REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II br. 1.

34550 Pakrac

Posl.br.: Pn-24/2022-99

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu po sucu toga suda Matiji Stokiću, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste VO, u pravnoj stvari tužitelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, Pilareva 28 protiv tuženika PPK-BJELOVAR trgovina i usluge d.d., [adresa], OIB: 37828020359, zastupanog po direktoru ZO, on po punomoćnicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić i Hrvoje Mladinić u Bjelovaru, uz sudjelovanje Carlsberg Croatia d.o.o., Koprivnica, Ulica Danica 3, OIB: 09520995772, u svojstvu umješača na strani tuženika, zastupanog po punomoćniku SO, dipl. pravniku i sudjelovanje Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o., Zagreb u svojstvu umješača na strani tuženika, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 02. travnja 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Pericu Medakovića, odvjetnika iz ZOU Bojan Doneski i dr., Garešnica, zamjenicu punomoćnika tuženika VOS, odvjetničku vježbenicu iz ZOU Zlatko Gregurić i dr., Bjelovar, punomoćnika umješača na strani tuženika SO, dipl. pravnika i zamjenicu punomoćnika umješača na strani tuženika BO, odvjetničku vježbenicu iz ZOU Saja Oulovski i dr, Pakrac, uz javno objavljivanje 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev:

„I Nalaže se tuženiku PPK-BJELOVAR trgovina i usluge, d.d., [adresa], OIB 37828020359 da tužitelju PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete po štetnom događaju od 22.02.2019. godine isplati iznos od ukupno 4.492,53 EUR i to na ime naknade imovinske štete iznos od 2.368,97 eura i to uništeni mobilni telefon čija cijena po računu iznosi 875,84 eura, te hlače čija je cijena 46,45 eura, te gubitak izgubljene zarade zbog bolovanja u iznosu od 1.446,68 eura, na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.123,56 eura, i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.061,78 eura i straha u iznosu od 1.061,78 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se dobije za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena tekućim od dana podnošenja tužbe do 31.12.2022. godine, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove sukladno troškovniku i rješenju suda, u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.", kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.337,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počam od 14. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužitelju da umješaču Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 EUR, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnio je tužbu protiv tuženika PPK-BJELOVAR trgovina i usluge d.d., [adresa], OIB: 37828020359, radi naknade štete.

2. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 22. veljače 2019. godine oko 10,46 sati u prodavaonici PPK Bjelovar d.d. na adresi [adresa], tužitelju kao kupcu u navedenoj prodavaonici eksplodirale četiri boce PAN piva, po dvije u svakoj ruci, nakon što ih je tužitelj uzeo iz gajbe. Boce piva u lijevoj ruci su eksplodirale u vrlo male komade, te je tom prilikom tužitelj zadobio tjelesne ozljede i to ozljede na tri prsta lijeve ruke i posjekotinu sa šavom na jednom prstu, krhotine stakla poderale su mu hlače te su uništile mobitel marke Samsung koji je bio u džepu hlača tako da je puklo staklo ekrana i u isti je ušla tekućina te zbog toga nije u funkciji, dakle uništen je izlijevanjem piva iz puknute boce. Tužitelj je zbog navedenih ozljeda zaprimljen dana 22. veljače 2019. godine u Opću županijsku bolnicu Pakrac na Hitnu medicinu (OHBP) [adresa]. Pregledom je utvrđena dijagnoza manje otvorene rane na 2., 3. i 4. prstu lijeve šake te je izvršena primarna obrada rane. Posljedica puknuća navedenih pivskih boca su imovinska šteta u iznosu od 17.849,00 kn, i to uništeni mobilni telefon čija cijena po računu iznosi 6.599,00 kn, te hlače čija je cijena 350,00 kn, gubitak izgubljene zarade zbog bolovanja u iznosu od 10.900,00 kn, kao i neimovinska šteta u iznosu od 9.750,00 kn, i to pretrpljeni bolovi u iznosu od 5.250,00 kn i strah u iznosu od 4.500,00 kn. Tužitelj je tuženiku dana 17. srpnja 2020. godine uputio odštetni zahtjev radi mirnog rješenja spora no tuženik se na isti nije očitovao. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže sudu donijeti sljedeću presudu: "I Nalaže se tuženiku PPK-BJELOVAR trgovina i usluge, d.d., [adresa], OIB 37828020359 da tužitelju PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete po štetnom događaju od 22.02.2019. godine isplati iznos od ukupno 27.599,00 kn i to na ime naknade imovinske štete iznos od 17.849,00 kn i to uništeni mobilni telefon čija cijena po računu iznosi 6.599,00 kn, te hlače čija je cijena 350,00 kn, te gubitak izgubljene zarade zbog bolovanja u iznosu od 10.900,00 kn, na ime naknade neimovinske štete iznos od 9.750,00 kn, i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 5.250,00 kn i straha u iznosu od 4.500,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove sukladno troškovniku i rješenju suda, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se ne može izjasniti o svim navodima tužbe, a posebno o mehanizmu nastanka štetnog događaja. Stoga opreza radi u cijelosti osporava kako činjenični i pravni osnov te se tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti. Predlaže da sud tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom odbije u cijelosti te ga obveže na naknadu troškova parničnog postupka. U otvorenom roku će dopuniti navode odgovora na tužbu i staviti dokazne prijedloge. Tuženik ima pravni interes o ovoj parnici obavijestiti proizvođača „ piva Pan„. Proizvođač piva robne marke Pan je trgovačko društvo CARLSBERG CROATIA d.o.o. Sjedište tog trgovačkog društva je u Koprivnici, Ulica Danica kbr. 3. Stoga tuženik moli da prvostupanjski sud, radi osiguranja intervencijskog efekta, u skladu sa člankom 211. Zakona o parničnom postupku, o ovom parničnom predmetu obavijesti trgovačko društvo CARLSBERG CROATIA d.o.o. Koprivnica kao proizvođača piva u bocama koje su navodno eksplodirale u rukama tužitelja. Istovremeno tuženik, ovim podneskom putem suda predlaže i poziva društvo CARLSBERG CROATIA d.o.o. Koprivnica da stupi u parnicu kao umješač na strani tuženika.

4. U podnesku od 23. ožujka 2022. trgovačko društvo Carlsberg Croatia d.o.o. po punomoćniku izjavljuje kako je suglasno da stupi u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika. Također ističe, s obzirom da se radi o događaju iz 2019. godine, a nemaju nikakvih saznanja o istom događaju, pozivaju tužitelja da se očituje o tome da li je i kada poslao bilo kakvu obavijest ili dopis o predmetnom događaju društvu Carlsberg Croatia d.o.o.

5. U podnesku od 25. ožujka 2022. tuženik po punomoćniku navodi kako je tuženiku poznato da je dana 22. veljače 2019. godine došlo do štetnog događaja. Međutim, ne na način kako to je to opisano u tužbi. Konkretno, pivske boce „nisu eksplodirale„ kako to navodi i opisuje tužitelj. Dana 22. veljače 2019. godine tužitelj je zaista ušao u prodavaonicu tuženika, ali nije uzeo košaricu za odlaganje trgovačke robe koju kupac namjerava kupiti i nošenje stvari koje su predmet kupovine do blagajne. A trgovina tuženika je opskrbljena sa dovoljnim brojem košarica koje se nalaze na samom ulazu u trgovinu i dostupne su svakom kupcu. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj nije uzeo košaricu koja mu je stajala na raspolaganju! Kako sam tužitelj navodi, on je uzeo četiri boce „Pan piva“ iz sanduka (gajbe), po dvije u svaku ruku? Iz navoda tužbe proizlazi da je piva bila uredno odložena u sanduku („u gajbi“), kao sredstvu u kojem se piva transportira i odlaže. Zbog čega se boce piva (ali i mineralne vode i sl.) transportira u sanducima u kojima je adekvatnim pregradama spriječeno njihovo doticanje i eventualno oštećenje? Isključivo iz razloga sigurnosti i sprječavanja oštećenja. Nesporno je da je trgovac dužan svakom kupcu osigurati košaricu za nošenje robe unutar trgovine. No isto je tako i kupac dužan robu koju namjerava kupiti odložiti u košaricu i u košarici ju donijeti do blagajne. Ne u svojim torbama i vrećicama, a svakako ne u rukama. Tužitelj nije postupio na taj način! Osporava se tvrdnja tužitelja da bi pivske boce „eksplodirale“ i raspale se u vrlo male komade. Nesporna je činjenica da je piva u boci pod određenim pritiskom. Međutim, sama boca je konstruirana i izrađena na način da je izdrži i višestruko veći pritisak od pritiska koji se može razviti od fermentirane tekućine kao što je piva. Međutim, ukoliko se ne transportira i ne prenosi na adekvatan način, a posebno ako dođe do međusobnog kontakta – udarca boca, tada je moguće da dođe do njihovog oštećivanja i loma, a koji je tužitelj možda doživi o kao „eksploziju“ iako se svakako ne radi o eksploziji. Upravo zbog toga se piva i prilikom transporta (obično kamionom od proizvođača do trgovca) i u trgovinama drži u kašetama u kojima su boce odvojene i onemogućen je njihov kontakt. Nažalost, tužitelj je dvije boce primio u ruku, očito na način da ih je prstima primio za grlić, što je svakako neprikladan i nesiguran način nošenja boca. Koji je i doveo do kontakta boca i njihovog loma. A tome posljedično i do povređivanja tužitelja koji je ostatke razbijenih boca držao „ između prstiju „ ruke koja je povrijeđena. Zbog toga je sam štetni događaj (razbijanje – puknuće boca) posljedica grube nepažnje tužitelja na koju tuženik nije mogao na bilo koji način utjecati. Zbog toga tuženik osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja jer je isključivo postupanje tužitelja, koje je suprotno postupanju i pažnji bilo kojeg prosječnog čovjeka, jedini razlog nastanka štetnog događaja. Opreza radi, osporava se i visina štete. U prilogu se dostavlja račun za kupnju mobitela marke Samsung Galaxy 7 od 25. listopad 2017. godine. Potpuno je nepoznato tko je kupac tog telefona. Stoga se predlaže da tužitelj pruži dokaz da se radi o njegovom telefonu. Pored toga na računu je navedena cijena telefona od 199,01 kuna. Od dana kupnje telefona (25.10.2017. godine) pa do dana štetnog događaja (22.02.2019.) je proteklo 18 mjeseci, pa je sasvim izvjesno vrijednost telefona daleko manja od njegove vrijednosti u vrijeme kupnje. Pored toga tužitelj ne nudi nikakav dokaz na okolnost da je telefon pretrpio bilo kakva oštećenja ! U prilogu se dostavlja pregled specifikacija za telefon Samsung Galaxy 7 S (izvor Wikipedija) iz kojega je vidljivo da se radi o telefonu koji je otporan na vodu, do dubine 1,5 metara i u trajanju od 30 minuta. Do fizičkih oštećenja kakva opisuje tužitelj izvjesno nije moglo doći a eventualno polijevanje telefona (koji je vodootporan!) pivom nije moglo dovesti do bilo kakvih štetnih posljedica. Zbog toga se taj dio zahtjeva osporava u cijelosti. Tužitelj tvrdi da su mu uništene hlače. Dokaz o tome da su hlače bile „ uništene „ kao i opis oštećenja tužitelj ne nudi. Tužitelj traži izgubljenu zaradu zbog bolovanja u iznosu od 10.900,00 kuna. Tužitelj ne navodi niti poslodavca niti djelatnost u kojoj je radio, prihode koje je ostvarivao prije povrjeđivanja, prihode koje je propustio ostvariti tijekom nepoznatog perioda „spriječenosti za rad“. Na okolnost izgubljene zarade tužitelj nije pružio niti jedan dokaz, pa čak niti dokaz o trajanju bolovanja. Iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj trpio bilo kakovu štetu ili da bi bio radno nesposoban. To više jer je za sada nepoznato kojim se je poslovima tužitelj bavio. Tužitelj potražuje i neimovinsku štetu u iznosu od 9.750,00 kuna (bolovi 5.250,00 kuna, strah 4.500,00 kuna). Tužitelj nudi medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da se liječniku javio dana 22. veljače 2019. godine, nakon štetnog događaja. Iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi tužitelj trpio bilo kakve tegobe. Obzirom da se osporava osnova tužbenog zahtjeva (tužitelj je sam skrivio svoje ozljeđivanje!) to se osporava i visina tužbenog zahtjeva. Zbog navedenog se tuženik protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu.

6. U podnesku od 25. ožujka 2022. tužitelj predlaže da se izvrši uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju te provede medicinsko vještačenje. Prilikom puknuća boca piva uništen je tužiteljev mobitel marke Samsung koji je bio u džepu hlača tako da je puklo staklo ekrana i u isti je ušla tekućina te zbog toga nije u funkciji. Tužitelj prilaže fotografije iz kojih je vidljivo oštećenje mobitela. Tužitelj također predlaže da se na okolnost nastanka štetnog događaja sasluša svjedok UO, [adresa]. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih navoda i dokaznih prijedloga.

7. U podnesku od 30. ožujka 2022. tuženik po punomoćniku navodi da se iz dostavljene fotografije mobitela uopće ne može zaključiti da se radi o mobitelu vlasništvo tužitelja, da se iz općeg stanja mobitela vidi da je isti izuzetno dugo korišten te da se nalazi u lošem „općem stanju“, da oštećenja koja se nalaze na njegovoj prednjoj strani svakako ne mogu biti prouzročena „eksplozijom“ boce. Naime, kada bi slomljeni komad stakla imao takovu snagu da probije tkaninu hlača i razbije kaljeno staklo ekrana mobitela tada je izvjesno da bi tužitelj od istovrsnih staklenih elemenata morao zadobiti i povrede nogu. Tužitelj dostavlja liječničku svjedodžbu od 06. studenog 2020. godine a koja je izdana u svrhu „ocjene radne sposobnosti radnika“. Tužitelj očito podmeće medicinsku dokumentaciju jer je potpuno izvjesno da povrede koje je eventualno zadobio (rezne rane prstiju) nisu mogle na bilo koji način utjecati na njegovu radnu sposobnost za bilo koje radno mjesto. Potpuno je nejasno na koji način tužitelj dovodi u vezu navode iz liječničke svjedodžbe o tome da mu je kontra indiciran rad koji uključuje teško fizičko naprezanje odnosno dizanje i nošenje tereta većih od 5 kg, rad na visini, poslove kod kojih dolazi do statičkih i dinamičkih opterećenja vratne i slabinske kralježnice, dugog sjedenja i stajanja, dugotrajan prisilan položaj kralježnice, te rad u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima“. Ne ulazeći u sam opis tegoba – smanjenja radne sposobnosti je u očitom neskladu i kontradikciji sa medicinskom dokumentacijom koja je dostavljena uz tužbu. Stoga tuženik predlaže da sud pozove tužitelja da dostavi ime, prezime i adresu ordinacije liječnika obiteljske medicine kako bi se službenim putem pribavio kompletan medicinski karton za tužitelja. Tuženik je u podnesku koji je predan sudu 25. ožujka 2022. godine predložio da se provede dokaz saslušanjem radnice tuženika koja je nazočila štetnom događaju. U podnesku ju nije imenovao. Radnica koja ima neposrednih saznanja o štetnom događaju zove se ĐO, a može ju se pozvati sa adresi Omanovačka ulica 55, Šeovica, 34551 Lipik. Tuženik se i nadalje protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu i predlaže da ga sud odbije u cijelosti.

