REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-287/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini po sutkinji Romani Mališ, u parničnom predmetu tužiteljice ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Lešiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Kaufland Hrvatska k.d., Zagreb, Donje Svetice 14, OIB 477432874968, zastupan po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku iz OD Buterin & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 4. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i z. punomoćnika tuženika – Dore Cvijanović, odvjetnice u OD Buterin i Partneri iz Zagreba, 14. svibnja 2025. donio je, objavio je,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Kaufland Hrvatska k.d., Zagreb, Donje Svetice 14, OIB 477432874968 da tužiteljici ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 5.360,00 € sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

-na iznos od 5.000,00 € od 4.2.2022. pa do isplate;

-na iznos od 360,00 € od 8.1.2022. pa do isplate;

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Kaufland Hrvatska k.d., Zagreb, Donje Svetice 14, OIB 477432874968, da tužiteljici ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 3.889,02 €, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. svibnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana.

III O d b i j a s e tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 628,74 € sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

-na iznos od 54,72 € od 8.1.2022. do isplate

-na iznos od 162,42 € od 8.2.2022. do isplate

-na iznos od 227,75 € od 8.3.2022. do isplate

-na iznos od 165,34 € od 8.4.2022. do isplate

-na iznos od 18,51 € od 8.11.2022. do isplate, kao neosnovanim.

IV O d b i j a s e tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je 4.12.2021. nastradala u trgovini tuženika Kaufland Zagreb – [adresa], i to na način da se prilikom kretanja prema kasama/blagajnama poskliznula i pala na prozirnu tekućinu koja je bila prolivena po podu, a svezi čega nije bilo postavljeno nikakvo upozorenje, niti oznaka. Očevidac naprijed opisanog ozljeđivanja tužiteljice je bio njen sin - OC, koji ju je u trenutku ozljeđivanja čekao kod kasa i gledao dok se kretala prema njemu. Prema saznanjima tužiteljice o predmetnom ozljeđivanju postoji i zapisnik sačinjen od strane djelatnika predmetne trgovine, kao i video snimka njenog ozljeđivanja koja je poslana u sjedište tuženika.

1.1. Tužiteljica ističe kako odgovornost tuženika nedvojbeno proizlazi iz činjenice što je propustio održavati predmetni prostor, odnosno trgovinu na način da isti bude siguran za korištenje (tj. da pod trgovine namijenjen kretanju kupaca bude suh, čist, uredan i siguran za uobičajeno korištenje), odnosno jer je isti propustio na adekvatan i očekivani način istaknuti odgovarajuća upozorenja.

1.2. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da joj je zbog posljedica štetnog događaja narušeno zdravlje radi čega je morala primati liječničku pomoć. U trenutku i nakon ozljeđivanja, tužiteljica je pretrpjela intenzivan strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja i za vrijeme liječenja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Radi predmetnog ozljeđivanja tužiteljica je trpjela te i nadalje trpi znatne tegobe koje su od utjecaja na njezin svakodnevni život. Tužiteljica je rođena je 1964.

1.3. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku odštetnim zahtjevom usmjerenim na naknadu cjelokupne pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, a koji je odštetni zahtjev tuženik zaprimio 4.2.2022. Tuženik je prvo potvrdio primitak navedenog odštetnog zahtjeva tužiteljice, a kasnije isti neosnovano otklonio.

1.4. Konačno, prema usklađenom tužbenom zahtjevu na zapisniku od 4. travnja 2025., tužiteljica traži na ime neimovinske štete iznos od 5.000,00 €, dok na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege za 90h po cijeni sata od 4,00 € potražuje iznos od 360,00 € odnosno sveukupno iznos od 5.360,00 € s kamatom od 4.2.2022. pa do isplate, kao i da tuženik tužiteljici naknadi parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate od presuđenja do dana isplate.

1.5. Na ročištu od 4. travnja 2025. tužiteljica je u odnosu na visinu izgubljene zarade povukla taj dio tužbenog zahtjeva, a čemu se tuženik nije protivio.

