Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagrebu

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11, Zagreb

P-51/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Sandi Jeromeli, u pravnoj stvari tužitelja: 1. RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Paula Krajnović, odvjetnica iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 271, protiv tuženika:

VAL-METAL d.o.o. za trgovinu i usluge, Ilica 427, Zagreb, OIB: 10433991487, kojeg zastupa punomoćnica Karla Latin, odvjetnica u odvjetničkom društvu Madirazza & partneri d.o.o., Masarykova 21, Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti odluka glavne skupštine, nakon održane glavne rasprave, zaključene 10. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, danom objave 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuju se ništetnim odluke donesene na skupštini društva VAL-METAL d.o.o., iz Zagreba, Ilica 427, OIB: 10433991487, održanoj dana 30.06.2023. u Zagrebu koje glase:

„1. Utvrđuju se sljedeći financijski izvještaji za 2022. godinu sastavljeni u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o računovodstvu

-Račun dobiti i gubitka s dobiti nakon poreza: 5.202.380 kn

-Bilanca s aktivom u visini: 27.988.564 kn;

-Bilješke

2. Ova odluka stupa na snagu danom njenog donošenja.“

„Odluka o raspodjeli dobiti 2022.

Točka I.

Prema usvojenim financijskim izvještajima dobit poslovne godine iznosi 5.202.380 kn.

Zadržana dobit iz prethodnih razdoblja iznosi 18.665.007 kn te s dobiti iz ove poslovne godine čini ukupnu svotu dobiti.

Točka II.

Preostala dobit u potpunosti se raspoređuje na zadržanu dobit.