8. U podnesku od 01. travnja 2022. tužitelj po punomoćniku navodi kako pogrešno tuženik zaključuje da iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj nije uzeo košaricu za odlaganje robe. U tužbi se navodi da su tužitelju eksplodirale boce u ruci i to nakon što ih je uzeo iz gajbe, dakle nigdje se ne spominje da tužitelj nije uzeo i koristio košaricu. No tužitelju nije jasno od kakvog je utjecaja za predmetni postupak i što bi se točno promijenilo da su se boce nalazile u košarici. Tužitelj je morao na neki način izvaditi boce iz gajbe, što je i učinio uzevši po dvije boce u svaku ruku, što je predviđen i uobičajen način, te su tužitelju boce eksplodirale u trenutku kada ih je držao u ruci. Tuženik navodi kako je kupac dužan robu koju namjerava kupiti odložiti u košaricu no tužitelj ističe kako prethodno nije regulirano niti jednim propisom. Također se napominje kako u trgovini nigdje nije stajao natpis ili bilo kakvo upozorenje da se boce ne mogu držati ili nositi u ruci, niti je stajao natpis da je obvezna upotreba košarice za odlaganje robe. Točno tuženik navodi da je tužitelj primio dvije boce u ruku na način da ih je prstima primio za grlić, no pogrešno navodi da je takav kontakt boca doveo do njihova loma jer kada se dvije boce prime između prstiju, iste boce se razdvajaju u obliku slova A, dakle suprotno jedna drugoj, tako da između boca nije niti moglo doći do kontakta, pogotovo ne do kontakta koji bi doveo do pucanja boca. Boce su se eventualno mogle blago nasloniti jedna na drugu. Tuženik osporava tvrdnju tužitelja da bi pivske boce eksplodirale i navodi da je pivska boca konstruirana i izrađena na način da izdrži i višestruko veći pritisak od pritiska koji se može razviti od fermentirane tekućine kao što je pivo. Ako je boca takve čvrste konstrukcije, kako je onda moguće da eksplodira i to radi kontakta boce o bocu u ruci tužitelja, koji kontakt i ako je bio zasigurno nije mogao biti tolike jačine da uzrokuje eksploziju boca. U konkretnom slučaju pivo očito nije fermentiralo na pravilan način prije ulijevanja u boce te je stoga fermentiralo u boci prilikom čega su boce eksplodirale. Stoga je u potpunosti netočan navod tuženika da je sam štetni događaj posljedica grube nepažnje tužitelja. Tužitelj je kupio mobitel uz pretplatu te je iz tog razloga odmah platio iznos od 199,01 kn, a ostali iznos je plaćao u mjesečnim ratama. Iz računa koji je tužitelj priložio uz tužbu je vidljivo da cijena mobitela zajedno sa zaštitnom opremom, koja je također uništena, iznosi 6.599,00 kn, koji iznos tužitelj i potražuje. Tužitelj je priložio i fotografije mobitela iz kojih je vidljivo puknuće ekrana i u isti je ušla tekućina od piva te zbog toga mobitel nije u funkciji. Pogrešno tuženik zaključuje da oštećenja koja se nalaze na ekranu mobitela ne mogu biti prouzročena eksplozijom boce. Posljedica puknuća pivskih boca je uništeni mobilni telefon koji je bio u džepu hlača, te je očito da su i hlače uništene prilikom puknuća boca. Tužitelju su boce eksplodirale u ruci te je zadobio otvorene rane na 2., 3. i 4. prstu lijeve šake i duže vrijeme je bio na bolovanju. Tužitelj stoga potražuje i izgubljenu zaradu zbog bolovanja u iznosu od 10.900,00 kn. Tužitelj predlaže da se izvrši uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju te provede medicinsko vještačenje. Tuženik je uz podnesak dostavio specifikaciju za telefon Samsung Galaxy S7 te navodi da je isti mobitel otporan na vodu do dubine 1,5 m i u trajanju do 30 minuta. Tužitelj ističe kako se u predmetnom slučaju radi o mobitelu marke Samsung Galaxy S7 Edge, koji nije otporan na vodu, a što proizlazi iz priložene specifikacije. No i da je u predmetnom slučaju mobitel otporan na vodu, tekućina bi svakako ušla kroz ekran mobitela koji je popucao prilikom puknuća boca. Tužitelj se protivi provođenju vještačenja po stručnjaku za staklarsku tehnologiju jer isto smatra nepotrebnim za predmetni postupak obzirom se ništa relevantno vještačenjem ne bi utvrdilo. Također se protivi saslušanju predstavnika proizvođača piva PAN jer nije jasno na koje okolnosti je isto predloženo i smatra da provođenje predloženog dokaza nije relevantno za ishod postupka. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih navoda i dokaznih prijedloga.

9. U podnesku od 20. svibnja 2022. tužitelj po punomoćniku ističe, nastavno na dosadašnji tijek postupka, kako je tužitelj bio na bolovanju u razdoblju od 22.02.2019. do 31.03.2019. godine, što je vidljivo iz priloženih izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad. Tužitelj radi kao obrtnik, ne posjeduje potvrde o plaći jer si ne isplaćuje plaću. Tužitelj na ime izgubljene zarade zbog bolovanja potražuje iznos od 10.900,00 kn kao gubitak zarade odnosno kao nemogućnost ostvarivanja prihoda koje bi tužitelj ostvario da nije nastupila nesposobnost za rad.

10. U podnesku od 24. svibnja 2022. tuženik po punomoćniku navodi kako tužitelj nije u dodijeljenom roku udovoljio sudskom rješenju. Podneskom od 20. svibnjaa2022. godine koji je tuženiku dostavljen putem e-komunikacije dan prije zakazane rasprave 24.05.2022. tužitelj navodi da je na bolovanju bio od 22.02.2019. do 31.03.2019. godine što da je vidljivo iz priloženih izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad. Uz podnesak su priložena izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od kojih je jedno izdano za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti od 22.02.2019. do 28.02.2019. godine, drugo od 01.03.2019. do 01.03.2019. godine, a treće od 02.03.2019. do 31.03.2019. godine. U prva dva izvješća navodi se kao datum početka privremene nesposobnosti po određenoj dijagnozi od 22.02.2019. godine, dok se u trećem izvješću konstatira kao datum početka privremene nesposobnosti po dijagnozi određenoj dana 02.03.2019. godine. Sva izdana izvješća o privremenoj nesposobnosti izdana su 03.04.2019. godine što znači retroaktivno u odnosu na stvarno vrijeme u kojemu je navodno tužitelj kao radnik bio nesposoban za rad. Tuženik sumnja u istinitost i vjerodostojnost podatka koji se navode u ovim izvješćima, te ukazuje da se kod tužitelja očito radilo o različitim bolestima odnosno različitim dijagnozama, pa je uopće dvojbeno da bi se isti odnosile na sporni – štetni događaj. Stoga tuženik osporava da bi tužitelj uopće bio nesposoban za rad uslijed štetnog događaja zbog kojega podnosi ovu tužbu. Predlaže da sud službenim putem od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatraži provjeru vjerodostojnosti podataka i kontrolu bolovanja koje je evidentirano kao u priloženim izvješćima. U odnosu na izgubljenu zaradu tužitelj potražuje 10.900,00 kn, međutim ničime u svom podnesku ni prilozima podnesku ne obrazlaže u čemu se ta izgubljena zarada sastoji, kako je do te kalkulacije / iznosa došao, da li je imao kakove poslove koje navodno zbog bolovanja nije mogao obaviti pa da bi zbog toga izgubio zaradu. Stoga tuženik u cijelosti osporava zahtjev koji se odnosi na izgubljenu zaradu u iznosu od 10.900,00 kn jer sumnja da tužitelj neistinito prikazuje podatke. Tuženik u cijelosti ostaje kod svih svojih navoda i dosadašnjih prigovora, predlaže se u tijeku dokaznog postupka saslušaju u svojstvu svjedoka ĆO sa adrese tuženika i ĐO.

11. U podnesku od 01. lipnja 2022. tužitelj po punomoćniku navodi kako je tužitelj zbog ozljeda zadobivenih prilikom eksplozije pivskih boca zaprimljen dana 22. veljače 2019. godine u Opću županijsku bolnicu Pakrac na Hitnu medicinu (OHBP) Pakrac, što je vidljivo je nalaza hitne od 22. veljače 2019. godine koji je priložen uz tužbu. Iz medicinske dokumentacije koja je priložena uz tužbu vidljivo je da je tužitelj zbog povrede ruke posjećivao liječnika dana 26. veljače 2019. i 01. ožujka 2019. Tužitelj je bio na bolovanju u razdoblju 22. veljače 2019. do 31. ožujka 2019. godine, što je vidljivo iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad koja je tužitelj priložio uz podnesak od 20. svibnja 2022. Iz prethodno navedenog proizlazi kako je tužitelj upravo zbog predmetnog štetnog događaja bio na bolovanju. Tužitelj ostaje pri prijedlogu da se izvrši uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju te provede medicinsko vještačenje. Tužitelj radi kao obrtnik te obavlja građevinske poslove, a na ime izgubljene zarade zbog bolovanja potražuje iznos od 10.900,00 kn kao gubitak zarade odnosno kao nemogućnost ostvarivanja prihoda koje bi tužitelj ostvario da nije nastupila nesposobnost na radu. Tužitelj je zadobio povredu ruke te je jasno da nije mogao obavljati građevinske djelatnosti određeni period. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih navoda i dokaznih prijedloga.

12. U podnesku od 02. lipnja 2022. tuženik po punomoćniku predlaže da se kao svjedok pozove: ŽO, [adresa] koja ima osobnih saznanja o načinu isporuke i držanja piva u trgovini, načinu uzimanja piva od strane kupca, temperaturi u trgovini, okolnosti pod kojima se pivo skladišti i drži u trgovini, da li je i kada kod tuženika došlo do „eksplozije“ boca piva, a koja je terenski komercijalista i kontrolor prodavaonica tuženika. kao zaposlenik tuženika. Predlaže se sudu da od umješača CARLSBERG CROATIA d.o.o. zatraži očitovanje o imenu osobe koja ima saznanja o načinu isporuke piva u maloprodaju, o tome da li je moguće da uz redovnu uporabu / postupanje kupca s bocama dođe do „eksplozije“ boce (kako to naziva tužitelj) te da li se ikad igdje dogodilo da boce piva eksplodiraju same od sebe, istodobno četiri komada boca, a kako bi se ta osoba pozvala u svojstvu svjedoka radi saslušanja.

13. U podnesku od 23. lipnja 2022. trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d. navodi kako je tuženik u vrijeme šetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja za javnu odgovornost prema trećim osobama kod umješača CROATIA OSIGURANJE d.d. Zbog te okolnosti CROATIA OSIGURANJE d.d. ima pravni interes da tuženik uspije u ovom sporu, te predlaže Naslovnom sudu, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku, da dopusti CROATIA osiguranju d.d. pridružiti se istome u svojstvu umješača. Nadalje, ukoliko sud dopusti umješaču miješanje na strani tuženika, isti će se detaljnije očitovati o navodima tužbe, a u ovoj fazi postupka, osporavajući tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, pridružuje se navodima tuženika iznijetim u njegovom odgovoru na tužbu.

14. U podnesku od 26. srpnja 2022. tuženik po punomoćniku navodi kako je tuženik suglasan s navodima podneska i prijavom CROATIA OSIGURANJA d.d. radi miješnja u parnicu na strani tuženika, te predlaže da mu se odobri status umješača. U odnosu na podnesak tužitelja kojim obrazlaže navode tužbe o svojem bolovanju i izgubljenoj zaradi, tuženik se tim navodima protivi. O liječenju tužitelja i trajanju bolovanja tuženik se već prethodno očitovao na način da osporava da bi tužitelju bilo potrebno bolovanje zbog opisanog događa i u tolikom trajanju, kao i da bi bolovanje bilo na ikoji način uzrokovano postupcima ili propustima tuženika, ili da on za isto odgovara po bilo kojem osnovu. O izgubljenoj zaradi tužitelja nema nikakvih dokaza. Radi se samo o tvrdnjama tužitelja, koje su nedvojbeno rentno motivirane. Osporava se kako visina izgubljene zarade, tako i odgovornost tuženika za eventualni gubitak bilo kojeg iznosa zarade. Da je tužitelj prilikom kupovine piva u bocama koristio ma i običnu pažnju i koristio košarice za kupovinu, do nikakve nezgode ne bi došlo. Čak i da se dogodila „eksplozija“ boca kako to naziva tužitelj, a što nije moguće, da su se boce nalazile u košarici, razbijeno staklo nije u tom slučaju ne bi ozlijedilo tužitelja po ruci niti po bilo kojem dijelu tijela ili stari. I malu djecu se uči da u trgovini moraju koristiti košarice, pa je tako nešto sigurno bilo poznato i tužitelju. No, tuženik drži da se nije radilo ni o kakvoj „eksploziji“ već je tužitelj držeći boce za grliće iste razbio udaranjem jedne o drugu. Uslijed izostanka dužne pažnje , tužitelj je sam skrivio svoju nezgodu i eventualnu štetu, ako je iste bilo. Tuženik je predložio da se kao svjedoci saslušaju njegovi zaposlenici. ĆO i ĐO, a čemu tužitelj prigovara. ĆO je voditeljica maloprodaje te su joj osobno poznati način isporuke i postupanja s gajbama i bocama piva, postupanja kupaca prilikom kupovine, naručivanje i uvjeti transporta piva, obveza korištenja košarica u dućanima, te činjenica da se nikada nigdje nije dogodila situacija da boca pive „eksplodira“ na način kako to opisuje tužitelj. Za ĐO su navedene okolnosti na koje se predlaže jer je ona zaposlenica koja je kritične zgode radila u trgovini i ima neposrednih saznanja o štetnom odgađaju, te su joj osobno poznati način skladištenja piva, postupanje s bocama, korištenje košarica, način na koji je tužitelj kritične zgode postupao i kako je ozlijeđen i kako mu je ona pružila prvu pomoć. Tužitelj ostaje kod svih svojih dosadašnjih navoda, očitovanja, prigovora i dokaznih prijedloga.