2. U odgovoru na tužbu tuženik prvenstveno osporava bilo kakav doprinos nastalom štetnom događaju, dakle osnovanost, a potom i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ne priznaje sam nastanak štetnog događaja kako je opisan u tužbi, odnosno da bi se tužiteljica 4.12.2021. ozlijedila u poslovnici tuženika na adresi [adresa] na način da se prilikom kretanja prema blagajnama poskliznula i pala na prozirnu tekućinu koja je bila prolivena po podu, a u svezi čega nije bilo postavljeno nikakvo upozorenje niti oznaka. Tuženik ne spori da je tužiteljica pala, međutim spori da je uzrok pada pod na kojem se nalazila tekućina. Naime, ubrzo nakon pada tužiteljice na mjesto događaja pristupila je VD voditeljice smjene i pritom utvrdila kako na istom ne postoji opasnost za kupce koju bi bilo potrebno ukloniti, odnosno da pod na mjestu pada tužiteljice nije bio mokar već da je do pada zasigurno došlo uslijed nepažnje ili drugog uzroka koji se isključivo ima pripisati tužiteljici. Nadalje ističe da je po zaprimljenom odštetnom zahtjevu tužiteljice utvrđivao sve okolnosti nastanka predmetnog događaja te je na temelju prikupljenih informacija u konačnici isti zahtjev otklonio. Tako je izvršio i uvid u snimku nadzorne kamere iz koje je „izvukao“ fotografske isječke na kojima se jasno vidi da je tužiteljica iskrenula lijevi gležanj neposredno prije pada. Tuženik pritom ističe da raspolaže samo dostavljenim isječcima, ne i snimkom iz predmetne poslovnice, a s obzirom da je USB-stick s pohranjenom snimkom mjesta događaja u procesu seljenja inventara s jedne na drugu adresu tuženika izgubljen. S obzirom da je uvidom u snimku tuženik utvrdio kako se na podu u poslovnici prilikom pada tužiteljice nije nalazila tekućina, odnosno da pod nije bio mokar, već je tužiteljica u hodu iskrenula nožni zglob hodajući u čizmama s potpeticom uslijed čega je pala, to je tuženik odštetni zahtjev u konačnici otklonio. Na prethodno dostavljenim isječcima snimke jasno je vidljiv trenutak izvrnuća lijevog gležnja tužiteljice prilikom hodanja unaprijed. Da se tužiteljica zaista poskliznula, na snimci i isječcima bi bilo vidljivo kako ista gubi ravnotežu (što bi bila posljedica proklizavanja) te uslijed gubitka ravnoteže pada unaprijed ili unazad. Upravo suprotno, usporedbom navedenih isječaka vidljivo je kako je tužiteljica hodala uspravno sve do trenutka izvrnuća gležnja te da je ravnotežu počela gubiti tek kao posljedicu izvrnuća. Pritom je svakako bitno napomenuti da se tužiteljica kretala u obući s potpeticom, a koja je uslijed male dodirne površine s podlogom po kojoj se hoda zasigurno značajno doprinijela nestabilnosti u kretanju tužiteljice. Tuženik ističe da veliku pozornost posvećuje sigurnosti i zadovoljstvu svojih kupaca pa u slučaju postojanja bilo kakve opasnosti u poslovnici isti navedeno odmah propisno označi. Djelatnici tuženika konstantno nadziru sve površine u poslovnicama, upravo kako bi se otklonila bilo kakva moguća opasnost za kupce. Također, ukoliko kupac upozori djelatnike na postojanje opasnosti u poslovnici tuženik također navedeno odmah ukloni ili propisno označi. U dostavljenim je isječcima vidljivo da se u trenutku pada tužiteljice u njezinoj neposrednoj blizini nalazio veći broj kupaca koji su se nesmetano kretali poslovnicom tuženika. Da je zaista postojala opasnost za kupce u vidu prolivene tekućine u području blagajni, zasigurno bi se više kupaca poskliznulo i ozlijedilo ili bi pak o uočenom obavijestili djelatnike tuženika, koji ionako u okviru obavljanja svog radnog mjesta kontinuirano nadziru čistoću poslovnice. Slijedom svega navedenog, tuženik u cijelosti otklanja da bi do pada tužiteljice došlo krivnjom tuženika, odnosno da je isti propustio održavati prostor na način da bude siguran za korištenje te time na bilo koji način doprinio nastanku štetnog događaja. Prema navedenom, bez obzira što štetna radnja, šteta i uzročna veza između štetne radnje i štete nesporno postoje, tužiteljica nije dokazala sve zakonom propisane kumulativne pretpostavke odgovornosti za štetu. Osim osnovanosti, tuženik osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Naime, iznos koji tužiteljica potražuje tužbom paušalan je i tužiteljica ničime nije dokazala niti specificirala pojedine elemente neimovinske štete naknadu koje zahtjeva. Tuženik ukazuje da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi kako je na kontroli 7.1.2022. utvrđeno da na kontrolnim snimkama desnog ramena nema sekundarnog pomaka ulomaka te da je tužiteljica upućena koristiti analgetike po potrebi, rame imobilizirati maramom te razgibavati u laktu i šaci, a istoj je propisana i fizikalna terapija. Tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazilo da je ista koristila tuđu pomoć i njegu niti spisu prileže materijalni dokazi kojim bi se mogla utvrditi opravdanost postavljenog zahtjeva po osnovi tuđe pomoći i njege, a iz priloženih dokaza ne proizlazi da je tužiteljica zaista i odradila preporučenu fizikalnu terapiju. S obzirom da iz medicinske dokumentacije i ostalih dokaza ne proizlazi da bi tužiteljica trpjela dugotrajne posljedice, odnosno da bi joj dugoročno bilo narušeno zdravlje ili da bi joj izgled bio naružen, da tužiteljica tužbenim zahtjevom niti ne specificira pojedine vidove neimovinske štete koja joj je nastala, sve i kada bi postojala odgovornost tuženika za pad tužiteljice, ovako postavljena visina tužbenog zahtjeva u cijelosti je neosnovana. Konačno, predlaže da se tužiteljica odbije s tužbom i usklađenim tužbenim zahtjevom, uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: izjava OC (list 7 spisa), izvršen je uvid u osobnu iskaznicu istoga (list 8-9), medicinska dokumentacija za tužiteljicu (list 10-13 i 38-47), odštetni zahtjev s povratnicom (list 14-16), e-mail tuženika (list 17-18), izjava HC (list 30), izvršen je uvid u fotografije (list 31), izvršen je pregled DVD-a s video isječkom nadzorne kamere u poslovnici tuženika u vrijeme nastanka štetnog događaj (koji prileži spisu u koverti – list 33), saslušana je tužiteljica osobno na zapisniku na ročištu od 19. svibnja 2023. (list 76-78), provedeno je sudskomedicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Davoru Mayeru (list 84-85), te je vještak saslušan neposredno na zapisniku na ročištu 16. listopada 2024. (list 95-96), saslušani su svjedoci OC i ZC (list 110-112), provedeno je medicinsko vještačenje po liječnicima vještacima dr. Davorki Paladino, neurologu i dr. Jošku Filipušiću, kirurgu (list 118-119), te su sudski vještaci dr. Paladino i dr. Filipušić saslušani neposredno na zapisniku na ročištu 4. travnja 2025. (list 138-140).