Dobit se smatra zadržanom sve dok se zahtjevom pojedinog člana društva, a po ispunjenim uvjetima (likvidnost društva), ne zatraži i ne izvrši isplata (djelomična ili cjelokupna) na način definiran u zahtjevu člana društva. Članovi društva koji su dobit predujmljivali moraju donijeti odluku o pokriću tog predujma“.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 3.819,68 EUR, uvećano za zateznu kamatu od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbijaju se tužitelji s preostalim troškom u iznosu od 1.100,00 EUR kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu u ovoj pravnoj stvari dana 8. siječnja 2024. u kojoj navode kako je tuženik trgovačko društvo čiji temeljni kapital iznosi 2.800.000,00 kuna, da je 1. tužiteljica RĆ imatelj dva poslovna udjela, jedan poslovni udjel u nominalnom iznosu od 243.600,00 kn i jedan poslovni udjel u nominalnom iznosu od 456.400,00 kn a 2. tužitelj AĆ imatelj dva poslovna udjela, jedan poslovni udjel u nominalnom iznosu od 120.400,00 kn i jedan poslovni udjel u nominalnom iznosu od 19.600,00 kuna. Tuženik je bio dužan sazvati obveznu godišnju skupštinu društva na kojoj se sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o računovodstvu i Društvenom ugovoru trebalo odlučivati o financijskim izvješćima društva, uporabi dobiti ili pokriću gubitka i davanju razrješnice upravi društva za poslovnu 2022. a krajnji zakonski rok za održavanje skupštine bio je 30.06.2023. Međutim, tužitelji nisu imali saznanja da bi održana bilo kakva skupština i po proteku zakonskog roka za održavanje skupštine u dva navrata dopisima od 07.09.2023. i 23.10.2023. tražili su od uprave podatak o tome da li je održana skupština te ako je, dostavu zapisnika s predmetne skupštine. Uprava tuženika se oglušila pa je 2. tužitelj dana 17.11.2023. u prostorijama tuženika, uz prisustvo javnog bilježnika i za vrijeme radnog vremena pokušao ostvariti uvid u knjigu odluka skupštine društva, no to mu je bilo odbijeno. U prilog tome je zapisnik o posvjedočenju činjenica javne bilježnice Vesne Kelečić od 17.11.2023. Obzirom da je uprava tuženika mjesecima odbijala pravo tužitelja na informiranost glede skupštine društva i to očito iz razloga što ista ili nije održana ili nije sazvana na zakonit način, tužitelji su pokrenuli izvanparnični postupak kojim su tražili od tuženika dostavu zapisnika sa skupštine društva tuženika održanim u mjesecima svibnju i lipnju 2023. Putem predsjednika uprave tuženika DĆ Hvala, ujedno i predstavnika većinskog člana koji drži 70% udjela kod tuženika, zaprimili su zapisnik skupštine društva od dana 30.06.2023. na kojoj se odlučivalo od godišnjem financijskom izvješću te uporabi dobiti. Kako tužitelji ga nisu primili od tuženika temeljem postavljenih zahtjeva, već ga je tuženik predao kao dokaz u spis P-477/2023 koji se vodi povodom tužbe tužitelja radi istupa, to su tužitelji po prvi puta saznali za taj zapisnik. Iz predmetnog zapisnika vidljivo je da su na skupštini donesene za društvo vrlo važne i zakonom obvezne odluke. Pod točkom Ad 3) donesena je Odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za poslovnu 2022. i to pod 1. utvrđeno je da su financijski izvještaji za 2022. godinu sastavljeni u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o računovodstvu i to: Račun dobiti i gubitka s dobiti nakon poreza: 5.202.380 kn, Bilanca s aktivom u visini: 27.988.564 kn i Bilješke, točkom 2. Ova odluka stupa na snagu danom njenog donošenja. Pod točkom AD 4) je donesena odluka o raspodjeli dobiti 2022. i to točka I. glasi: “Prema usvojenim financijskim izvještajima dobit poslovne godine iznosi 5.202.380 kn. Zadržana dobit iz prethodnih razdoblja iznosi 18.665.007 kn te s dobiti iz ove poslovne godine čini ukupnu svotu dobiti“. Točka II. glasi :“Preostala dobit u potpunosti se raspoređuje na zadržanu dobit. Dobit se smatran zadržanom sve dok se zahtjevom pojedinog člana društva, a po ispunjenim uvjetima (likvidnost društva), ne zatraži i ne izvrši isplata (djelomična ili cjelokupna) na način definiran u zahtjevu člana društva. Članovi društva koji su dobit predujmljivali moraju donijeti odluku o pokriću tog predujma.