15. U podnesku od 28. studenog 2022. umješač Croatia osiguranje d.d. po punomoćniku navodi kako osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, pridružuje se dokaznim prijedlozima tuženika te protivljenju povišenja tužbenog zahtjeva. Također, navodi se kako tužba ne sadrži činjenične navode niti dokaze po kojima bi tuženik mogao ispitati tužbeni zahtjev. Slijedom navedenog, po procesnim pravilima o teretu dokaza, da dokazi moraju biti predloženi, da dokazi moraju biti adekvatni, te da se iz sadržaja tih dokaza može sa sigurnošću utvrditi sporna činjenica, u konkretnom slučaju sud treba odbiti tužbeni zahtjev, jer tužitelj nije uopće predložio adekvatne dokaze iz kojih bi se sigurnošću mogla utvrditi osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. U slučaju da sud dopusti preinaku tužbenog zahtjeva, tuženik prigovara zatraženom tijeku zateznih kamata, odnosno da bi i u pogledu povišenog dijela tužbenog zahtjeva zatezna kamata tekla od podnošenja tužbe. Naime, svako povećanje novčanog iznosa u odnosu na novčani iznos koji je ranije postavljen kao visina tražbine u postupku, predstavlja promjenu istovjetnosti tužbenog zahtjeva i radi se o preinaci tužbe o čemu je potrebno voditi računa pri odlučivanju o tijeku zateznih kamata. Pri tome se u odnosu na povećanje tražbine u novčanom iznosu u odnosu na ranije postavljeni zahtjev za visinu neimovinske štete koji je u parničnom postupku određeno postavljen, tijek zateznih kamata može postaviti tek od donošenja odluke, podredno od trenutka postavljanje takvog novog zahtjeva, a nikako za prethodno razdoblje. Člankom 29. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da dužnik duguje zatezne kamate kada zakasni s ispunjenjem svoje tražbine. Tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje u pogledu povišenog dijela zahtjeva jer o takvom potraživanju tužitelja nije imao saznanja. Takav stav je zauzeo i Vrhovni sud u svojim odlukama, te se ukazuje na presudu poslovni broj Rev 1133/2021-2 od 14. prosinca 2021. godine.

16. U podnesku od 25. siječnja 2023. tužitelj po punomoćniku uređuje tužbeni zahtjev na način da iskazuje potraživanje u eurima i kunama. Stoga predlaže naslovnom sudu donijeti sljedeću presudu: "I Nalaže se tuženiku PPK-BJELOVAR trgovina i usluge, d.d., [adresa], OIB 37828020359 da tužitelju PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete po štetnom događaju od 22.02.2019. godine isplati iznos od ukupno 4.492,53 eura/ 33.849,00 kuna i to na ime naknade imovinske štete iznos od 2.368,97 eura/ 17.849,00 kuna i to uništeni mobilni telefon čija cijena po računu iznosi 875,84 eura/ 6.599,00 kuna, te hlače čija je cijena 46,45 eura/ 350,00 kuna, te gubitak izgubljene zarade zbog bolovanja u iznosu od 1.446,68 eura/ 10.900,00 kuna, na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.123,56 eura/ 16.000,00 kn, i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.061,78 eura/ 8.000,00 kuna i straha u iznosu od 1.061,78 eura/ 8.000,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se dobije za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena tekućim od dana podnošenja tužbe do 31.12.2022. godine, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove sukladno troškovniku i rješenju suda, u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena." Tužitelj je na ročištu održanom dana 07.04.2022. godine uredio tužbeni zahtjev tako da na ime neimovinske štete umjesto 9.750,00 kuna potražuje iznos od 16.000,00 kuna i to na ime ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 8.000,00 kuna i straha u iznosu od 8.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od podnošenja tužbe do isplate, a u ostalom dijelu je tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen. Kada se zbroje svi iznosi koje tužitelj potražuje na ime naknade štete, isti iznose 33.849,00 kuna, a ne 33.749,00 kuna kako to stoji u zapisniku od 07. travnja 2022. godine.

17. U podnesku od 10. svibnja 2023. tužitelj po punomoćniku navodi kako iz potvrde proizlazi da je tužitelj u 2019. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 94.937,25 kuna. Dakle, tužitelj je mjesečno ostvarivao iznos od 7.911,44 kuna. Tužitelj na ime izgubljene zarade u predmetnom postupku potražuje iznos od 1.446,68 eura/ 10.900,00 kuna. Tužitelj je bio na bolovanju u razdoblju od 22.02.2019. do 31.03.2019. godine, što je vidljivo iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad koja je tužitelj priložio uz podnesak od 20.05.2022. godine. Tužitelj se bavi građevinskim poslovima, koji poslovi se ne obavljaju zimi, stoga bi tužitelj prema redovnom tijeku stvari ostvario iznos od 1.446,68 eura/ 10.900,00 kuna za razdoblje u kojemu je bio na bolovanju. Nadalje, tužitelj ukazuje na iskaz svjedoka UO sa ročišta održanog dana 27. siječnja 2023. godine: “Dok sam čekao na blagajni, odjednom sam meni s desne strane čuo eksploziju, zvuk kao kad pukne petarda, okrenuo sam se prema tužitelju i vidio sam da je pod ispred njega pun stakla i mokar, da je tužitelj mokar... vidio sam da mu je ozlijeđena šaka mislim lijeve ruke u vidu porezotine....šaka mu je bila krvava i mokra. Pitao sam ga što je bilo, a rekao mi je da boca eksplodirala.” Svjedok ĐO je na ročištu dana 27. siječnja 2023. godine iskazala: “Rekla sam mu neka uzme košaricu, a on je odgovorio da neće,... pa kad je on uzeo te četiri boce krenuo je od gajbe prema blagajni držeći u svakoj ruci između prstiju po dvije boce piva, te neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio je jednu ruku drugoj i čula sam da su te boce kvrcnule, nakon toga sam odmah čula eksploziju boca i vidjela da su sve četiri boce pukle...Dakle, UO u trgovinu je ušao tek nakon događaja, kad sam tužitelju već previjala ruke..." Svjedok ĐO nije tužitelja upozorila da uzme košaricu, a niti je tužitelj držao boce na način da je neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio jednu ruku drugoj i da su boce kvrcnule, kako je to iskazao svjedok. Naime, nije logično da bi tužitelj boce koje drži između prstiju išao podići na visinu prsa da bi ih spustio na blagajnu. Svjedok ĐO pogrešno navodi da je svjedok UO ušao u trgovinu tek nakon tog događaja jer je svjedok UO, kako je to i iskazao, bio prisutan prilikom eksplozije boca u trgovini. Napominje se kako je svjedok ĐO radnik tuženika te je zainteresirana za ishod ovog postupka, stoga se njen iskaz u dijelu koji je prethodno naveo tužitelj ne može smatrati dovoljno nepristranim i objektivnim, za razliku od iskaza svjedoka UO koji tužitelja zna samo iz viđenja, kako je svjedok naveo i na početku svog iskaza. Slijedom navedenog, tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva kako je isti postavljen podneskom od 25. siječnja 2023. godine.

18. U podnesku od 06. lipnja 2023. umješač Croatia osiguranje d.d. po punomoćniku prvotno ističe proturječnosti u podnesku tužitelja u dijelu gdje tužitelj navodi da na ime izgubljene zarade zbog bolovanja u razdoblju od 22.02.2019. do 31.03.2019. potražuje iznos od 1.446,68 EUR/10.900,00 kn, da je tužitelj građevinar te da ne obavlja građevinske poslove za vrijeme zime. Obzirom da i sam tužitelj navodi da za vrijeme zime ne obavlja građevinske poslove, tužitelju nije ni mogla nastati šteta s osnove izgubljene zarade jer takve pretpostavljene zarade ne bi ni bilo. Zarada se smatra svaka materijalna korist koja se ostvaruje radom. Da bi nastala šteta dakle potrebno je da je tužitelj potraživanu zaradu zaista i mogao ostvariti, što prema samim navodima tužitelja nije slučaj. Kako nema šteta, to se osporava i sam osnov takvog zahtjeva. Nadalje, tužitelj navodi da iz Potvrde o visini dohotka i primitaka MF, Porezne uprave, Područni ured Požega, Ispostava Požega, Klasa: 034-04/23-04/414 od 01. ožujka 2023. godine proizlazi da je tužitelj u 2019. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 94.937,25 kuna te da je mjesečno ostvarivao iznos od 7.911,44 kn, odnosno da bi za vrijeme bolovanja nastupila šteta za tužitelja u iznosu od 1.446,68 EUR / 10.900,00 kn, kojim navodima se umješač protivi. Iz navedene Potvrde proizlazi ukupan dohodak tužitelja u 2019. godine, njegov bruto iznos, a u slučaju opravdanosti tužbenog zahtjeva, tužitelj ne pripada pravo na naknadu štete s osnova izgubljene zarade u bruto iznosu, već isključivo u neto iznosu. Umješač se poziva na presudu VS RH, Revd-2720/2020 od 17. studenog 2020. godine. Slijedom navedenog pravnog shvaćanja, umješač ističe da tužitelj nema pravo na naknadu štete s osnova izgubljene zarade u bruto iznosu, već isključivo u neto iznosu. U ostatku, umješač ostaje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda.

19. U podnesku od 30. kolovoza 2023. tužitelj po punomoćniku navodi kako iz potvrde o visini dohotka i primitaka Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Požega, Ispostava Požega, Klasa: 034-04/23-04/414, Urbroj: 513-07-11-01-23- 2 od 01.03.2023. proizlazi da je tužitelj u 2019. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 94.937,25 kuna. Prethodni se iznos zapravo odnosi na šest mjeseci rada jer tužitelj građevinske poslove slabije obavlja u 11., 12., 1. i 2. mjesecu, te ih ne obavlja u periodu kada koristi godišnji odmor, a nije ih uopće mogao obavljati u periodu kada je bio na bolovanju u razdoblju od 22.02.2019. do 31.03.2019. godine. Tužitelj na ime izgubljene zarade u predmetnom postupku potražuje iznos od 1.446,68 eura/ 10.900,00 kuna jer je bio na bolovanju u razdoblju od 22.02.2019. do 31.03.2019. godine, što je vidljivo iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad. Tužitelj se bavi građevinskim poslovima, koji poslovi se slabije obavljaju u 11., 12., 1. i 2. mjesecu, dakle radovi kreću krajem 2. i u 3. mjesecu upravo kada je tužitelj bio na bolovanju stoga bi tužitelj prema redovnom tijeku stvari ostvario iznos od 1.446,68 eura/ 10.900,00 kuna za razdoblje u kojemu je bio na bolovanju. Tužitelj radi kao obrtnik te obavlja građevinske poslove, a na ime izgubljene zarade zbog bolovanja potražuje iznos od 10.900,00 kn kao gubitak zarade odnosno kao nemogućnost ostvarivanja prihoda koje bi tužitelj ostvario da nije nastupila nesposobnost za rad. Tužitelj je zadobio povredu ruke te je jasno da nije mogao obavljati građevinske djelatnosti određeni period, a iz potvrde upravo proizlazi da bi tužitelj ostvario mjesečni prihod od oko 11.000,00 kn neto. Svaka zarada koju je tužitelj ostvarivao ili je mogao ostvariti, a zbog nezgode nije ostvarivao predmet je gubitka u njegovoj imovini, odnosno pravna je osnova za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a. Slijedom navedenog, tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

20. U podnesku od 18. siječnja 2024. tužitelj po punomoćniku uređuje tužbeni zahtjev na način da iskazuje potraživanje u eurima. Stoga predlaže naslovnom sudu donijeti sljedeću presudu: "I Nalaže se tuženiku PPK-BJELOVAR trgovina i usluge, d.d., [adresa], OIB 37828020359 da tužitelju PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete po štetnom događaju od 22.02.2019. godine isplati iznos od ukupno 4.492,53 EUR i to na ime naknade imovinske štete iznos od 2.368,97 eura i to uništeni mobilni telefon čija cijena po računu iznosi 875,84 eura, te hlače čija je cijena 46,45 eura, te gubitak izgubljene zarade zbog bolovanja u iznosu od 1.446,68 eura, na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.123,56 eura, i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.061,78 eura i straha u iznosu od 1.061,78 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se dobije za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena tekućim od dana podnošenja tužbe do 31.12.2022. godine, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove sukladno troškovniku i rješenju suda, u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena."

21. Rješenjem Općinskog suda Bjelovaru pos.br. Pn-24/22-23 od 31. listopada 2022. prihvaćeno je sudjelovanje trgovačkog društva Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 u ovoj parnici u svojstvu umješača na strani tuženika.

22. Rješenjem ovog suda na ročištu održanom 07. travnja 2022. prihvaćeno je sudjelovanje trgovačkog društva Carlsberg Croatia d.o.o. u svojstvu umješača na strani tuženika.