4. Na temelju tako provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Među strankama nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja kao i osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica ĆC iskazala je da se sjeća da je 4.12.2021. bila u kupovini kod tuženika u [adresa]. Kretala se prema blagajnama gdje ju je čekao sin, u jednom trenutku se poskliznula na nešto mokro, došlo je do izvrtanja njezine lijeve noge i pala je. Koliko se sjeća padala je prema naprijed i udarila je svojom desnom rukom o pod. Sjeća se da joj je priskočila jedna gospođa koja je rekla da je medicinska sestra i pitala ju je da li je udarila glavom, na što je odgovorila da nije udarila glavom, već da ju boli desno rame. Također ju je pitala što se dogodilo, a ona je rekla da se poskliznula na nešto mokro. Isto tako dotrčao je i njezin sin koji je vidio kako je pala. Također je došla i voditeljica trgovine koja je također pitala što se dogodilo, rekla je da se poskliznula na nešto mokro. Svi koji su bili u blizini su provjeravali je li nešto mokro, gospođa koja joj je prva pritekla u pomoć je rekla da je bilo mokro, njezin sin je rekao da je bilo mokro. Ne zna je li voditeljica trgovine provjeravala je li nešto bilo mokro. Voditeljica je pitala je li treba zvati hitnu, gospođa koja joj je pritekla u pomoć je rekla da bi ju odmah trebalo voditi u Draškovićevu na traumatologiju jer da se hitna dugo čeka. Pomogli su joj do auta i sin ju je odvezao u Draškovićevu gdje je obavila sve pretrage i utvrđeno je da je zadobila dva loma na desnoj ruci, lom zglobenog ramena i lom na nadlaktici. Zaposlena je u MORH-u na uredskim poslovima. Na bolovanju je bila 4 mjeseca od događaja, a nakon toga je bila na bolovanju kada je obavljala terapije i to u 4 mj. i 10. mj. 2022. Dva mjeseca od događaja bila je sva "zamotana", nije ništa mogla obavljati, niti osobnu higijenu, oblačenje, brigu o obitelji, već joj je bila potrebna tuđa pomoć. Tu pomoć pružali su joj suprug i djeca. I dan danas osjeća posljedice pada, ima ograničenja pokreta, povremeno osjeća bolove, ne može dizati teže terete i općenito osjeća da joj je ruka puno slabija. Pomoć i njegu suprug i djeca pružali su joj i nakon što su joj skinuli čvrsti povez. To je trajalo još sigurno 2 mjeseca. Za vrijeme dok je bila na bolovanju primala je naknadu plaće koja je bila manja od njezine plaće i to je bilo svaki mjesec sve niže. Ne može precizirati kakve je konzistencije bilo to što je bilo mokro na podu i koje veličine. Nije provjeravala je li nešto bilo mokro. Nakon pada ostala je sjediti na tom mjestu. Ne zna koliko dugo je ostala sjediti. Imala je čvrsti povez koji su joj stavljali u bolnici. Kako je odlazila na kontrole, ponovna snimanja, povez su micali i ponovno stavljali. Nakon toga imala je maramu i morala je mirno držati ruku. Koliko se sjeća čvrsti povez imala je nekih 4-5 tjedana. Prije te ozljede nije imala nekih medicinskih problema s desnim ramenom. Sada se ne može izjasniti kakav je bio pod u trgovini, misli da nisu bile pločice već glatki pod. Taj dan imala je obuvene čizme s niskom širokom petom, visine oko 4 cm.