“ Ističu kako su navedene odluke ništetne iz razloga što skupština nije bila sazvana prema Društvenom ugovoru, odnosno na način kako to određuju odredbe članaka 442. i 443. ZTD-a, da je Društvenim ugovorom određeno da skupštinu društva saziva uprava preporučenim pismom upućenim svim članovima društva upućenim najkasnije 14 dana prije održavanja skupštine. Tužitelji nisu nikada dobili poziv sukladno gore navedenom te zbog toga nisu mogli sudjelovati na skupštini i glasati o vrlo važnim odlukama kao što je usvajanje GDFI i raspored dobiti, dok su na skupštine tuženika koje su bile održane zadnje tri godine bili uredno pozivani i na istima uvijek je bio prisutan ili javni bilježnik ili odvjetnik kao punomoćnik predstavnika većinskog člana tuženika a na ovoj pak skupštini nitko od ovih osoba nije bio prisutan pa tužitelji opravdano sumnjaju da je ista uopće i održana, čime se nastavlja niz kršenja temeljnih članskih prava tužitelja, a zbog kojih se pred ovim sudom vodi već nekoliko sporova te je doneseno nekoliko za tužitelje pozitivnih odluka. Tužitelji traže da se utvrde ništetnim odluke donesene na skupštini društva održanoj dana 30.6.2023.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu smatra da tužbu treba prvenstveno odbaciti jer iako tužitelji nisu bili prisutni na skupštini na kojoj su donesene odluke, za odluke su mogli saznati danom javne objave godišnjih financijskih izvješća na internetskim stranicama Financijske agencije i to najkasnije dana 30.06.2023., da je tužiteljima kao osobama koje imaju iskustva s vođenjem poslova trgovačkog društva i koje su godinama obavljale iste poslove, trebala biti poznata činjenica da se financijska izvješća predaju Financijskoj agenciji radi javne objave najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Kako su tužitelji podnijeli tužbu u tek dana 08.01.2024., to je tužba ponesena izvan zakonom propisanog roka od 30 dana od narednog dana od dana kada su tužitelji mogli saznati za odluke, u smislu čl. 363 u svezi čl. 449. ZTD-a. Opreza radi, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti. Pored tužitelja, koji u društvu tuženika drže poslovne udjele koji zajedno predstavljaju 30% ukupnog temeljnog kapitala društva tuženika, ostalih 70% temeljnog kapitala društva tuženika drži društvo Primet d.o.o. Tužitelji potražuju utvrđenje ništetnosti odluka skupštine koja se održala 30.6.2023. na kojoj su donesene zakonom obvezne odluke pod točkama 3. i 4. zapisnika, a koje se odnose na Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za poslovnu 2022. godinu te Odluku o raspodjeli dobiti 2022. Suprotno navodima tužitelja, tuženik navodi da je predmetna Skupština sazvana u skladu s Društvenim ugovorom društva tuženika te su tužitelji na istu bili uredno pozvani. Na predmetnoj skupštini sudjelovao je većinski član društva tuženika, društvo Primet d.o.o., zastupan po direktoru i članu društva te je usvojio predmetne Odluke. Po usvajanju navedenih odluka, tuženik je sukladno zakonskoj obvezi iste predao na javnu objavu Financijskoj agenciji istoga dana po usvajanju dana 30.06.2023., a koje su potom objavljene na Registru godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) i internetskim stranicama Sudskog registra. Ističe kako smatra da ne postoji pravni interes za pobijanjem ili utvrđenjem ništetnosti predmetnih Odluka Skupštine jer takvo utvrđenje nema nikakvih posljedica na prava ili pravne odnose stranaka te predlaže odbaciti predmetnu tužbu u skladu sa čl. 187. st.2. ZPP-a. Članovi društva dužni su u vršenju svojih članskih prava postupati u skladu s načelom lojalnosti prema društvu i drugim članovima društva. Obvezu na lojalno postupanje imaju manjinski kao i većinski članovi. Povreda ove obveze može imati različite posljedice, ovisno o naravi povrede i zloupotrebe. Sud u svakom slučaju ne smije dopustiti postupanje – čak i ako bi takvo postupanje predstavljalo korištenje zakonom predviđenih prava –ako je ono protivno moralu, odnosno protivno obvezi lojalnog postupanja i zabrani zloupotrebe članskih prava. Jedno od temeljnih načela svih