23. U dokaznom postupku izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (list 3-4), presliku računa od 22. veljače 2019. (list 5), presliku računa za mobilni telefon od 25. listopada 2017. (list 6), odštetni zahtjev 17. srpnja 2020. (list 7), specifikaciju telefona Samsung Galaxy 7S (list 20-23 i 34-40), fotografije mobilnog telefona (list 26-29), liječničku svjedodžbu od 06. studenog 2020. (list 30), policu osiguranja od 13. studenog 2018. sa privitkom (list 48-49), izvadak iz Obrtnog registra od 20. svibnja 2022. (list 53), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 55-57), potvrdu o visini dohotka i primitaka Porezne uprave od 01. veljače 2023. (list 98 i 101), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Augusta Mijića, spec. kirurga od 15. prosinca 2023. (list 158-159), karton pacijenta (list 181), nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ured za vještačenje po sudskom vještaku za strojarstvo, promet, tehniku i procjenu vozila, strojeva i opreme dipl.ing. Čedomiru Čoviću od 28. kolovoza 2024. (list 197-202), saslušani su svjedoci UO, ĐO, ĆO i ŽO (list 89-94), saslušan je tužitelj (list 144-145), saslušan je stalni sudski vještak (list 254-255) i svjedok GO (list 255- 256).

Sud nije izveo dokaz suočenjem tužitelja i svjedoka ĐO jer taj dokazni prijedlog, istaknut od strane tuženika, nije ocijenio kao potreban u postupku.

24. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

25. Tužitelj po punomoćniku u tužbi navodi kako potražuje novčani iznos na ime neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 27.599,00 kn. Punomoćnik tužitelja na ročištu održanom 07. travnja 2022. preinačuje tužbeni zahtjev na način da na ime neimovinske štete umjesto 9.750,00 kn potražuje iznos od 16.000,00 kn i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 8.000,00 kn i straha u iznosu od 8.000,00 kn, tako da ukupni tužbeni zahtjev iznosi 33.749,00 kn (kasnije ispravljeno na iznos od 33.849,00 kn) i to sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od podnošenja tužbe do isplate, dok u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen. U podnesku od 25. siječnja 2023. potražuje novčani iznos od 4.492,53 EUR kao i u podnesku od 18. siječnja 2024 (novčani iznos postavljen u valuti EUR). Na ročištu održanom 02. travnja 2025. tuženik po punomoćniku istakao je kako je tužitelj u podnesku od 25. siječnja 2023. uredio tužbeni zahtjev i to na način da je preinačio tužbeni zahtjev i prije izrade nalaza i mišljenja tako da je po ocijeni tuženika osnovan prigovor zastare za preinačeni dio, odnosno nije došlo do preinake tužbenog zahtjeva nakon izrade nalaza i mišljenja. Umješač Croatia osiguranje d.d. pridružio se navodima tuženika.

26. Sud je na ročištu održanom 02. travnja 2025. donio rješenje kojim je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva (čl. 190. st. 3. ZPP). U odnosu na navode tuženika kako je preinačeni dio tužbenog zahtjeva u zastari, po ocijeni suda nije osnovan prigovor zastare budući se štetni događaj dogodio 22. veljače 2019, a tužitelj je tijek zastare prekinuo podnošenjem tužbe (čl.241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO) dana 22. veljače 2022. dakle unutar zastarnog roka shodno čl.230. st.1. ZOO. Tužitelj iz iste činjenične i pravne osnove potražuje viši iznos na ime naknade štete postavljanjem tužbenog zahtjeva na ročištu održanom 07. travnja 2022. te po ocijeni suda preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva da bi u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva zastara bila prekinuta tek trenutkom kada je preinaka izvršena. U odnosu na postavljen tužbeni zahtjev nakon nalaza i mišljenja proizlazi da je isti samo postavljen u valuti EUR.

27. Sporan je osnov tužbenog zahtjeva, uzročno-posljedična veza između štete i štetnog događaja, odgovornost tuženika, te je sporna visina tužbenog zahtjeva.

28.1. Saslušan je svjedok UO koji je iskazao slijedeće: "Ja poznajem tužitelja PO samo iz viđenja, te se sjećam da je jedne zgode tužitelj ozlijeđen u trgovini PPK koja se nalazi u dijelu [adresa] kojega mi nazivamo [adresa]. Ne sjećam se datuma kad je to bilo, to je bilo prije nekih dvije ili tri godine, ne znam ni mjesec, ali znam da je bilo doba dana. U predmetnu trgovinu PPK tužitelj i ja ušli smo istovremeno, u trgovini je bila još samo prodavačica imenom ĐO, a radi se o jednoj od tri svjedokinje koje su danas došle na raspravu. Sjećam se da se tužitelj uputio prema frižideru u trgovini, radi se o stojećem frižideru i vidio sam da otvara vrata toga frižidera, a u frižideru su stajale boce pića. Ja nisam vidio na koji način je uzimao boce pića iz frižidera, nisam to pratio, uzeo sam neke artikle i došao na pult tj. na blagajnu, bio sam okrenut licem prema prodavačici ĐO i čekao da mi na blagajni otkuca artikle radi računa a u to vrijeme tužitelj je stajao na nekih metar i pola od mene, meni s desne strane, bio sam mu okrenut bočno. Dok sam čekao na blagajni, odjednom sam meni s desne strane čuo eksploziju, zvuk kao kad pukne petarda, okrenuo sam se prema tužitelju i vidio sam da je pod ispred njega pun stakla i mokar, da je tužitelj mokar, da u rukama drži dvije boce piva i stavlja ih na pult. Vidio sam da mu je ozlijeđena šaka mislim lijeve u ruke u vidu porezotine u visini palca s unutarnje strane dlana, šaka mu je bila krvava i mokra. Pitao sam ga što je bilo, a rekao mi je da boca eksplodirala. Vidio sam da u rukama drži mislim dvije boce piva Pan, boce su bile zelene moje, svaka od pola litre i te su bile čitave, a eksplodirala je valjda treća boca od koje su ostaci stakla bili po podu i iz koje se sadržaj piva izlio po podu i po tužitelju. Tužitelju su bile mokre majica i hlače na prednjem dijelu tijela. Nakon što sam ja platio artikle, i pogledao sam tužiteljevu šaku, rekao sam da meni to ne izgleda strašno, ali ako ima dublje stakla u ruci neka ode na hitnu. Ja sam nakon toga otišao iz trgovine i ne znam što se dalje događalo, a tužitelj je još uvijek ostao u trgovini s prodavačicom. Osim nas troje u trgovini u vrijeme događaja nisam vidio trećih osoba, ne sjećam se. Nisam vidio da bi tužitelj uzimao ili držao u trgovini košaricu za nošenje stvari, niti sam vidio da je imao kakve druge artikle osim staklenih boca piva Pan kojim mislim da je imao tri, a nakon što je ova jedna eksplodirala u ruci su mu ostale dvije boce. Ja ne mogu opisati na koji način je tužitelj te boce držao u rukama, valjda je jednom rukom držao dvije, a drugom rukom jednu bocu. Ja ne znam na koji način je jednom rukom držao boce, da li je po dvije obuhvatio zatvorenom šakom ili ih je držao između prstiju, ne sjećam se. Od ove dvije boce koje je čitave spustio na pult nakon eksplozije, ne sjećam se je li te obje čitave boce držao jednom rukom ili je u svakoj ruci bila po jedna čitava boca. Sve ovo o čemu sam iskazao da sam vidio mislim da je mogla vidjeti i prodavačica ĐO. Na odjeći tužitelja nisam vidio da je mokra, niti je na podu trgovine bilo tekućine ili stakla prije nego što sam začuo ovu eksploziju." Na pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja navodim da je u predmetnoj trgovini valjda bilo košarica za artikle, ima ih u svakoj, a ne sjećam se je li u trgovini pisalo kakvo vidljivo upozorenje da kupci koriste košarice. Na pitanje punomoćnika tuženika navodim da u toj trgovini košarice stoje uz blagajnu, ali ja se ne sjećam je li tužitelj od ulaska u trgovinu pa sve dok sam ja u trgovini bio uopće u bilo kojem trenutku uzimao ili držao košaricu za stvari, nisam na to obraćao pažnju. Ja košaricu nisam uzimao. Nakon što sam čuo ovaj zvuk eksplozije, ja se ne sjećam je li od ove jedne boce koja se raspukla ostalo dijelova boce u ruci tužitelja, npr. grlić, nisam to vidio. Vidio sam samo da je sav mokar od piva i da dvije čitave boce spušta na pult. Nisam na odjeći tužitelja vidio nikakvu rasjekotinu, već samo da je mokra. Na pitanje je li se žalio na kakve druge ozljede osim šake ili da mu je nešto oštećeno, sjećam se samo da je rekao da mu je moglo prsnuti i u oko. Da ja kupujem u trgovini tri ili četiri boce piva, ja bih ih stavio u košaricu jer bi ih bilo nezgodno drugačije nositi. Na pitanje punomoćnika umješača Carlsberg Croatia navodim da se ne sjećam da bi mi tužitelj predmetnog dana uopće išta pokazivao ili govorio u vezi svoga mobitela.

28.2. Saslušana je svjedokinja ĐO koja je iskazala slijedeće: "Ja sam zaposlena kod tuženika kao prodavač, radim veće 6 godina. Znam da je to bilo prije otprilike tri godine, u trgovini PPK u [adresa] predio [adresa], ne znam točan datum. Radi se o manjoj trgovini površine oko 40 m[2] . U trgovini sam bila sama, znam da je bio dan. U jednom trenutku u trgovinu je ušao tužitelj kojega poznajem samo kao kupca koji dolazi u trgovinu, pri ulasku mi je rekao da mu se žuri, da je došao samo po par piva. Rekla sam mu neka uzme košaricu, a on je odgovorio da neće jer da ga čekaju radnici, da je u žurbi. Ja znam da on ima neku građevinsku firmu. Vidjela sam kada je prišao gajbi u kojoj su stajale boce piva Pan, radilo se o plastičnoj gajbi u kojoj su bile staklene boce piva od po pola litre, boce su bile zelene boje. Vidjela sam da on iz gornje gajbe, a bile su naslagane tri jedna na drugu, uzeo sa obje ruke u svaku po dvije boce piva na način da ih je između prstiju držao za grla. Izvadio je odjednom te četiri staklene boce piva, gajbe su od blagajne za kojom sam ja stajala bile udaljene oko tri metra, pa kad je on uzeo te četiri boce krenuo je od gajbe prema blagajni držeći u svakoj ruci između prstiju po dvije boce piva, te neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio je jednu ruku drugoj i čula sam da su te boce kvrcnule, nakon toga sam odmah čula eksploziju boca i vidjela da su sve četiri boce pukle tj. rasprsnule su se, a sva piva ih tih boca i staklo palo je na tužitelja s prednje strane tijela i na pod, a dio piva je poprskao i moju blagajnu. Tužitelju su u rukama ostala sva četiri grla od boca, vidjela sam da mu šake krvare, da mu je sva odjeća s prednjeg dijela tijela i to od prsa do poda dosta mokra. Imao je odjevenu majicu i traperice. Tužitelj je sva četiri grla boca spustio na pod, odmah je rekao da u džepu ima skupocjeni mobitel vrijednosti 6.000,00 kn, vidjela sam da je rukom iz prednjeg džepa traperica izvadio neki mobitel crne boje i da je on sav mokar, ne znam lijevog ili desnog, tužitelj mi je pokazao iz svoje ruke taj mobitel, ali mislim samo stražnju stranu, nisam na njemu vidjela nikakva oštećenja već samo da je mokar. Tužitelj je mobitel obrisao o svoju odjeću i stavio ga odmah u stražnji džep traperica. Nije provjeravao da li mobitel radi, nisam na mobitelu vidjela da je išta puklo, prednju stranu sa staklom nije ni pokazao. Kako sam vidjela da mu ruke krvare uputila sam ga da na umivaoniku u trgovini ruke ispere, ja sam otišla po kutiju hitne pomoći te sam mu potom kod blagajne sterilnom gazom previla i lijevu i desnu šaku, mislim da su na obje šake bile porezotine između prstiju, u trenutku kad sam mu previjala šake u trgovinu je ušao UO i pitao što se to dogodilo jer je vidio da je pod mokar i da tužitelju previjam ruke, a ne sjećam se što smo mu rekli, mislim da sam mu rekla da se tužitelj porezao. Dakle, UO u trgovinu je ušao tek nakon događaja, kad sam tužitelju već previjala ruke, pa prije toga ništa nije ni mogao vidjeti. Kada mi se predočavaju fotografije mobitela na listovima 26-29 spisa ističem da je moguće da je to tužiteljev mobitel, ali on je meni pokazao samo onu stranu prikazanu na listu 26 spisa, a prednji dio mobitela nisam ni vidjela. Od kada radim kod tuženika u trgovini, nisam nikada doživjela da bi pukla boca piva, niti da bi eksplodirala. U trgovini se nalazi i frižider s pićem, ali tužitelj pivo nije uzimao iz frižidera nego iz gajbe." Na pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja navodim da u trgovini nije stajalo upozorenje da kupci trebaju koristiti košarice za artikle, mi inače takvo upozorenje ne držimo. Ja nisam imala mogućnosti osim upozoriti tužitelja da uzme košaricu, većina kupaca košaricu uzme, a nisam mogla učiniti ništa zato što on košaricu nije uzeo. Na pitanje punomoćnika tuženika navodim da je pivo Pan od proizvođača Carlsberg dostavljano u skladište naše trgovine u to vrijeme jednom tjedno i to petkom. Mi prodavačice smo iz skladišta prenosile gajbe s pivom kad bi nam koliko trebalo, a ove gajbe piva iz koje je tužitelj pivo uzeo ja sam donijela iz skladišta, ali ne sjećam se da li taj dan ili ranije. Tog dana nije bila dostava piva od proizvođača. Ja nikakve porezotine nisam vidjela na odjeći tužitelja, niti oštećenja, već samo da mu je odjeća dosta mokra. Tužitelj mi je rekao da što će sad, da u džepu ima skupocjeni mobitel kojega je kupio nedavno za 6.000,00 kn, a to sve rekao je nakon što ga je zalila piva iz boca, ali prije nego što je mobitel izvadio iz prednjeg džepa. Kad je mobitel iz džepa izvadio, on je preda mnom prema meni okrenuo samo stražnju stranu, obrisao ga o sebe i stavio u stražnji džep, nije mi pokazao da bi na njemu bila kakva oštećenja niti se na to žalio. Košarice su za kupce postavljene odmah pored blagajne, a blagajna je odmah pored ulaza u trgovinu.