7. Saslušan u svrhu dokazivanja svjedok OC, sin tužiteljice, iskazao je da se danas više ne sjeća koji je to bio datum, niti se može sada izjasniti koje je bilo godišnje doba, dan je bio kao i danas, tmuran, ali možda ne tako maglovito. Bio je s majkom, odnosno tužiteljicom u kupovini kod tuženika, ne zna točno adresu trgovine, ali na Rudešu. Krenuo je na kasu, a njegova majka se kretala prema njemu i u jednom trenutku se poskliznula. Odmah je priskočio k mami, kao i gospođa za koju se kasnije ispostavilo da je medicinska sestra. Majka je pala prema naprijed, licem prema podu, hodala je brzo, pri tome misli da nije išla čisto laganim korakom. Ta gospođa za koju se ispostavilo da je medicinska sestra je "popipala" majku, ispitivala ju je može li micati prstima. Oko majke se okupilo više ljudi. Ta gospođa koja je bila medicinska sestra prva je iskomentirala da je nešto mokro na podu. Također i ljudi koji su prišli, nekih troje do četvero ljudi, komentirali su da je nešto mokro. I on je osobno vidio da je nešto mokro i to nogom. Isto tako, na mjesto događaja ubrzo je došla i gospođa koja radi u Kauflandu i ta gospođa je također probala nogom i vidjela je da je nešto vlažno. U blizini gdje je majka pala bila je škrinja. Majčin pad se dogodio u koridoru između kasa i polica, odnosno škrinja. Majka od bolova nije mogla u prvi trenutak ništa govoriti, ali je gospođi koja je medicinska sestra govorila da se samo poskliznula i odletjela. Pod je bio mokar na način da kad ga pobrišete, a on nije suh. Na podu nije izgledalo da bi nešto bilo proliveno, već je pod bio vlažan.