pravnih odnosa je zabrana zloupotrebe prava, odnosno da je zabranjeno korištenje pravom suprotno svrsi zbog koje je to pravo ustanovljeno ili priznato. Tuženik pretpostavlja kako je tužba podignuta radi ostvarenja drugih ciljeva tužitelja, a ne s ciljem da se preispitaju odluka glavne skupštine te da ista predstavlja zlouporabu prava tužitelja. Radi razumijevanja šireg konteksta predmetne tužbe, tuženik ističe da je u društvu tuženika nastalo izvanredno stanje uzrokovano radnjama tužitelja koji su, u razdoblju nakon što je skupština tuženika 29.6.2022. donijela odluku o opozivu imenovanja I-tužiteljice direktorom tuženika, udruženo i nezakonito iz društva tuženika izvukli iznos od 9.900.000,00 HRK/ 1.313.955,80 EUR suprotno prisilnim propisima. Pritom se I- tužiteljica lažno predstavljala kreditnim institucijama kao da je još uvijek direktorica društva tuženika, iako je njezino imenovanje tada bilo opozvano te je potpisivala razne isprave i vršila transakcije u cilju izvlačenja sredstava iz tuženika. Protiv I-tužiteljice se zbog navedenog vodi postupak pred naslovnim sudom pod posl. br. P-2927/2023 radi naknade štete, a protiv II-tužitelja postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu posl. br. P-8841/2023 radi utvrđenja da ugovor o zajmu nije sklopljen i isplate. Tuženik je, među ostalim i zbog navedenog, sukladno odluci skupštine koja se održala 3.3.2023. podnio tužbu radi isključenja tužitelja iz društva tuženika (predmet se pred naslovnim sudom vodi pod posl. brojem P-501/2023). Nadalje, tuženik ističe kako su tužitelji pokrenuli niz postupaka protiv tuženika i Društva s većinskim udjelom, s ciljem opstruiranja normalnog funkcioniranja poslovanja tuženika i njegovih organa i to: I. tužitelj u svojstvu direktora tuženika protiv Društva s većinskim udjelom podnio tužbu radi isplate (P-1194/2022) koji postupak je završio rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 2.1.2024. kojim je utvrđeno da je tužba povučena; I. tužitelj u svojstvu direktora tuženika protiv Društva s većinskim udjelom podnio tužbu radi isključenja člana iz društva (P-1193/2022) pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, koji postupak je završio rješenjem od 1.12.2023. kojim je utvrđeno da se tužba smatra povučenom; I. i II. tužitelj su podnijeli tužbe protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti skupštinskih odluka od 11. lipnja 2021. (posl. broj P-2585/2023, ranije P-1199/2021), u kojem postupku je sada već drugi puta prvostupanjskom odlukom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja; radi utvrđenja da je na skupštini od 30. prosinca 2021. skupština donijela odluku o isplati dobiti (posl. broj P-205/2022), koji postupak je završen rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 19.9.2023. (posl.br. Pž-1121/2023) kojim je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-205/2022 kojim je utvrđeno da je tužba povučena; radi utvrđenja ništetnosti skupštinskih odluka od 29. lipnja 2022. (posl. broj P-1387/2022) koji postupak je završio rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 1.3.2023. kojim je utvrđeno da je tužba povučena; tužitelji su također podnijeli kaznene prijave koje su odbačene te prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Društvom s većinskim udjelom pred Okružnim sudom u Novoj Gorici; I. tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu (Pr-1668/2022) u kojem postupku je dana 9.7.2024. donesena prvostupanjska presuda kojom se tužbeni zahtjev odbija u cijelosti; II. tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu (Pr-2329/2022); Trgovački sud u Zagrebu odbio prijedlog tužitelja za dostavu zapisnika skupštine društva, Rješenjem od dana 05. veljače 2024. u predmetu R1-254/23, koji predmet tužitelji navode u predmetnoj tužbi. Pored navedenog, I. i II. tužitelji su proteklih godina aktivno pokušavali nametnuti svoju volju u društvu kao i ometati rad skupštine tuženika, što je posljednje utvrđeno presudom naslovnog suda u predmetu P-171/2022 u kojem je sud na tužbu Društva s većinskim udjelom utvrdio ništetnost niza odluka sa skupštine od 