državi je ratno stanje, pri čemu tu žalbenu tvrdnju ni na koji način ne dokumentira niti čini izvjesnom. Naime, i u tom slučaju, sukladno odredbi čl. 171. st. 1. Prekršajnog zakona, a na što je uredno upozoren u pisanoj obavijesti iz čl. 109.a Prekršajnog zakona, okrivljenik je imao obvezu obavijestiti sud.

6.5. Stoga, nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona u vezi sa čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona.

7. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik ne navodi obrazloženje navedene žalbene osnove.

7.1. Međutim, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

7.2. Osnovano je prvostupanjski sud, na temelju zapisnika o ispitivanju osumnjičenika od 19. ožujka 2022. sastavljen u II. policijskoj postaji Rijeka, kao i službene zabilješke o preliminarnom ispitivanju materije nalik na drogu od 19. ožujka 2022. utvrdio krivnju okrivljenika. Naime, osumnjičenik, sada okrivljenik, je u predmetnom zapisniku okolnosno priznao krivnju za terećeni prekršaj, a iz preliminarnog ispitivanja proizlazi da je predmetna tvar droga.

7.3. Stoga je ocjena ovog suda da navedena žalbena osnova, koja je, kako je to već navedeno, potpuno paušalna, predstavlja bezuspješan pokušaj otklanjanja vlastite prekršajne odgovornosti te da provedeni dokazi ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji okrivljenik navodi da je ugrožena financijska situacija okrivljenika zbog ratnog stanja u Ukrajini.

8.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, i više nego dostatno vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Pritom treba naglasiti da je za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom propisana novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 90 dana, pa izrečena novčana kazna 666,00 eura, predstavlja, prije svega, blažu vrstu kazne propisanu za ovaj prekršaj, a osim toga novčanu kaznu neznatno iznad zakonom propisanog minimuma. Ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 70,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 14. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.