8. Saslušana u svrhu dokazivanja svjedok ZC, zaposlenik tuženika, iskazala je da je kritičnog dana bila voditelj smjene. Došla je po pozivu do tužiteljice koja je tvrdila da je pala jer da je pod bio mokar. Vidjela je da pod nije bio mokar, došao je i njihov čistač koji je također utvrdio da pod nije mokar. Tužiteljica je imala cipele s visokom petom što misli da je bio problem, ili je krivo stala ili nešto s tim visokim petama. Svjedok koji je prije nje ispitan tvrdi da je pod bio mokar, ona odgovorno tvrdi da pod nije bio mokar. U blizini gdje je tužiteljica pala bila dugačka velika škrinja sa sladoledima, ta škrinja se nalazi kod glavne blagajne, broj 8 koja je uvijek otvorena. Tu se nalazi i glavni prolaz kroz dućan od kojeg su okomito police. U slučaju kada je u trgovini pod mokar, postavlja se oznaka u vidu "klizav pod". U konkretnom slučaju takve oznake nije bilo. Kad je došla do tužiteljice, ista je rekla da se poskliznula i pala jer je pod bio mokar. Sada se više ne sjeća je li ona došla prva do tužiteljice, sjeća se da je bilo već ljudi oko nje. Nije bila očevidac samog pada. Sada više ne zna je li tužiteljica na sebi imala kakav kaput ili da ga je skinula. Vizualno je provjeravala je li pod mokar, a isto tako i nogom koja je bila obuvena u radnu cipelu. Vizualno i nogom je provjeravala cijeli taj prostor između škrinje i blagajne. Dok je još bila pri tužiteljici, došao je i spremač kako je i naprijed rekla. Ne sjeća se da je u tom trenutku uz tužiteljicu bila gospođa koja bi bila medicinska sestra. Ne sjeća se dečka koji je bio ispred nje svjedok, niti se sjeća da bi bio u blizini događaja mlađi muškarac, niti da bi bilo govora da je s tužiteljicom sin. Na podu trgovine su pločice, normalne, pri tome misli da nisu hrapave. Ona je i danas zaposlena u trgovini u kojoj se dogodio pad tužiteljice i to već 10 godina.

9. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine, a na temelju iskaza tužiteljice danog na ročištu i snimke nadzorne kamere, proizlazi da je tužiteljica ĆC (57) ozlijeđena u štetnom događaju – padu dok se kao kupac kretala prodajnim prostorom trgovine. Ozljeda tužiteljice u vidu prijeloma nadlaktične kosti nastala je prilikom pada praćenog dočekivanjem na ispruženu desnu ruku. Uzrok pada, jasno vidljiv na snimci događaja, jest naglo izvrtanje stopala prilikom hoda, nastalo u trenutku kada se tužiteljica lijevom nogom oslonila o tlo te joj se peta lijeve čizme izvrnula. Uopćeno govoreći, do ovakvog izvrtanja može doći i prilikom kretanja po suhoj podlozi i prilikom kretanja po mokroj podlozi. U konkretnom slučaju, pregledom snimke poda trgovine na mjestu događaja ne razabire tekućine niti pod na tom mjestu odskače od izgleda okolnog poda po kojem se bez poteškoća kreću ostali kupci. Na snimci je vidljivo da mlađi muškarac i žena u bijeloj kuti svojom obućom provjeravaju pod na mjestu gdje je došlo do pada tužiteljice, ali njihovo ponašanje ne daje indicija da bi pod bio mokar.

10. Saslušan neposredno na ročištu, 16. listopada 2024., sudski vještak dr. Davor Mayer ostao je u cijelosti pri pisanom nalazu i mišljenju. Iskazao je da je u svom nalazu i mišljenju doista ne pronalazi suprotnosti u odnosu na zadatak vještačenja na koje suprotnosti upire punomoćnik u svom podnesku. Naime, zadatkom mu je povjereno da analizira i video snimku događaja, a svoja opažanja vezana za prikaz događaja na snimci je iznio u nalazu i mišljenju i tome nema što za dodati. Koliko pamti pod na kojem se desio pad svijetlog je tona. Na pitanje "je li svoje zapažanje kako je to navedeno u zadnjem odlomku nalaza i mišljenja temeljio na ponašanju osoba koje se vide na snimci?", odgovorio je potvrdno kao što je to iz teksta mišljenja i vidljivo, radi se o njegovim opažanjima tijekom pregleda snimke događaja. U nalazu je naveo da te druge osobe provjeravaju pod na mjestu gdje je došlo do pada i on iz snimke nije uočio da bi njihovo ponašanje upućivalo da su na podu zamijetili da je mokar, odnosno da je lokva. Iz snimke ne može zaključiti razlog takvog ponašanja tih osoba. Logično je i životno da osobi koja je pala, ukoliko joj netko priđe da gleda mjesto pada, čak i da nogom provjerava je li pod sklizak ili slično. Prilikom pregleda snimke koristio je svoje osobno računalo i standardne alate u smislu da je snimku usporavao i povećavao. Okliznuće i izvrtanje jedan je jedinstveni događaj, a do istoga može doći i kod klizave podloge, ali i kod suhe podloge na kojoj nema tekućine. Ne može se iz stanja snimke razabrati je li na podu bila neka manja količina tekućine, a on je vrlo jasno u mišljenju i u nalazu naveo da je ne vidi niti razabire. Na pitanje "dozvoljava li da je prilikom pada tužiteljice moglo doći do toga da svojom odjećom upije, obriše tekućinu", odgovorio je da ne zna. Ne može reći kolika bi količina tekućine bila "dovoljna" da se tužiteljica posklizne kao što je to na snimci vidljivo. I brojni drugi činitelji mogu utjecati na vjerojatnost poskliznuća i pada, a to su primjerice vrsta obuće (visina pete, materijal od kojeg je načinjen potplat), način hoda, itd.

11. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Davorke Paladino, neurologa i dr. Joška Filipušića, kirurga, proizlazi da je tužiteljica zadobila prijelom gornjem dijela desne nadlaktične kosti, da joj je inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za traumatologiju, da se radilo o prijelomu vrata i velikog obrtača nadlaktične kosti s manjim pomakom koji je zbrinut konzervativno, postavljanjem imobilizacije Desault zavojem. Tužiteljica se dalje liječi kod kuće, uredno se pridržava uputa ordinariusa i redovito se javlja na kontrolne preglede. Imobilizacija Desault zavojem do 24.12.2021., nakon toga mitela. MR pretraga od 23.6.2022. nalazi znakove avaskularne nekroze glave, nadlaktične kosti bez propadanja (kolapsa) tako da dalje liječenje u tom smjeru nije bilo potrebno provoditi. Fizikalna terapija trajala je do 11.5.2020., a liječenje do 15.12.2022. kada je nađeno ograničenje pokretljivosti u ramenog zglobu u manjem stupnju. Nesposobnost za rad (bolovanje) trajalo je do 31.10.2022. Na pregledu od 5.2.2022. subjektivne tegobe: povremeno bolovi na mjestima prijeloma kod fizičkih napora i promjena vremena, ranije nije bilo sličnih ozljeda ili tegoba. Pregledom tužiteljice izmjerena je pokretljivost u desnom ramenom zglobu kod antefleksije – retrofleksije od 130-0-20 stupnjeva, dok je u lijevom 170-0-40 stupnjeva. Abdukcija – addukcija u desnom ramenu iznosi 150-0-30 stupnjeva, dok je u lijevom 170-0-40 stupnjeva. Vanjska-unutarnja rotacija desno je 45-0-50, dok je lijevo 70-0-70 stupnjeva. Moguć neurološki deficit kod tužiteljice nije zaostao.

11.1. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica trpila bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 10 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 6 tjedana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore. Pretrpila je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 6 dana i manji 15 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 10% trajno. Shodno ovom postotku će morati ulagati pojačane napore. Dok se nalazila na kućnom liječenju tužiteljici je bila potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 4.12. do 24.12.2021. jer je nosila imobilizaciju. Nakon toga datuma još 30 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova i drugih težih svakodnevnih životnih aktivnosti. Naruženje nije zaostalo.