28.3. Saslušana je svjedokinja ĆO koja je iskazala: "Tijekom veljače 2019. ja sma bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu rukovoditelja maloprodaje s mjestom rada u sjedištu tuženika [adresa]. Neposrednih saznanja o štetnom događaju nemam, već tek nakon što je podnesena tužba u ovome predmetu, moja zamjenica FO rekla mi je da je u trgovini PPK u [adresa], neki kupac ozlijeđen jer je nosio boce piva u rukama do blagajne, te je boca pukla i ozlijedila ga, pa da je tužio PPK d.d. Dakle, ovo sve što sam iskazala ja sam samo čula od moje zamjenice. Kod tuženika sam radila 27 i pol godina, više tamo ne radim. U tom razdoblju osim kao rukovoditelj maloprodaje ja sam radila i kao prodavač u trgovinama i nikada se nije dogodilo da bi u trgovini pukle boce piva, niti da bi boce piva pukle u transportu prilikom dovoženja do trgovine. Ne sjećam se kako su se često obavljale dostave piva u trgovinu tuženika u [adresa]. U svakoj trgovini postoje košarice za artikle, te bi svaki kupac trebao uzeti košaricu i artikle staviti u nju te ih u košarici donijeti do blagajne. Neki kupci to nisu činili, a trgovac nije mogao učiniti ništa drugo nego im samo usmeno reći da uzmu košaricu, ali ako kupac to ne bi učinio, trgovac nije mogao ništa učiniti." Na pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja navodim da znam da u trgovinama ne stoji upozorenje da kupci trebaju uzimati košarice. Po mojoj procjeni, u 95% slučajeva kupci u trgovinama koriste košarice za artikle.Trgovac zamoli kupca da uzme košaricu ako ju kupac sam ne uzme, ali trgovac nema nikakve mogućnosti uskratiti bilo kakvu uslugu ako kupac košaricu ne uzme. Na pitanje punomoćnika tuženika navodim da je kod tuženika uspostavljena praksa da u svim trgovinama tuženika košarice za artikle stoje unutar trgovine odmah neposredno kod ulaza u trgovinu. Ta trgovina ima samo jedna vrata za ulaz i izlaz kupaca i košarice su bile odmah uz ulaz kod blagajne.

28.4. Saslušana je svjedokinja ŽO koja je iskazala slijedeće: "Ja sam zaposlena kod tuženika od 2005., radim kao terenski komercijalista. Neposrednih saznanja o događaju nemam, obilazim trgovine PPK i kontaktiram s voditeljima trgovina. Sjećam se da me voditeljica trgovine u [adresa] ĐO obavijestila da je jedan kupac ozlijeđen u toj trgovini na način da je nosio u rukama boce piva, da nije htio uzeti košaricu jer mu se žurilo i da su mu te boce piva pukle u rukama. Ne sjećam se o kojoj vrsti piva se radilo, niti koliko je bilo boca. Ne sjećam se je li rekla zašto su te boce pukle. Ja nikada ranije nisam čula da bi u trgovini pukle boce piva, u trgovini radim već tridesetak godina. Ne znam kako često se obavljaju dostave piva u trgovinu."

28.5. Saslušana je svjedokinja GO koja je iskazala slijedeće: "Ja sam zaposlena u pivovari Carlsberg Croatia i to kao voditelj službe osiguranja kvalitete. Ja vodim odjel koji osigurava kvalitetu sirovina, prerade, punjenje gotovog proizvoda i kontrole samog gotovog proizvoda. Kod nas boce prije punjenja moraju se oprati, zatim prolaze kontrolu kako bi sve nezadovoljavajuće boce bile izbačene, zatim dolazi do procesa punjenja boce, zatvaranja odnosno čepljenja boce i nakon toga boca ide na etiketiranje i pakiranje u sanduke, dolazi do skladištenja i odlaska na tržište. Ja već 22 godine radim u ovoj tvrtki i nikada nije zabilježeno da je u trgovinama došlo do eksplozije boca koje su plasirane na tržište od strane Carlsberg Croatia. Ja sam inače prehrambeni tehnolog i inženjer grafičke tehnologije. Kod kontrole čepljenja pull off čepova da bi se kontroliralo čepljenje potrebno je na bocu kroz čep uvesti sondu gdje se pušta pritisak od 6,1 bara da se vidi da li će popuštati taj pritisak. Boca ne može izdržati taj pritisak, ne puca boca, već dolazi do otvaranja čepa. Ukoliko ne bi došlo do dovršetka procesa fermentacije, pivo bi se pokvarilo, došlo bi do zamućenja, i to je zdravstveno neispravan proizvod. Proizvod se u procesu punjenja pasterizira samo da se to spriječi. U trgovačkom društvu Carlsberg svakodnevno se kontrolira količina CO2, tako da je taj tlak u bocama kontroliran i ne izlazi na tržište bez kontrole. Moram napomenuti da mi prije punjenja boce svaku bocu pregledamo- boca može imati zračni mjehur, neki zarez, a te nepravilnosti kontrolira nakon pranja boca jedan stroj, stroj inspektor. Mi kroz kontrolu boca eliminiramo boce koje su oštećene i ne dolazi do punjenja takvih boca. Kod višestruke upotrebe boca koristi se deblje staklo da se one mogu više puta upotrebljavati, nego kod jednokratnih boca. Naša skladišta su na tamnom i hladnom mjestu, imaju kontrolu temperature i vlage. Preporuka je da pivo bude na temperaturi u skladišnim prostorima do 25 stupnjeva C. Mi vršimo i kontrolu "ubrzanog starenja piva" na način da pivo stavljamo na 60 st. C i to 5 dana i nakon toga ide hlađenje na 0 st. C 24 sata i to iz razloga da utvrdimo da li je došlo do zamućenja piva ili proizvod stari kako je to propisano pravilnicima. Moram naglasiti kako nikada nije zabilježen slučaj eksplozije naših boca, po našim saznanjima pogotovo u ljetnim mjesecima, pivo se znalo držati i u neadekvatnim uvjetima, no mi nemamo saznanja da je ikada dolazilo do eksplozije naših boca. Moram isto tako naglasiti kada bi hipotetski i došlo do eksplozije to ne bi bilo riječ o 1 do 4 boce već cijeloj seriji boca. "Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika odgovara ukoliko bi u transportu došlo do eventualnog napuknuća boce, iako moram naglasiti da bi i to bilo iznimno rijetko s obzirom na smještaj boce u sanduku gdje se boce uopće ne dodiruju, ne bi kasnije došlo do eksplozije boce iz razloga što bi plin izašao iz boce. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika ukoliko bi se boce dodirivale u košari u trgovini, odnosno međusobno se sudarale, da li bi došlo do eksplozije, odgovara kako po njenom mišljenju ne bi došlo do eksplozije. Na poseban upit punomoćnika umješača Carlsberg Croatia odgovara nakon punjenja boce na bocu nasjeda glava za čepljenje koja pod pritiskom zatvara bocu i stavlja čep; odgovara kako nakon kontrole starenja piva nikada nije došlo do eksplozije boca.

28.6. Saslušan je tužitelj PO koji je iskazao slijedeće: "Prije neke četiri godine ja sam bio u trgovini PPK Bjelovar u naselju Gavrinica. Kada sam ušao u trgovinu ja sam otišao do gajbi piva Pan, sa svakom rukom sam uzeo po dvije boce. Boce sam uzeo sa dva prsta odnosno između prstiju i to po dvije boce u svakoj ruci i išao sam prema kasi. Otišao sam 3-4 koraka od gajbi u smjeru kase. Boce su u tom momentu eksplodirale u lijevoj ruci i to obje boce, sasulo se staklo u milijun komada. Boce u desnoj ruci nisu eksplodirale, no više se ne sjećam jesu li mi i one ispale pa se razbile. Nisam čuo da bi boce prije eksplozije proizvele nekakav zvuk da je došlo do njihovog sraza. Nisam uzeo košaricu, nikada nisam uzimao, a niti je igdje pisalo da moram. Boce se nisu sudarile, nije došlo do međusobnog kontakta već su eksplodirale. Imao sam porezotinu na srednjem prstu, no još dva prsa su bila ozlijeđena, njih mi nisu šivali samo su bili zamotani dok je srednji prst lijeve ruke šivan u bolnici u [adresa]. U trgovini osim mene je bila trgovkinja koja je stajala kraj police s povrćem no kad se dogodila eksplozija došla je do mene. Ona mi je zamotala ruku i otišao sam na hitnu. Bio je i jedan gospodin kojeg znam iz viđenja. On je bio taman ispred kase. On je u odnosu na mene bio bočno okrenut, i mogao je vidjeti što se dogodilo. Ne sjećam se jesu li mi hlače bile oštećene, no mobitel mi je bio mogao i nije više radio. Nisam vadio mobitel u trgovini, no kasnije sam kod kuće vidio da ne radi. Mobitel uopće više nije radio, nije se mogao popraviti. Ja sam bio zbog tog događaja na bolovanju, jedno mjesec i pol dana. Išao sam na previjanja, vadio konce, dobio sam injekciju i pio sam analgetike. Ja sam račun za mobitel priložio u spis. U vrijeme štetnog događaja ja sam obavljao poslove obrtnika, bio sam vlasnik obrta, imao sam u to vrijeme nekoliko radnika u svom obrtu, riječ je o građevinskom obrtu." Na poseban upit zamjenice punomoćnika tužitelja odgovara kako ga nitko prilikom ulaska u trgovinu nije upozorio da uzme košaricu; nije mogao obavljati građevinske poslove s obzirom da mu je lijeva ruka bila ozlijeđena; od toga događaja, strah me uzeti boce u ruke; nakon toga događaja nisam više kupovao pivo od proizvođača Pan. Na poseban upit punomoćnice tuženika odgovara kako ga prodavačica nije upozorila da uzme košaricu nakon što je ušao u trgovinu; ne sjeća se koliko je imao šavova; u trenutku štetnog događaja imao sam jedno 6 do 7 zaposlenih radnika; ja obavljam sa svojim radnicima građevinske poslove, ja sam svaki dan s njima, ne obavljaju samo oni poslove nego i ja; ja mislim da mi je mobitel bio u desnom džepu pa je pivo namočilo džep i mobitel no ne znam kako su nastala i oštećenja jer je mobitel i pukao, ne znam je li staklo palo na taj dio hlača odnosno noge gdje je bio mobitel, staklo na mobitelu u čošku i još na jednoj strani je puklo a to sam vidio kada sam došao kući iz bolnice, hlače su bile mokre kao i majica, ne sjećam se jesu li i hlače imale oštećenja jer su to radne hlače, bacio sam hlače jer sam se bojao da u njima ima stakla; nisam izvršavao poslove u periodu za koji sam naveo da nisam radio.

29. Provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću koji u nalazu i mišljenju od 15. prosinca 2023. navodi kako su temeljem priložene medicinske dokumentacije kao i pregleda tužitelja utvrđene ozljede kod tužitelja (posjekotine na 2,3 i 4 prstu lijeve ruke). Kod tužitelja nisu uslijed štetnog događaja zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah(tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 1 dan, u srednjem 2 dana, a u manjem 3 dana. Bol jakog intenziteta je trajala oko 1 dana, srednjeg oko 2 dana, manjeg još oko 5 dana. Naruženosti nema. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje i imobilizacija) kod kuće 5 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj nije mogao raditi za nj uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i drugih svakodnevnih potreba. Da li ozljede kod tužitelja mogu proizlaziti od eksplozija boca (konkretno boce piva) ili bi one bile veće s težim s težim posljedicama? Opisane ozljede tužitelja posjekotine na 2., 3. i 4. prstu lijeve ruke mogu nastati u srazu krhotina eksplodirane ili slomljene staklene boce i prsta lijeve šake. (list 159)

30. U podnesku od 18. siječnja 2024. tužitelj po punomoćniku očitovao se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka navodeći da bolovi nisu pravilno utvrđeni obzirom na sve okolnosti nastanka slučaja i bolove koji bi bili u vezi s pretrpljenom ozljedom odnosno na narav, prirodu i posljedice ozljede.

31. U podnesku od 23. siječnja 2024. tuženik po punomoćniku očitovao se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka navodeći kako nema prigovora na utvrđenje vještaka iz kojeg proizlazi da kod tužitelja nisu zaostale stalne posljedice uslijed štetnog događaja. U odnosu na utvrđenje da je tužitelj trpio primarni strah, tome se tuženik protivi odnosno prigovara. Već sam vještak navodi da se primarni strah javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti, a iz nalaza ne proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju bio životno ugrožen. Uostalom, u opisu trajanja i intenziteta sekundarnog straha kako je iskazan u nalazu, obzirom na vrstu i kategoriju ozljede tuženik smatra da se mora zaključiti da tužitelj nije trpio bilo kakav strah u opsegu i trajanju. Iz medicinske dokumentacije je razvidno da je liječenje kod tužitelja trajalo vrlo kratko, svega tjedan dana i da nije bilo nikakvih komplikacija, nikakvih posebnih zahvata koji bi izazivali nelagode, dodatan strah od tretmana ili za ishod liječenja. U odnosu na bol tuženik navodi da iz medicinske dokumentacije za tužitelja uopće ne proizlazi da bi se tužitelj u vremenu liječenja ikada žalio na kakvu bol ili da bi trošio analgetike. Stoga i ovaj opseg trajanja i intenziteta boli, iako je iskazan u doista malom trajanju, ne proizlazi da bi ga trpio tužitelj. Obzirom na potrebu individualizacije svakog pojedinog vještva, tuženik smatra da tužitelj nije trpio nikakve bolove. U pogledu trajanja tuđe pomoći druge osobe, tuženik smatra da je ista iskazana u predugom trajanju. Tužitelju je bila ozlijeđena samo jedna ruka, i to u predjelu prstiju, pa je svakako mogao obavljati nužne poslove vezane uz vlastitu higijenu. U pogledu mehanizma nastanka ozljede, tuženik nema posebnih primjedbi jer smatra da je notorno da opisane ozljede mogu nastati u srazu sa slomljenim staklom. Međutim, vještak niti je dao odgovor, a niti ga doista objektivno može dati, da li je do kritične zgode došlo do eksplozije boca u kojem događaju bi navodno tužitelju nastale opisane posjekotine. Tuženik i nadalje prigovara mehanizmu nastanka ozljede kao i samo štetnom događaju na način kako ga prikazuje tužitelj. Da ga on ne prikazuje točno i istinito proizlazi već iz sadržaja medicinske dokumentacije i analize koju je tužitelj dao vještaku i koja se opisuje u nalazu, u odnosu na sadržaj tužbe. Naime, u tužbi tužitelj tvrdi da su mu dana 22. veljače 2019. godine eksplodirale „ČETIRI BOCE PAN PIVA I TO PO DVIJE U SVAKOJ RUCI“, dok u medicinskoj dokumentaciji koja je predočena vještaku proizlazi da je naveo da mu je „pukla staklena boca u ruci“. Dakle, radi se o jednini, to jest o jednoj boci u jednoj ruci. Također iz nalaza proizlazi da tužitelj nije vještaku predočio zdravstveni karton važeći u vrijeme štetnog događaja jer isti pokriva period tek od 10. prosinca 2021. godine, odnosno dvije godine nakon štetnog događaja.