30.12.2021. na kojoj je Društvu s većinskim udjelom nezakonito isključeno pravo glasa pri donošenju tih odluka. Upravo je I. tužitelj predsjedavao navedenom skupštinom te nezakonito isključio Društvu s većinskim udjelom pravo glasa pri donošenju osam odluka na dnevnom redu skupštine. Sve navedeno upućuje na zaključak da su radnje tužitelja, kao i predmetna tužba, usmjerene isključivo na obijesno parničenje i zlouporabu procesnih ovlaštenja. Tuženik navodi kako se pri utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća primjenjuju propisi kojima se uređuje sastavljanje tih izvješća, da je iste sastavila uprava, u skladu s propisima o računovodstvu, a pri izradi godišnjih financijskih izvješća poštivale su se odredbe svih primjenjivih zakona, dok je daljnja odluka skupštine o upotrebi dobiti donesena na temelju zakonitih financijskih izvješća. Sadržaj godišnjih financijskih izvješća nije suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva, obavljena je revizija godišnjih financijskih izvješća u skladu sa zakonom i od strane ovlaštene osobe te su ista u skladu s propisima kojima se uređuje struktura i sadržaj tih izvješća. Iz odluka donesenih na skupštini, vidljivo je da usvajanjem istih za društvo tuženika nije nastala šteta, naprotiv Odlukom o raspodjeli dobiti 2022., dobit poslovne godine se u potpunosti rasporedila u zadržanu dobit. Dakle, održavanjem predmetne Skupštine, Društvo s većinskim udjelom ispunilo je svoju zakonsku obvezu, a na temelju tako održane Skupštine i usvojenih odluka nije nastala šteta za društvo. Navedeno potvrđuje da ne postoji pravni interes za pobijanjem ili utvrđenjem ništetnosti ovih Odluka jer takvo utvrđenje nema nikakvih posljedica na prava ili pravne odnose stranaka. Smatra sa je sve okolnosti potrebno sagledati u kontekstu dugotrajnog spora između, s jedne stane tužitelja kao manjinskih članova društva te, s druge strane, Društva s većinskim udjelom. Spor je nastao zbog pokušaja manjinskih članova da isključe većinskog člana iz upravljanja društvom. U sklopu tog spora u razdoblju od otprilike godinu dana održan je veliki broj skupština te je pokrenut veći broj sudskih postupaka kojima se pokušavaju osporiti odluke tih skupština. Budući da tužitelji nisu dokazali niti jedan razlog ništetnosti Odluka koju pobijaju, to predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Podneskom od 12. prosinca 2024. tužitelji ostaju kod navoda u pogledu saznanja za odluku i pravovremenosti podnošenja tužbe a osporavaju u tom smislu navode tuženika i ističu da nije propisana obveza članova društva da istražuju internetske stranice FINA-e. S druge strane, obveza je društva, a ne člana, da osigura da svi članovi budu uredno obaviješteni i o skupštini i odlukama iste te ta obveza nikako ne može biti prebačena na člana društva. Objave na internetskim stranicama FINA-e služe za informiranje javnosti i ne zamjenjuju obvezu urednog pozivanja članova društva na skupštinu i dostavu odluka donesenih na istoj. Ostaju kod navoda da Skupština od 30. lipnja 2023. nije uredno sazvana niti je sazvana u skladu s Društvenim ugovorom odnosno čl. 11. kojim je određeno da skupštinu pisanim putem saziva Uprava društva, da se skupština saziva pozivom u obliku preporučenog pisma upućenog svim članovima društva najkasnije u roku 14 dana prije dana održavanja skupštine i poziv sadrži vrijeme i mjesto te dnevni red skupštine Društva. Tuženik nije dostavio dokaz o slanju poziva sukladno navedenoj odredbi niti dokaz o urednom primitku poziva od strane tužitelja. Tužba je podnesena iz razloga što predmetna Skupština nije sazvana sukladno odredbama Društvenog ugovora odnosno čl. 442. i 443. ZTD-a obzirom da tužitelji nisu uredno bili pozvani na istu, slijedom čega im je onemogućeno sudjelovanje na predmetnoj Skupštini i povrijeđeno pravo na obaviještenost o poslovanju društva a što za posljedicu ima i ništetnost odluka donesenih na predmetnoj Skupštini, sve primjenom čl. 355. do čl. 359. ZTD. Svi ostali navodi tuženika vezani za okončane postupke, postupke u tijeku, odnosno nepravomoćne postupke irelevantni su za predmet ovog spora.