12. Saslušani neposredno na ročištu, 4. travnja 2025., sudski vještaci dr. Joško Filipušić i dr. Davorka Paladino suglasno su iskazali da je procjena trajanja i intenziteta bolova kao i straha donijeta sukladno svim raspoloživim podacima iz medicinske dokumentacije uvažavajući pri tome vrstu i težinu ozljede koju je tužiteljica zadobila te način i duljinu trajanja liječenja uz napomenu da su prilikom procjene straha osim svega navedenog vrednovani i uvjeti u kojima je došlo do ozljeđivanja. Sve navedeno (procjena trajanja i intenziteta bolova i straha) smatraju realnim i primjerenim u naprijed navedenom. Procjena smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 10% odnosi se na zaostali klinički status ramenog zgloba na način kao što je to precizno opisano u nalazu i mišljenju, a pokretljivost izražena u stupnjevima i komparirana sa zdravom lijevom rukom. U svom podnesku tuženik navodi da u nalazu i mišljenju nije navedeno koje su to aktivnosti gdje će tužiteljica morati ulagati pojačane napore. Na navedeno su odgovorili da su u pitanju sve radnje koje zahtijevaju punu mobilnost ramenog zgloba. U svom podnesku tuženik se referira i na MR nalaz od 23.6.2022. koji govori u prilog postojanja znakova avaskularne nekroze glave nadlaktične kosti. Navedeno može biti posljedica predmetnog ozljeđivanja, ali isto u postotku smanjenja životne aktivnosti od 10 % nije uzeto u obzir niti je cijenjeno jer nije postojalo posljedičnog propadanja kosti, pa tako niti mogućeg utjecaja na funkcionalni status ramenog zgloba. Točno je da na uvidu nisu imali podatke iz zdravstvenog kartona tužiteljice, ali isto tako mogu navesti da nigdje u medicinskoj dokumentaciji nisu našli nikakve podatke koji bi upućivali na neke moguće tegobe vezane uz desno rame, a koje bi mogle imati utjecaja na klinički status ramenog zgloba. Procjena trajanja tuđe pomoći odnosi se na period imobilizacije što smatraju u potpunosti opravdanim i potrebnim te nakon skidanja imobilizacije kroz još 30 dana u kojem periodu tužiteljica nije mogla funkcionirati na uobičajeni način u svakodnevnom životu te stoga navedeno smatraju u potpunosti realnim i opravdanim. Na primjedbe iz podneska tužiteljice već su se detaljno očitovali u prijašnjem izlaganju. Prilikom pregleda tužiteljica je izjavila da ponekad osjeća povremene bolove kod fizičkog napora ili promjene vremena. Navedeno je obuhvaćeno procjenom smanjenja životne aktivnosti odnosno povremeni bolovi koji se javljaju ulaze u pojačane napore. Kao što je vidljivo iz teksta nalaza i mišljenja, procjena trajanja i intenziteta bolova donijeta je u kumulativnom obliku što znači da ista pokriva dulji vremenski period od dva mjeseca koliko su zbirno sve ukupno bolovi procijenjeni. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeto je u obzir da je u pitanju dominantna ruka. U određenom trenutku i pod određenim okolnostima avaskularna nekroza može uzrokovati potrebu za ugradnjom proteze (uz pretpostavku da dođe do ozbiljnog oštećenja odnosno propadanja koštanog tkiva). U konkretnom slučaju, navedeno nije zabilježeno tako da isto u ovome trenutku ne predstavlja nikakvu opasnost po stanje tužiteljice, niti ne utječe na procjenu trajanja bolova ili straha. Prema svim raspoloživim podacima smatraju da avaskularna nekroza u konkretnom slučaju nije posljedica ničega drugoga do predmetne ozljede.

13. Nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka kao i liječnika vještaka neurologa i liječnika vještaka kirurga, kao i njihovo usmeno očitovanje kojima su odgovorili na sve pisane prigovore kao i neposredna pitanja stranaka, sud prihvaća u cijelosti smatrajući ih stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke.

14. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

15. Na temelju provedenog postupka utvrđeno je da je tuženik tužiteljici prouzročio štetu na način da je ista pala na mokrim i skliskim pločicama u trgovini tuženika te je isti sukladno čl. 1045.st.3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran za štetu stvari i djelatnost od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu bez obzira na krivnju, odnosno koja odredba propisuje da se za štetu od stvari i djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

16. Odredbom čl. 1064. ZOO-a, propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Dakle, tuženik u ovoj pravnoj stvari odgovara po principu objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju, pa je tuženik bio dužan dokazati da mokre i skliske pločice nisu bile uzrok pada, budući da se uzročnost predmnjeva, a navedeni stav sukladan je recentnoj sudskoj praksi.