32. U podnesku od 04. srpnja 2024. umješač Croatia osiguranje d.d. po punomoćniku ističe kako u odnosu na ocjenu kvalifikatornih okolnosti, umješač radi načela ekonomičnosti postupka ne ističe prigovor. Vještak navodi da uvidom u medicinsku dokumentaciju i pregledom tužitelja nije utvrdio da bi kod istoga zaostale trajne posljedice koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora, kao niti postojanje naruženosti. Ocjene bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći su iskazane u manjem broju dana, što i dalje ukazuje na lakše ozlijede koje ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Odredbom članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Svaka povreda prava osobnosti ne znači bezuvjetno pravo na isplatu pravične novčane naknade jer to pravo postoji samo ukoliko težina povrede i okolnosti konkretnog slučaja to opravdavaju. U situaciji kada je tužitelj pretrpio jednu i to lakšu tjelesnu ozljedu, da osim prve liječničke obrade nije provedeno daljnje liječenje, da osim mirovanja i analgetika po potrebi nije bila ordinirana nikakva druga terapija, da nisu zaostale nikakve trajne posljedice po zdravlje tužitelja, to tuženik ističe da imenovani nema pravo na dosudu pravične novčane naknade po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti. Na ovu okolnost tuženik upire na stav zauzet u sudskoj praksi i to presuda Županijskog suda u Puli – Pola, posl. br. Gž-1278/2021-2 od 25.11.2021., presuda Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž-1104/2014-2 od 30.03.2016. te presuda Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gžnš-129/2011-2 od 14.07.2011. Imajući u vidu navedeno, tuženik ističe da eventualno nastala i opisana povreda prava osobnosti tužitelja nije takvog karaktera i intenziteta da opravdava dosudu pravične novčane naknade iz članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21), te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. U odnosu na očitovanje vještaka o postojanju uzročno posljedične veze, umješač smatra da je u tom pogledu vještak izašao izvan svoje struke te takve navode nije potrebno uzimati u obzir prilikom donošenja odluke.

33. Na ročištu za glavnu raspravu održanu 02. travnja 2025. saslušan je stalni sudski vještak prof. dr. sc. August Mijić koji je iskazao: " U svom podnesku tuženik odgovara vještaku glede ocijene straha navodeći da tužitelj nije imao primarni strah jer nije bio životno ugrožen, odgovaram kako neposredno od samog ozljeđivanja koje je bilo praćeno krvarenjem osjećajem boli u samom aktu ozljeđivanja javlja se takav strah kod neposredne izloženosti. Tu se osoba osjeća ugroženom i takav strah se javlja u gotovo svih ozljeđivanja. Tužitelj je zadobio posjekotine po prstima lijeve šake zbog puknuća boce. Sam taj događaj i ozljeda koja nastaje predstavlja primarni strah te se stoga pri tome ostaje kao štio je napisano u nalazu. Vezano za primjedbu tuženika koja se odnosi na ocjenu sekundarnog straha, odgovaram kako ovaj oblik straha se javlja radi tjelesne ozljede, odnosno brige o samom ishodu liječenja u samom periodu liječenja. Liječenje ovakvih ozljeda traje obično 10-ak dana nakon što zacijeli rana i izvade se šavi, u predmetnom događaju šavi su bili izvađeni 9. dan po ozlijedi stoga ovaj period sekundarnog straha koji sam ustvrdio od 6 dan je kumulativna ocjena budući da strah ne traje cijeli dan, stoga smatram primjerenu ocjenu sekundarnog straha kao posljedica brige za ishod liječenje u trajanju od 6 dana, na način kako je to utvrđeno u vještačenju. Ocjena boli na koju tuženik ima primjedbu dana je ista tako kumulativno za period od 8 dana a s obzirom na višestruke posjekotine na 3 prsta lijeve šake tužitelju je kod samog dolaska učinjena primarna obrada rane što znači da je rana kirurški tretirana nakon čega su postavljeni šavovi. 9. dan po ozlijedi su izvađeni šavovi, tako da s obzirom na vlastito iskustvo smatram primjerenu ocjenu i intenziteta i trajanja boli za cjelokupni period liječenja. Novo priloženi zdravstveni karton ništa ne mijenja u datom vještu, odnosno danas očitovanja vještaka. Kod tužitelja nisu zaostale nikakve trajne posljedice." Na poseban upit zamjenika punomoćnika tužitelja koliko je potrebno kod takvih ozljeda da prsti zacijele, odgovara kako je potrebno 7 do 10 dana; imaju li prsti kod takvog ozljeđivanja ograničenu pokretljivost, i ukoliko da, u kojem trajanju, odgovara, budući da kod ovog ranjavanja nije došlo do ozlijede tetiva, ligamenata i živaca već je ozljeda bila vezana samo za kožu to se može smatrati da funkcija se vraća nakon ovakvih ozljeda nakon 10-ak dana; da li postoji mogućnost da se pojave trnci u prstima u vidu slabijih bolova i to nakon zacjeljivanja, odgovara, kod zacjeljivanja ovakvih ozljeda postoji mogućnost povremenih pojava trnjenja obično kod promijene vremena, čak i kroz cijeli život, ali ovo nikako ne može umanjiti radnu aktivnost. Kod ovakvih ozljeđivanja koje zahvaćaju samo kožu, mogu zaostati trnci, odnosno trnjenje u određenim slučajevima.

34. Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja te nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke proizlazi kako je tužitelj iz plastične gajbe u prodavaonici tuženika uzeo u svakoj ruci po dvije boce piva „Pan“ na način da ih je držao između prstiju i to za grlo boce. U lijevoj ruci došlo je do eksplozije boca te je došlo do posjekotine na 2., 3. i 4. prstu lijeve ruke tužitelja.

Svjedok UO nije mogao točno reći na koji način je tužitelj držao boce u ruci niti koliko boca.

Svjedok ĐO potvrđuje navode tužitelja da je tužitelj držao po dvije boce piva „Pan“ na način da ih je držao između prstiju i to za grlo boce. Prema iskazivanju tužitelja: „Kada sam ušao u trgovinu ja sam otišao do gajbi piva Pan, sa svakom rukom sam uzeo po dvije boce. Boce sam uzeo sa dva prsta odnosno između prstiju i to po dvije boce u svakoj ruci i išao sam prema kasi. Otišao sam 3-4 koraka od gajbi u smjeru kase. Boce su u tom momentu eksplodirale u lijevoj ruci i to obje boce, sasulo se staklo u milijun komada. U trgovini osim mene je bila trgovkinja koja je stajala kraj police s povrćem no kad se dogodila eksplozija došla je do mene. Ona mi je zamotala ruku i otišao sam na hitnu. Bio je i jedan gospodin kojeg znam iz viđenja. On je bio taman ispred kase. On je u odnosu na mene bio bočno okrenut, i mogao je vidjeti što se dogodilo.“ Svjedok UO iskazuje: „Sjećam se da se tužitelj uputio prema frižideru u trgovini, radi se o stojećem frižideru i vidio sam da otvara vrata toga frižidera, a u frižideru su stajale boce pića. Ja nisam vidio na koji način je uzimao boce pića iz frižidera, nisam to pratio, uzeo sam neke artikle i došao na pult tj. na blagajnu, bio sam okrenut licem prema prodavačici ĐO i čekao da mi na blagajni otkuca artikle radi računa a u to vrijeme tužitelj je stajao na nekih metar i pola od mene. Tužitelj je stajao na nekih metar i pol od mene, meni s desne strane, bio sam mu okrenut bočno. Dok sam čekao na blagajni, odjednom sam meni s desne strane čuo eksploziju, zvuk kao kad pukne petarda, okrenuo sam se prema tužitelju i vidio sam da je pod ispred njega pun stakla i mokar, da je tužitelj mokar, da u rukama drži dvije boce piva i stavlja ih na pult.“ Svjedok ĐO navodi “Izvadio je odjednom te četiri staklene boce piva, gajbe su od blagajne za kojom sam ja stajala bile udaljene oko tri metra, pa kad je on uzeo te četiri boce krenuo je od gajbe prema blagajni držeći u svakoj ruci između prstiju po dvije boce piva, te neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio je jednu ruku drugoj i čula sam da su te boce kvrcnule, nakon toga sam odmah čula eksploziju boca i vidjela da su sve četiri boce pukle tj. rasprsnule su se, a sva piva ih tih boca i staklo palo je na tužitelja s prednje strane tijela i na pod, a dio piva je poprskao i moju blagajnu. Tužitelju su u rukama ostala sva četiri grla od boca, vidjela sam da mu šake krvare.“

Dakle, prema navodima tužitelja do eksplozije je došlo prilikom nošenja boca do blagajne, što potvrđuje i svjedok UO, no iskaz svjedoka UO Sudara sud ne cijeni vjerodostojnim i istinitim budući svjedok navodi neke činjenice različite od iskaza tužitelja npr. tužitelj je prema njegovom iskazu otišao do frižidera i otvorio frižider gdje su stajale boce pića, no prema iskazu tužitelja, isti je otišao do gajbe kako bi uzeo pivo, što potvrđuje i svjedok ĐO. Dalje, prema iskazu svjedoka UO prodavačica ĐO se nalazila pred njim iza kase i on je tada čuo eksploziju dok prema iskazu tužitelja u trgovini se nalazila i prodavačica ĐO koja se nalazila kod police s povrćem i koja je došla do njega kada se dogodila eksplozija te jedan gospodin kojeg zna iz viđenja, on je bio ispred kase. Sud ne poklanja vjeru ni iskazu svjedoka ĐO kao vjerodostojnom iskazu jer je ista radnik tuženika i svakako može biti zainteresirana za ishod postupka i to u dijelu kada iskazuje da do kvrckanja i eksplozije boca dolazi prije spuštanja boca na blagajnu.

Ostali saslušani svjedoci su posredno iskazivali o događaju odnosno samom postupanju u prodavaonicama i samoj proizvodnji te njihovim iskazima sud poklanja vjeru, djelovali su uvjerljivo i logično.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke jer je vještačenje provedeno u skladu s pravilima struke, savjesno i objektivno.

35. Provedeno je i vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, promet, tehniku i procjenu vozila, strojeva i opreme dipl.ing. Čedomiru Čoviću koji u nalazu navodi da su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da dođe do nastanka eksplozije pivske boce slijedeći:

-kvaliteta stakla od koje su izrađene boce za pivo je zbog greške u proizvodnji lošija od predviđene, ali o tome proizvođač piva nije imao saznanja, pa su takve neispravne boce korištene u pivovari, a naknadno je kroz određeno vrijeme unatoč ispravnom skladištenju i rukovanju sa bocama došlo do pojedinačnih slučajeva eksplozije;

-mogući prijevremeni zamor materijala (stakla) od kojeg je boca izrađena. Do zamora u pravilu dolazi zbog prekomjerne višekratne upotrebe boca. Uobičajeni broj ciklusa punjenja iste boce, prema dostupnim podacima iznosi 8 do najviše 10. Nakon toga boca se iz sigurnosnih razloga u pravilu više ne koristi za punjenje, jer nije sigurno da može izdržati potreban tlak CO2. Ukoliko su ciklusa korištene boce o kojima je ovdje riječ, tehničkim putem nije moguće utvrditi;

-mikro oštećenje tijela boce nastalo djelovanjem vanjske mehaničke sile tijekom uporabnog vijeka pojedine boce, bilo za vrijeme njene u proizvodnje, bilo tijekom korištenja u pivovari ili kasnije. Takvo nevidljivo mikro oštećenje može bocu za višekratnu upotrebu oslabiti pa s vremenom više ne može podnijeti zadani tlak. Ako tako oštećen boca prije ponovnog punjenja nije u pivovari prilikom prolaska kroz uređaj za kontrolu, koji prethodi liniji za punjenje iz nekog razloga identificirana kao neispravna, moguće je da nakon punjenja kroz neko vrijeme, prije isporuke iz pivovare podnosi tlak CO2, ali tlak s vremenom može i dodatno porasti. U slučaju da takva puna boca tijekom transporta, uzimanja iz gajbe, prenošenja i odlaganja bude izložena slabijem udarcu, ili samo jednom trešenju koje dovodi do porasta tlaka

CO2, može doći do eksplozije;

-porast tlaka u boci iznad predviđene granice uslijed izlaganje pune ispravne boce toplini koja je viša od uobičajene. Svjetlost i toplina, potiču dodatnu fermentaciju piva i povećavaju tlakCO2 u boci, pa je pravilo da se boce sa pivom skladište na tamnom i relativno hladnom mjestu; Prema tome, ako je sanduk sa bocama po toplom vremenu izložen izravnoj sunčevoj svjetlosti i toplini, ili ako je zimi uskladišten u grijanom prostoru blizu izvora topline, dolazi do prekomjernog zagrijavanje boce, što dovodi do porasta tlaka u bocama iznad predviđene granične vrijednosti. Kod ispravne boce koja se pregrije jer je izložena neprimjerenoj toplini, čak i manji mehanički udarac, ili samo trešenje boce može prouzročiti snažnu ekspanziju CO2, što može dovesti do eksplozije;

-punjenje boce u pivovari sa pivom koje nije u potpunosti dovršilo predviđeni proces fermentacije, pa se ista nastavlja i nakon punjenja i zatvaranja boce. Pivo tada dovršava svoju fermentaciju u boci, stvarajući dodatni, znatno veći pritisak CO2 koji može uzrokovati eksploziju boce;

-kada ispravna začepljena boca puna piva tijekom premještanja ili u nekoj drugoj prilici dobije udarac koji ne mora biti snažan, ali je sila koja pri tom djeluje na bocu koncentrirana na vrlo malu površinu, može doći do jedva primjetnog napuknuća stijenke boce koja oslabi njenu prethodnu otpornost na visoki tlak. U pravilu, istovremeno uslijed udarca dolazi do vrlo nagle ekspanzije CO2 unutar boce, pa dolazi do velikog naprezanja boce i njene eksplozije kroz vrlo kratko vreme nakon što je boca oštećena.