4. Ocjenom izvedenih dokaza i to uvidom u pisanu dokumentaciju koja prileži spisu i saslušanjem stranaka te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti odluka pod točkama AD3) i AD4) koje se odnose na financijske izvještaje za 2022. i na raspodjelu dobiti u 2022., donesene na glavnoj skupštini društva s ograničenom odgovornošću VAL –METAL d.o.o. održane 30. lipnja 2023. (dalje Skupština), temeljem članka 442. i 443. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 68/13,110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 i 130/23 dalje: ZTD).

6. Tužitelji kao dioničari tuženika, koji imaju svaki po dva poslovna udjela i imaju zajedno 30% temeljnog kapitala tuženika, pobijaju navedenu odluku Skupštine, jer je protivna članku 11. Društvenog ugovora tuženika budući da nisu dobili poziv za Skupštinu niti su mogli sudjelovati u istoj.

7. Članak 277. točka 6. ZTD-a propisano je da se poziv na glavnu skupštinu mora objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.

8. Čl. 355. ZTD-a propisano je da pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300.e stavka 3. ovoga Zakona odluka glavne skupštine je ništetna:1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ovoga Zakona osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari.

9. Čl. 442. ZTD-a propisano je da skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva (st1). Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala (St 2.). Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje udjele (St.3). Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine (St.4).

10. Čl. 443. ZTD-a skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana (St. 1.). U pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu (St.2.). Članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele što čine zajedno najmanje desetinu a, ako je tako određeno društvenim ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala društva mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnevni red stave i druga pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka (St.3.).

11. Čl. 362. ZTD-a odluke glavne skupštine mogu pobijati: 1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, 2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini nije bila valjano objavljena, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine, 3. svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine, 4. uprava, odnosno upravni odbor društva, 5. svaki član uprave, odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi mogao odgovarati za štetu.

12. Tužba za pobijanje u smislu čl. 363. ZTD-a mora se podići u roku od 30 dana od donošenja odluke, a ako je tužitelj sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku. Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupaju uprava, odnosno izvršni direktori i nadzorni, odnosno upravni odbor. Ustanu li s tužbom uprava ili neki njezin član, odnosno izvršni direktor društvo zastupa nadzorni, odnosno upravni odbor, a ustane li s tužbom neki član nadzornog, odnosno upravnog odbora, društvo zastupa uprava, odnosno izvršni direktori.

13. Uvidom u Društveni ugovor tuženika (list 24-29 spisa) utvrđeno je u čl. 11. da skupštinu saziva Uprava društva i to pozivom u obliku preporučenog pisma upućenog svim članovima društva najkasnije u roku od 14 dana prije održavanja skupštine i poziv sadrži vrijeme i mjesto te dnevni red skupštine Društva.

14. Uvidom u Zapisnik s održane skupštine tuženika 30. lipnja 2023. (list 21-23 spisa) utvrđeno je da je na istoj nazočio DĆ, direktor Primet d.o.o., da je isti utvrdio da je sazvana sukladno čl. 442. i 443. ZTD-a te da je pod točkom AD2.) donesena odluka o izboru predsjedavajućeg sukpštine VĆ, pod točkom AD3.) donesena je odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu i pod točkom AD4.) donesena je odluka o raspodjeli dobiti za 2022. godinu.

15. Uvidom u dopise tužitelja od 7. rujna 2023. i 23. listopada 2023. (list 7-8 spisa) razvidno je da su od tuženika tražili odluke skupština iz svibnja i lipnja 2023., da je 2. tužitelj uz prisutnost javnog bilježnika Vesne Kelečić dana 17. studenog 2023.(list 9-11 spisa) pokušao izvršiti kod tuženika uvid u skupštinske zapisnike a što mu je uskraćeno.

16. Tužiteljica RĆ, izjavila je da kao član društva tuženika nije dobila poziv za predmetnu skupštinu, iako je sukladno Društvenom ugovoru trebala biti pozvana 14 dana prije njenog sazivanja, da je saznala da je održana skupština od svog tadašnjeg odvjetnika Borisa Pivca krajem 2024. Prijašnje skupštine sazivane su na način da je došao poziv preporučenom pošiljkom 14 dana prije saziva.

17. Tužitelj AĆ, također je izjavio da nije primio nikakav poziv niti sam znao da je održana predmetna skupština, a neposredno prije nego što su podnijeli predmetnu tužbu naš odvjetnik Boris Pivac rekao je da je vidio u sudskom registru da održana skupština i da su usvojena financijska izvješća, tek naknadno saznao je što se događalo na navedenoj skupštini. Što se tiče prijašnjih skupština uredno su sazivane, odnosno dobili su poziv preporučenim pismom 15 dana prije održavanja skupštine, a sukladno Društvenom ugovoru te je bio prisutan javni bilježnik i odvjetnik. Što se tiče prava na obaviještenost izjavio je da mu je poznato da je na prijašnjoj skupštini g. DĆ donio odluku o uskrati prava na obaviještenost koju su pobijali, ali smatra da to ne isključuje obvezu da dobiju poziv za skupštinu. Izjavio je da je osnivač tuženika pravna osoba iz Slovenije dok je g. DĆ vlasnik Primeta, a R je većinski vlasnik tuženika i on sa 70% glasova donosi odluke.

