Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4091/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SŽ i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. SŽ i okr. ĐŽ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, broj: 58 Pp-3289/2021-9 od 7. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. ĐŽ, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okr. ĐŽ te se izriče:
Na temelju čl. 182. t 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. KŽ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
28. listopada 2021. godine u 18,25 sati u Šibeniku u nh narušavao javni red i mir na način da je CŽ postavio građevinske podupirače radi izvođenja građevinskih radova, na prolaz kojim KŽ dolazi do svoje kuće, onemogućivši mu prolaz, a kad je KŽ u društvu svog brata SŽS došao u ng, gdje se već nalazio CŽ i kad je KŽ izišao iz svog automobila CŽ ga je jednom rukom uhvatio za vilicu, a drugom ga ošamario po lijevoj strani glave, nakon čega je KŽ objema rukama odgurnuo SŽ u predjelu prsa. Tom prilikom CŽ se vičući obraćao AŽ riječima: "Ajde oćeš se tuči", na što mu je KŽ odgovorio da se ne želi tuči i da će skinuti podupirače. Nakon toga CŽ je nastavio vikati, obraćajući se KŽ riječima: "Samo probaj, razbit ću ti glavu", a potom je otišao do svoje garaže i uzeo metalnu cijev koju je podigao u zrak i nastavio glasno vikati na KŽ: "Ajde prođi ako smiješ", nakon čega su se KŽ i njegov brat povukli u svoj automobil i pozvali policiju, a CŽ se udaljio s mjesta događaja svojim vozilom,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona, u odnosu na okr. ĐŽ, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. SŽ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika, te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. CŽ i okr. ĐŽ proglašeni su krivima zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci pobijane presude, za koji je prekršaj je okr. MŽ izrečena novčana kazna 90,00 eura, a okr. ĐŽ novčana kazna 50,00 eura. Obvezni su i naknaditi troškove prekršajnog postupka, 39,82 eura svaki okrivljenik.
2. Protiv te presude okr. CŽ i okr. ĐŽ su pravodobno podnijeli zasebne žalbe, okr. CŽ po braniteljici iz svih žalbenih osnova, a okr. KŽ osobno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava.
3. Žalbe su osnovane.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žalitelji pobijaju prvostupanjsku presudu, dok, u odnosu na okr. ĐŽ, na utvrđenu povredu ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti.
U odnosu na presudu
5. Osnovano okr. KŽ ističe da činjeničnim opisom djela koji mu se stavlja na teret, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.1. Naime, prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Međutim, okr. ĐŽ se u bitnom stavlja na teret sljedeće: „...CŽ ga je jednom rukom uhvatio za vilicu, a drugom ga ošamario po lijevoj strani glave, nakon čega je KŽ objema rukama odgurnuo SŽ u predjelu prsa.“, a tako opisana radnja predstavlja postupanje u nužnoj obrani. Sukladno čl. 18. st. 2. Prekršajnog zakona, nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Iz tako opisane situacije proizlazi da se radi o istodobnom protupravnom napadu okr. SŽ i da radnja okr. EŽ predstavlja postupanje u nužnoj obrani, pa, sukladno čl. 18. st. 1. Prekršajnog zakona, u tom slučaju nema prekršaja.
5.2. Stoga, djelo za koje se protiv okr. VŽ vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, prihvaćajući žalbu i postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. JŽ za predmetno djelo prekršaja oslobođen optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
U odnosu na rješenje
6. Osnovano okr. CŽ pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6.1. Naime, pobijanom presudom okr. CŽ je proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja, počinio „u nnm“ , što predstavlja neograničeno javno mjesto.
6.2. Pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda u kojem navodi sljedeće:
"Prekršaj se dogodio u nnnn na prolazu između dvije kuće, dakle, na mjestu dostupnom javnosti, u nazočnosti brata okrivljenika JŽ KŽ i kćeri okrivljenika BŽ koja je čak kroz zatvoreni prozor čula viku, a što ju je i ponukalo da pogleda kroz prozor u kojem trenutku je vidjela naguravanje između KŽ i svog oca, dakle, mjesto na kojem je došlo do prekršaja dostupno je pogledu i čujnosti javnog mjesta, pa se u svakom slučaju radi o javnom mjestu, a koji elemenat je bitno zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira".
6.3. Naime, ako se radi o fiktivnom javnom mjestu tj. mjestu koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to postaje (ako je dostupno čujno odnosno vidno s javnog mjesta), potrebno je utvrditi nastupanje takve posljedice na javnom mjestu. Dakle, nije dostatno utvrđenje prvostupanjskog suda da je bilo čujno iz kuće, koja nije javno mjesto, pa odlučna činjenica javnosti mjesta nije utvrđena. Stoga je potrebno utvrditi javnost mjesta događaja (radi li se o neograničenom javnom mjestu ili fiktivnom javnom mjestu), a ako se radi o fiktivnom javnom mjestu, tada takva posljedica mora biti naznačena u činjeničnom opisu prekršaja.
6.4. Slijedom navedenog, za sada, ne mogu se prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri donošenju zaključka da je okr. CŽ inkriminirane prilike remetio javni red i mir, jer sve odlučne činjenice nisu nedvojbeno utvrđene. Po ocjeni ovog suda, stanje stvari u odnosu na odlučne činjenice nužno zahtjeva provođenje daljnjih dokaza u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.
6.5. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, kao i relevantne dokaze za utvrđenje odlučnih činjenica na koje je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
6.6. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci. ovog rješenja.
Zagreb, 14. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravaka: za spis, žalitelje, braniteljicu i tužitelja.