Vještak navodi kako je eksplozija staklenih boca piva tehnički moguća u slučaju kada najmanje jedan od uvjeta opisanih u dijelu 1.2 nalaza bude ispunjen. Koji od uvjeta je u konkretnom slučaju ispunjen, pa je posljedica bila eksplozija jedne ili više boca piva, nije moguće utvrditi. Očitovanje o tome koji je "pravilan", a koji " nepravilan" način nošenja boca sa pivom, ne može dati, ali napominje da i prilikom stavljanja boca u košaricu i nošenju istih u košarici može doći do njihovog međusobnog dodira, koji pod određenim uvjetima koji su gore opisani može dovesti do njihove eksplozije. Da li bi u slučaju da je boce nosio u košarici tužitelj zadobio neke ozljede ili bi ostao neozlijeđen nije moguće utvrditi. Naime, prilikom rukovanja sa 2 ili više boca, na način kod kojeg postoji mogućnost njihovog međusobnog dodirivanja pri čemu još i udaraju jedna u drugu, može doći do manjeg oštećenja stjenke boce. To je dovoljno da njena sposobnost da izdrži visoki tlak CO2 bude smanjena. Ovdje treba napomenuti da međusobno "kvrckanje" boca može dovesti do trenutne snažne ekspanzije CO2 unutar boce i naglog porasta tlaka, što za posljedicu može imati eksploziju boce bez obzira da li je ista uslijed kvrckanja bila prethodno oštećena. Isto vrijedi i za boce koje uslijed greške u proizvodnji imaju slabiju otpornost na visoke tlakove, pa dodatni nagli porast tlaka uslijed "kvrckanja" boca može izazvati eksploziju. Svi gore navedeni primjeri mogu poslužiti samo kao dokaz da postoji objektivna mogućnost eksplozije boce pune piva u slučaju kada je ispunjen jedan ili više potrebnih uvjeta, jer su takvi slučajevi zabilježeni u praksi. Kod svih opisanih načina koji dovode do eksplozije boce, zajedničko je to da je eksploziji morao prethoditi nagli porast tlaka u boci uslijed nagle ekspanzije CO2 unutar boce. Naime, do eksplozije neke zatvorene posude uvijek dolazi u slučaju kada tlak koji se razvio u njoj premaši graničnu vrijednost koju posuda konstrukcijski može podnijeti. Prema tome, ovdje se može reći da je do eksplozije došlo zbog toga što je tlak CO2 uslijed nekog razloga narastao iznad granice koju boca može podnijeti, bez obzira na njeno stanje, tj. da li je prethodno bila oštećena ili ne te da li je možda bila neispravna. Koji je u konkretnom slučaju bio pravi razlog nagle ekspanzije CO2, što je za posljedicu imalo eksploziju jedne, ili više boca piva PAN, radi pomanjkanja bilo kakvih materijalnih tragova koji bi omogućili ispitivanje razbijenih boca i drugih koje su u vrijeme događaja ostale u gajbi neoštećene, nije moguće utvrditi.

36. U podnesku od 17. rujna 2024. tužitelj po punomoćniku navodi, između ostalog, kako je vještak utvrdio da je tužitelj uzeo 4 boce piva (po dvije između prstiju svake ruke) iz gajbe (ne iz frižidera) i krenuo prema blagajni te da je veća vjerojatnost da je eksplodirala samo jedna boca, a druga da je od eksplozije razbijena posljedično, ili uslijed pada na pod, no za nastanak ozljeda dovoljno je da eksplodira samo jedna boca. Slijedom navedenog, očito je da je boca eksplodirala iz razloga ili lošije kvalitete stakla ili zamora materijala ili mikro oštećenja ili porasta tlaka u boci, odnosno iz razloga što u potpunosti nije dovršen proces fermentacije pa se isti proces nastavio i nakon punjenja boce, jer je tužitelj uzeo boce iz gajbe na uobičajeni način, držao ih između prstiju, dakle boce u ruci su bile odvojene jer kada se dvije boce prime između prstiju, iste boce se razdvajaju u obliku slova A dakle suprotno jedna drugoj. Da je tužitelj nosio boce u košarici, tada bi između njih došlo do kontakta odnosno međusobnog dodira koji bi mogao dovesti do eksplozije, a jasno je da način na koji je tužitelj nosio boce nije mogao utjecati na eksploziju jer se boce nisu niti dodirivale, pogotovo ne jačinom koja može potaknuti eksploziju. Slijedom navedenog, tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

37. U podnesku od 26. rujna 2024. umješač Croatia osiguranje d.d. po punomoćniku navodi da radi načela ekonomičnosti ne ističe prigovore na provedeno vještačenje. U svojem mišljenju vještak navodi da u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi točan razlog i samu dinamiku puknuća boce, već se navode hipotetski slučajevi u kojima bi do puknuća boce moglo doći. Međutim, ističe se da svi proizvodi sukladno važećim standardima moraju proći brojne kontrole prije puštanja u promet te i prema navodima tuženika nikada nisu imali slučaj kako to navodi tužitelj, dok u ovom slučaju tužitelj tvrdi da su eksplodirale – bez vanjskog utjecaja – čak dvije boce. U odnosu na pitanje suda „Je li eksplozija boca mogla biti rezultat samo nepravilnog držanja, odnosno nošenja boca“, vještak navodi da nije moguće utvrditi bi li u slučaju da je tužitelj boce nosio u košarici, moglo doći do njihovog puknuća. Iako umješač nije prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, smatra da je životno i logično u slučaju da je tužitelj pravilno nosio boce u za to predviđenoj košarici, bile u cijelosti izbjegnute eventualne ozljede tužitelja jer svaka košarica ima bočne stijenke te dršku zbog čega bi ruka bila znatno udaljena od samih boca. Nošenje boca po dvije u svakoj ruci zasigurno nije pravilan način rukovanja istim, zbog čega su predviđene košarice ili kolica. Nadalje, vještak navodi da prilikom rukovanja sa 2 ili više boca, na način kod koje postoje mogućnosti njihovog međusobnog dodirivanja pri čemu jedna udara u drugu, može doći do oštećenja stijenke boce što je dovoljno da njena sposobnost da izdrži visoki tlak CO2 bude smanjena. Međusobno „kvrckanje“ boca, prema zaključku vještaka, može dovesti do trenutne snažne ekspanzije CO2 unutar boce i naglog porasta tlaka, što za posljedicu može imati eksploziju boce bez obzira je li ista uslijed kvrckanja bila prethodno oštećena. Tomu u prilog govori i iskaz svjedokinje ĐO u kojem navodi da je prvotno čula da su boce kvrcnule, a tek potom da je čula eksploziju boca. Bitno je ukazati da je nesporna činjenica da je tužitelj nosio po dvije boce piva u svakoj ruci, te umješač ističe da neprikladni i nesigurni način nošenja boca isključivi razlog koji je prouzrokovao puknuće istih, dok tužitelj ne dokazuje protivno te sud, primjenom pravila o teretu dokaza, treba odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. III. U odnosu zaprimljene podneske tužitelja, umješač iste osporava, posebice u dijelu u kojem tužitelj potražuje izgubljenu zaradu. Tužitelj ničime nije dokazao postojanje svoje eventualne tražbine. Iz stanja spisa ne može se utvrditi na kojim poslovima je tužitelj radio, je li pokušao angažirati zamjensku radnu snagu u slučaju da je zaista bio spriječen, te sam opseg navodno neostvarenih poslova. Temeljem stanja spisa ne mogu se ispitati navodi tužbe, te takve zahtjeve umješač predlaže odbiti kao neosnovane. IV. U ostatku, umješač ostaje kod odgovora na tužbu, svih dosadašnjih navoda i prijedloga.

38. U podnesku od 03. listopada 2024. tuženik po punomoćniku, između ostalog, ukazuje da sve što vještak iznosi u točci 1. toč. 2. svog nalaza predstavlja zapravo teoriju, koja može ali ne mora uopće biti spojiva sa konkretnom situacijom. Naime, pojam eksplozije boce uveo je u ovom postupku tužitelj. Primjenom pravila o teretu dokazivanja, na njemu je teret da dokaže štetni događaj, uzročno posljedičnu vezu, samu štetu i njenu visinu, kao i odgovornost tuženika za tu štetu. Tuženik i dalje drži da je tužitelj prvenstveno pogriješio utoliko što je boce nosio u rukama, između prstiju, a ne u za to predviđenoj košarici. Vještak u svom nalazu iznosi različite mogućnosti – varijante u kojim slučajevima bi moglo doći do eksplozije pivskih boca. Svi ti navodi se očito baziraju na nekoj teoriji, time da vještak navodi da su zabilježeni takvi slučajevi u praksi, a da pri tome ne navodi nikakav konkretan izvor za tu svoju tvrdnju. U ovom predmetu je potrebno utvrditi uzrok nastanka štetnog događaja, te utvrditi da li tu ima odgovornosti tuženika za štetu i štetni događaj. Vještak između ostaloga, ostavlja mogućnost da ispravno začepljena boca piva tijekom premještanja ili u nekoj drugoj prilici dobije udarac koji i ne mora biti snažan, ali je sila koja djeluje na bocu, koncentrirana na vrlo malu površinu radi čega može doći do jedva primjetnog napuknuća stijenke boce koja oslabi njenu prethodnu otpornost na visoki tlak te uslijed udarca dolazi do nagle ekspanzije CO2 unutar boce, do naglih naprezanja boce i njene eksplozije za kratko vrijeme nakon što je boca oštećena. U odnosu na iznijeto mišljenje vještaka kao odgovor na postavljena pitanja suda, tuženik prihvaća mišljenje da je eksplozija staklenih boca piva moguća u slučaju kada se ispuni neki od uvjeta koje je vještak opisao u prvom dijelu svog nalaza. Međutim, izvjesno je da u konkretnom slučaju nije ni vještačenjem, a niti bilo kojim drugim dokazom utvrđeno i dokazano koji su to u konkretnom slučaju uvjeti bili ispunjeni, a da bi oni spadali u domenu odgovornosti tuženika. Na pitanje suda da li je eksplozija boce mogla biti rezultat nepravilnog nošenja boca vještak se je ogradio, po ocjeni tuženika pravilno, na način da ne može ocijeniti što je pravilno, a što nepravilno nošenje. Ovdje tuženik ponovno apostrofira da je nošenje stvari u rukama, a osobito staklenih boca nepravilno, te da se u trgovini svi kupci trebaju koristiti košaricama kako iz razloga vlastite sigurnosti tako i iz razloga sigurnosti ostali kupaca ali i samog tuženika radi bolje preglednosti obavljene kupovine. Unatoč dobivenoj uputi od strane prodavačice, tužitelj nije tako postupio, već se oglušio na njeno upozorenje da uzme košaricu. Da su boce bile nošene unutar košarice, pa da je ipak došlo do „kvrckanja“ i da je došlo do eksplozije, koju varijantu vještak ostavlja kao moguću, zasigurno bi ozlijede bile manje ili do njih ne bi ni došlo jer bi puknuto staklo ostalo u košarici. Tuženik stoga smatra da nalaz i mišljenje, iako u osnovi tuženik nema na njega prigovora, nije dao odgovor na pitanje koje je odlučno za utvrđivanje uzročno- posljedične veze između štetne radnje i nastale štete, i za nastanak štetnog događaja. Tuženik dodatno ukazuje da su sve boce piva prošle i kontrolu u punionici te kao takve ispravne napustile prostor proizvođača, predane na utovar prijevozniku u veleprodaji, potom u maloprodaji, da bi u konačnici bile istovarene u trgovini i izložene prodaji. Niti jedna druga boca bilo ovog proizvođača piva PAN, Carlsberg Croatia d.o.o., bilo nekog drugog piva ili nekog sasvim drugog pića u staklenoj boci, u bilo kojoj prodavaonici tuženika nikad nije eksplodirala. Znalo je doći do razbijanja boca, ali to se uobičajeno dešava zbog rukovanja s ambalažom odnosno s robom, no nikada se još nije dogodilo da bi boce same od sebe eksplodirale. Kako je prodavaonica tuženika u kritično vrijeme bila opskrbljena dovoljnom količinom potrošačkih košarica, a tužitelj istu nije koristio unatoč upozorenju djelatnice tuženika, ali i u suprotnosti s elementarnim pravilima razumnog i pristojnog ponašanja u dućanu – samoposluzi mješovite robe, već je robu nosio u rukama, i to još između prstiju, očito je sam sebe doveo u opasnost jer je zbog međusobnog sudaranja boca došlo do razbijanja stakla i njegovog ozljeđivanja.

39. U podnesku od 14. listopada 2024. tuženik po punomoćniku navodi kako se tuženik upoznao sa navodima podneska umješača CARLSBERG CROATIA d.o.o. Koprivnica i CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb. Tuženik u cijelosti prihvaća i pridružuje se navodima iz podnesaka umješača. Istovremeno ustraje kod navoda podneska koji je uputio sudu dana 03. listopada 2024. godine. Tuženik se i nadalje protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predlaže da sud isti odbije a tužitelja obveže na naknadu troškova postupka.