17. Iz iskaza same tužiteljice i svjedoka OC koji je njezin sin, pa time i zainteresiran za ishod ovog postupka, kao i svjedoka HC koja je zaposlenica tuženika, pa kao takva ima interes uspjeha tuženika kao poslodavca u ovom postupku, odnosno koja je u odnosu radnika i poslodavca, dakle ekonomski ovisna o tuženiku, utvrđeno je da je došlo do pada tužiteljice i da su svjedoci OC i HC kao što su to i iskazali provjeravali je li pod mokar pri čemu svjedok OC tvrdi da je bio mokar, dok svjedok HC tvrdi da pod nije bio mokar. Pri tome, svjedok ZC tvrdi i da je došao njihov čistač koji da je također utvrdio da pod nije mokar, a što i neposrednim pregledom DVD-a nije utvrđeno. Na snimci nije vidljivo da bi na mjesto pada došao čistač/spremač jer bi se razaznao po radnoj odjeći. ZC nije bila očevidac samog pada. I tužiteljica i saslušani svjedoci iskazali su da se u blizini mjesta pada tužiteljice nalaze škrinje, a što je vidljivo i na fotografijama koje je tuženik priložio u spis kao i na snimci DVD-a, pa sud zaključuje da je mjesto pada tužiteljice na dijelu gdje se nalaze rashladne škrinje (frižideri), a opće je poznato da je uokolo rashladnih uređaja mogućnost da podovi nisu suhi bez obzira o kakvoj podnoj podlozi je riječ, a osobito uzimajući u obzir da se radi o velikoj prodavaonici, da je frekvencija kupaca velika, da je bio mjesec prosinac, da je trgovina tuženika grijana, da kupci otvaraju i zatvaraju rashladne uređaje uzimajući robu. Tuženik nije niti pokušao dokazati na koji način je pod u zoni rashladnih škrinja održavan pri čemu tuženik nije dokazao da je na mjestu pada pod bio suh. Pri tome, i vlažna podloga može dovesti do toga da dođe do pada tužiteljice. Sud smatra da je utvrđeno da tuženik nije dokazao neki drugi razlog pada tužiteljice, odnosno nije dokazao okolnosti kojim bi se oslobodio od odgovornosti u cijelosti ili djelomično dok je naprotiv utvrđeno da je mjesto pada tužiteljice u blizini rashladnih uređaja gdje je opće poznato da je pod mokar odnosno vlažan.

18. Sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima u vezi s čl. 19. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o nelagodnostima pri liječenju, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada s osnove prava osobnosti i to prava na tjelesno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova 1.100,00 €, pretrpljenog straha 1.900,00 € i za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 10% u iznosu od 2.000,00 €, odnosno ukupno 5.000,00 €.

18.1. Tužiteljici pripada i iznos od 360,00 € na ime tuđe pomoći i njege za ukupno 90 sati (1 h tuđe pomoći po 4,00 €).

18.2. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05. Također je sud pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti vodio brigu i o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji, kao i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege.

19. U skladu s odredbama iz čl. 1103. ZOO-a, zatezne kamate na dosuđenu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 5.000,00 € teku od 4.2.2022., odnosno od dana kada je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev tuženiku, po stopi kako je to navedeno u izreci presude.

19.1. Temeljem odredbe čl. 1086. ZOO-a, zatezne kamate na dosuđenu naknadu za imovinsku štetu u iznosu od 360,00 € - tuđu pomoć i njegu, teku od dana presuđenja budući tužiteljica nije imala direktnih troškova za tuđu pomoć i njegu, dok je odbijena sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata od 4.2.2022. do presuđenja.

20. Budući je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izgubljenu zaradu, a kojom se povlačenju tuženik nije protivio, s tim dijelom tužbenog zahtjeva odbijena je kao neosnovanim.

21. Temeljem čl. 154.st.1. ZPP-a tuženik je dužan nadoknaditi tužiteljici troškove postupka budući je u cijelosti uspjela s istim, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva posebni troškovi nisu nastali.

21.1. Troškovi tužiteljice sastoje se od troškova za sastav odštetnog zahtjeva, sastav tužbe, podneska od 19.4.2024. i 13.3.2025., za zastupanje po punomoćniku na ročištu 20.1.2023., 18.4.2023., 19.5.2023., 16.10.2024., 21.1.2025. i 4.4.2025. za svaku radnju po 100 bodova odnosno po 200,00 €, određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) što iznosi 2.000,00 € uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 500,00 € što ukupno iznosi 2.500,00 €.

21.2. Tužiteljici je priznat ukupni trošak vještačenja (sudskomedicinsko vještačenje = 265,45 €, pristup sudskomedicinskog vještaka na ročište = 244,79 €, medicinsko vještačenje po dva vještaka = 530,90 € i pola troškova za dolazak liječnika vještaka na ročište = 188,77 €) u ukupnom iznosu od 1.229,91 €.

21.3. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 59,06 € i na presudu u iznosu od 100,05 €.

21.4. Na taj način ukupni parnični trošak tužiteljice iznosi 3.889,02 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

22. Budući tuženik nije uspio u parnici, odbijen je sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

U Krapini 14. svibnja 2025.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje u 3 (tri) primjerka putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Tomislav Lešić

2. OD Buterin & Partneri