18. Zakonski zastupnik tuženika DĆ, u pisanom iskazu od 21. veljače 2025. (list 109-110 spisa) izjavljuje da je osobno potpisao poziv oba tužitelja za Skupštinu održanu dana 30.6.2023. i da je poziv uputio preporučeno putem pošte ali da potvrdu o slanju s pozivom ne može pronaći pa pretpostavlja da je reciklirao.

19. Slijedom svih izvedenih dokaza proizlazi da tuženik nije dokazao da je sukladno čl. 11. Društvenog ugovora tuženika uputio tužiteljima kao članovima društva poziv na Skupštinu društva tuženika koja je održana dana 30.6.2023. Sud ne prihvaća izjavu VĆ da je osobno uputio poziv preporučeno poštom ali da je uništio poziv i potvrdu o slanju kao ničim dokazano. Stoga je navedene Skupština održana protivno Društvenom ugovoru i čl. 442. i 443. ZTD-a pa su odluke donesene na navedenoj skupštini ništetne odnosno pobijane odluke AD3.) i AD4.) koje se odnose na utvrđivanje godišnjih financijskih izviješća i raspodjele dobiti za 2022. godinu.

20. Također valja reći da su neosnovani navodi tuženika da je tužba podnesena izvan zakonskoga roka jer tužitelji nisu bili prisutni na navedenoj Skupštini pa rok sukladno čl. 363. st. .1. ZTD-a iznosi 30 dana i teče od prvog narednog dana od dana kada su mogli saznati za odluku.

21. Tužitelji navode i dostavljaju dokaze da su tražili od tuženika dopisima od 7. rujna 2023. i 23. listopada 2023. te neposredno dana 17. studenog 2023. skupštinske odluke a što im je tuženik uskratio, navodeći da su za pobijanu odluku saznali tek 18. prosinca 2023. kada je dostavljena u predmetu P-477/23 uz podnesak tuženika od 1. prosinca 2023. (list 18-23 spisa). Spisu predmeta nema dokaza da bi tužitelji prije saznali za pobijanu odluku pa obzirom da je predmetna tužba podnesena dana 8. siječnja 2024., to nije protekao zakonski rok od 30 dana.

22. Nisu niti osnovani navodi vezano uz pravo na obaviještenost jer se navedeno u smislu čl. 84. ZTD-a ne odnosi na pozive na Skupštine već da svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

23. Deklaratorni tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti odluka pod točkama AD3) i AD4) koje se odnose na financijske izvještaje za 2022. i na raspodjelu dobiti u 2022. donesene na Skupštini 30. lipnja 2023. u cijelosti je ocijenjen osnovanim obzirom da poziv tužitelja na skupštinu nije upućen sukladno navedenom članku Društvenog ugovora tuženika i čl. 442. i 443. ZTD-a pa je sud odlučio kao točki I. izreke ove presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 dalje: Tarifa) i to: sastava tužbe u iznosu od 550,00 EUR (Tbr. 7/1 u svezi 40 Tarife), trošak ročišta 13. prosinca 2024.,17. veljače 2025. i 10. travnja 2025. u iznosu od po 550,00 EUR (Tbr. 9/1 u svezi 40 Tarife), sastava podnesaka od 12. prosinca 2024. i 19. ožujka 2025. u iznosu od po 550,00 EUR (Tbr. 8/1 u svezi 40 Tarife), odnosno sveukupno 3.300,00 EUR. Također priznat im je i trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 173,23 EUR i na presudu u iznosu od 346,45 EUR, što sveukupno iznosi 3.819,68 EUR.

25. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podnesaka od 14. svibnja 2024. i 4. veljače 2025. kao nepotreban radi vođenja ove parnice,

26. Stoga je o troškovima odlučeno kao u točki II. i III. izreke presude.

U Zagrebu, 14.svibnja 2025.

Sudac:

Sanda Jeromela

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dostave pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. I.i II.Tužitelju po odvj. uz nalog o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu 346,45 EUR

2. Tuženiku po odvj.