40. U podnesku od 13. studenog 2024. tužitelj po punomoćniku se očituje na podnesak umješača navodeći kako umješač u podnesku navodi da u slučaju da je tužitelj pravilno nosio boce u za to predviđenoj košarici da bi u cijelosti bile izbjegnute eventualne ozljede tužitelja, a da međusobno „kvrckanje“ boca, prema zaključku vještaka, može dovesti do trenutne snažne ekspanzije CO2 unutar boce i naglog porasta tlaka, što za posljedicu može imati eksploziju boce bez obzira je li ista uslijed kvrckanja bila prethodno oštećena. Umješač u potpunosti zanemaruje da je vještak na pitanje je li eksplozija boca mogla biti rezultat samo nepravilnog držanja, odnosno nošenja boca, dao odgovor da o tome koji je "pravilan", a koji " nepravilan" način nošenje boca sa pivom, ne može dati, ali da napominje da i prilikom stavljanja boca u košaricu i nošenju istih u košarici može doći do njihovog međusobnog dodira, koji pod određenim uvjetima koji su gore opisani može dovesti do njihove eksplozije. Tužitelj je primio dvije boce u ruku na način da ih je prstima primio za grlić i takav kontakt boca ne može dovesti do njihova kontakta i kvrckanja jer kada se dvije boce prime između prstiju, iste boce se razdvajaju u obliku slova A, dakle suprotno jedna drugoj, tako da između boca nije niti moglo doći do kontakta, pogotovo ne do kontakta koji bi doveo do pucanja odnosno eksplozije boca. Umješač navodi da je svjedok ĐO iskazala da je prvotno čula da su boce kvrcnule, a tek potom da je čula eksploziju boca. Svjedok ĐO je na ročištu dana 27.01.2023. godine iskazala: “Rekla sam mu neka uzme košaricu, a on je odgovorio da neće,... pa kad je on uzeo te četiri boce krenuo je od gajbe prema blagajni držeći u svakoj ruci između prstiju po dvije boce piva, te neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio je jednu ruku drugoj i čula sam da su te boce kvrcnule, nakon toga sam odmah čula eksploziju boca i vidjela da su sve četiri boce pukle...Dakle, UO u trgovinu je ušao tek nakon događaja, kad sam tužitelju već previjala ruke...” Svjedok ĐO nije tužitelja upozorila da uzme košaricu, a niti je tužitelj držao boce na način da je neposredno prije nego što ih je spustio na blagajnu, držeći ih u rukama negdje u visini prsa približio jednu ruku drugoj i da su boce kvrcnule, kako je to iskazao svjedok. Naime, nije logično da bi tužitelj boce koje drži između prstiju išao podići na visinu prsa da bi ih spustio na blagajnu. Napominje se kako je svjedok ĐO radnik tuženika te je zainteresirana za ishod ovog postupka, stoga se njen iskaz u dijelu koji je prethodno naveo tužitelj ne može smatrati dovoljno nepristranim i objektivnim. Umješač navodi da obzirom da je tužitelj nosio po dvije boce piva u svakoj ruci, te da je neprikladni i nesigurni način nošenja boca isključivi razlog koji je prouzrokovao puknuće istih. Ponovno se ističe da je vještak u nalazu I mišljenju naveo da ne može dati odgovor koji je to pravilan, a koji nepravilan način nošenja boca, ali da napominje da i prilikom stavljanja boca u košaricu i nošenju istih u košarici može doći do njihovog međusobnog dodira, koji pod određenim uvjetima može dovesti do njihove eksplozije. Slijedom navedenog, tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

41. U podnesku od 23. prosinca 2024. tuženik po punomoćniku osporava navode podneska tužitelja od 18. siječnja 2024. a koji je tuženik primio 20. prosinca 2024. godine u dijelu gdje isti prigovara nalazu vještaka u pogledu opsega i intenziteta utvrđenih bolova. Također tužitelj se protivi i preciziranom tužbenom zahtjevu, kako je to naznačeno da se potražuje naknada štete od 22. veljače 2019. godine u iznosu od 4.492,53 eura od čega 2.368,97 eura na ime imovinske štete te 2.123,56 eura na ime naknade neimovinske štete sve sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe. U odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva tuženik ističe prigovor zastare. Također se prigovara i zahtjevu za kamate za koje je tijek naznačen kao od dana podnošenja tužbe, obzirom da za imovinsku štetu kamata ne može teći od dana podnošenja tužbe ako bi takvo potraživanje i bilo osnovano. Niti za jedan vid imovinske štete tužitelj nije doprinio nikakav dokaz, te se ti zahtjevi osporavaju kako po osnovanosti tako i po visini. U odnosu na zahtjeve za neimovinsku štetu tužitelj iste osporava jer tuženik smatra da do štetnog događaja nije došlo na način kako ga opisuje tužitelj, da na tuženiku nema nikakve odgovornosti za sam štetni događaj pa time niti za štetu, a pored toga ističe i da svaka šteta ne opravdava dosuđivanje neke naknade, jer u konkretnom slučaju niti težina povrede niti okolnosti slučaja to ne opravdavaju. Da se radi o povredama koje ne opravdavaju dosudu bilo kakve naknade, čak i u slučaju kad bi se utvrdila odgovornost tuženika što on osporava, tuženik upućuje na primjenu čl. 1100 ZOO-a, koji obvezuje sud da dosudi pravičnu novčanu naknadu samo ukoliko sud nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. U konkretnom slučaju tuženik smatra da takvih okolnosti nema. To upravo proizlazi iz medicinske dokumentacije i iz nalaza i mišljenja vještaka Augusta Mijića. Tuženik se očituje i na podnesak tužitelja od 07. studenog 2024. godine kojeg osporava u cijelosti. Naime, tužitelj ocjenjuje iskaz saslušanog svjedoka ĐO kao netočan, te ju smatra zainteresiranom za ishod ovog postupka. Svjedoku ĐO je potpuno irelevantno kako će ovaj postupak završiti jer ona sa njegovim ishodom nema nikakvog ni dobitka niti gubitka, niti će biti sankcionirana niti će zbog istoga napredovati, niti će se isti odraziti na njezin radni odnos ili plaću. Stoga iskazivanje svjedokinje se ne može ocijeniti zainteresiranim za ishod postupka, odnosno neobjektivnim i nepristranim. S druge strane obzirom da tužitelj dovodi u pitanje činjenice koje proizlaze iz njezinog iskaza, tuženik prvenstveno ukazuje da je tužitelj taj koji je zainteresiran za ishod postupka i koji prešućivanjem činjenica ili njihovim netočnim i neistinitim prikazivanjem pokušava za sebe stvoriti povoljniju procesnu situaciju. Stoga tuženik predlaže sudu da provede dokaz suočenjem tužitelja i svjedokinje ĐO na okolnosti koje se u bitnome razlikuju njihovim iskazima. Tuženik i nadalje smatra da ni iz čega pa ni iz nalaza vještaka Čovića ne proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do samog eksplodiranja boca. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Tuženik se pridružuje navodima umješača Croatia osiguranje d.d.

42. U podnesku od 14. siječnja 2025. umješač Croatia osiguranje d.d. po punomoćniku protivi se povišenju tužbenog zahtjeva. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži isplatu na osnovu imovinske i neimovinske štete, tuženik ukazuje na zastaru novopostavljenog zahtjeva jer je za dio potraživanja protekao zastarni rok od pet godina. Naime, svako povećanje novčanog iznosa u odnosu na novčani iznos koji je ranije postavljen kao visina tražbine u postupku, predstavlja promjenu istovjetnosti tužbenog zahtjeva i radi se o preinaci tužbe o čemu je potrebno voditi računa pri odlučivanju o prigovoru zastare jer se u pogledu preinačenog dijela tužbenog zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut taj novi (povećani dio) tužbenog zahtjeva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama; Rev 1333/00, Revt 214/10, Revt 78/11,Revr 1797/10, Revr 1454/10, Rev- x 526/2018). Prema čl. 241. ZOO-a zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, radi utvrđivanja,osiguranja ili ostvarenja potraživanja. U prilog toj tvrdnji tuženika govori i sudska praksa, presuda Županijskog sud u Varaždinu posl. broj: Gž-252/2022-2 od 03.03.2022. i dr. Slijedom navedenog, umješač predlaže Naslovljenom sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, a podredno da djelomično odbije tužbeni zahtjev u pogledu zastarjelog povišenog dijela tužbenog zahtjeva.

43. U podnesku od 13. ožujka 2025. tuženik po punomoćniku navodi kako je suglasan sa navodima podneska umješača kojima se on protivi povišenju tužbenog zahtjeva, kao što se i sam tuženik istome protivio. Tuženik se pridružuje i prigovorima tužitelja u pogledu zastare novo postavljenog – povišenog tužbenog zahtjeva. U svemu ostalom tuženik ustraje kod svih svojih navoda i podržava navode umješača.

44. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za strojarstvo jer je vještačenje provedeno u skladu s pravilima struke, savjesno i objektivno.

45. Odredbom čl. 7. st. 1. točka 12. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Narodne novine broj 66/09, 108/09, 8/10 i 108/14, dalje - Pravilnik) propisano je ako je prodaja robe na malo organizirana na način da se obavlja pretežno samoposluživanjem kupaca prodajni objekt mora biti opskrbljen i košaricama za nošenje robe i kolicima za prijevoz robe. Dakle, prodavaonice moraju imati košarice za nošenje robe. No, obveza kupca za korištenjem košarice nije propisana. Svakako je kupac kao potrošač ovdje tužitelj odnosno sudionik obveznog odnosa dužan postupati s određenom pažnjom s robom koja je izložena u prodavaonici za prodaju.

46. Već je ranije navedeno kako je utvrđeno analizom iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka da je tužitelj iz plastične gajbe u prodavaonici tuženika uzeo u svakoj ruci po dvije boce piva „Pan“ na način da ih je držao između prstiju i to za grlo boce. Točni su navodi tužitelja kako se pri takvom držanju boca dobije slovo A, no nisu točni navodi tužitelja da se boce međusobni ne dodiruju jer je nesporno da se pri takvom držanju boca kod rotiranja ruke, pogotovo kod brzih kretnji, boce mogu međusobno dodirivati, a koja činjenica je općepoznata. Vještak navodi kako prilikom rukovanja sa 2 ili više boca, na način kod kojeg postoji mogućnost njihovog međusobnog dodirivanja može doći do manjeg oštećenja stjenke boce. To je dovoljno da njena sposobnost da izdrži visoki tlak CO2 bude smanjena što može dovesti do trenutne snažne ekspanzije CO2 unutar boce i naglog porasta tlaka, što za posljedicu može imati eksploziju boce bez obzira da li je ista uslijed kvrckanja bila prethodno oštećena. Vještak navodi da udarac ne mora biti snažan, ali je sila koja pri tom djeluje na bocu koncentrirana na vrlo malu površinu.

Stoga, ne može se isključiti i mogućnost eksplozije i kod takvog držanja boca kao što je tužitelj u predmetnom događaju držao boce, a za što je tužitelj odgovoran. No, koji je uzrok štetnog događaja po mišljenju suda nakon ocjene svih dokaza u konkretnom predmetu nije dokazan.

47. Odredbom čl. 1045. st.1. ZOO propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je odredbom čl. 1046. ZOO propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist).

Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su pretpostavke koje su zajedničke za sve vrste odgovornosti za štetu (subjekti odgovornosti, štetna radnja, šteta, uzročna veza, protupravnost u objektivnom smislu), a posebne su one koje se, pored općih, zahtijevaju za pojedinu vrstu odgovornosti za štetu (krivnja, ugovorni odnos). Da bi tuženik bio odgovoran za utuženu štetu moraju biti kumulativno ispunjenje opće pretpostavke odgovornosti za štetu i to: postojanje subjekata obveznog odnosa, štetna radnja, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost. Ukoliko nije ispunjena jedna od pretpostavki smatra se da šteta nije dokazana, a postojanje štete se ne presumira. Teret dokaza o pretrpljenoj šteti i njezinoj visini je na tužitelju.

48. Sud prihvaća navode vještaka u kojim sve slučajevima dolazi do eksplozije boca (kvaliteta stakla od koje su izrađene boce za pivo je zbog greške u proizvodnji lošija od predviđene, ali o tome proizvođač piva nije imao saznanja, mogući prijevremeni zamor materijala (stakla) od kojeg je boca izrađena, mikro oštećenja tijela boce, porast tlaka u boci iznad predviđene granice uslijed izlaganja boce toplini, punjenje boce u pivovari s pivom koje nije u potpunosti završilo predviđeni proces fermentacije, udarac u bocu) odnosno uvjete koji trebaju biti ispunjeni da dođe do eksplozije boca, no tužitelj nije dokazao da se je i jedan od tih ostalih uvjeta ispunio pa da je iz tog razloga došlo do eksplozije boca i to da li jedne ili obje boce, pa da bi tuženik bio odgovoran za nastanak štetnog događaja, odnosno posljedično tome nije dokazana uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete.

49. Sud dalje nije ocjenjivao dokaze i utvrđivao je li tužitelju pripada naknada na ime neimovinske štete (fizičke boli i strah) i u kojem iznosu odnosno je li kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu čl. 19. st. 1. i 2. ZOO koja opravdava dosudu pravične novčane naknade temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO uzimajući u obzir trajanje i jačinu fizičkih bolova, te pretrpljenog straha iskazanim putem stručnog mišljenja vještaka i korištenjem Općeprihvaćenih orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

50. Isto tako i u odnosu na naknadu imovinske štete (uništene hlače i mobilni aparat te izgubljena zarada) sud dalje nije ocjenjivao dokaze te utvrđivao je li tužitelj dokazao nastanak štete na stvarima odnosno dokazao visinu izgubljene zarade zbog korištenja bolovanja te je li mu posljedično tome pripada naknada imovinske štete.

51. Slijedom navedenog, odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u točki I izreke presude.

52. Odluka o naknadi parničnih troškova donesena je sukladno članku 154. st. 1. i 155. ZPP i uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 – dalje: Tarife).

Tuženiku su priznati troškovi na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100,00 EUR, PDV u iznosu od 25,00 EUR, a ne u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. Tarife), sastava podneska od 25. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 30. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, zastupanja na ročištu od 07. travnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, zastupanja na ročištu od 25. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 26. srpnja 2022. u iznosu od 50,00 EUR, PDV u iznosu od 12,50 EUR, a ne u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. toč.4. Tarife), zastupanja na raspravi od 27. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, zastupanja na raspravi od 05. rujna 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 23. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 03. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 23. prosinca 2024. u iznosu od 100,00 EUR, PDV u iznosu od 25,00 EUR, a ne u iznosu od 200,00 EUR, (Tbr.8.toč.3. Tarife),zastupanja na raspravi od 02. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja na ročište od 05. rujna 2023. i od 02. travnja 2025. (Tbr. 39. Tarife), u iznosu od 300,00 EUR, a ne u iznosu od 400,00 EUR (prema Interaktivnoj karti Hrvatske na relaciji [adresa], trajanje putovanja iznosi 2 sata i 30 minuta, odnosno za dva izbivanja ukupno 6 sati) – kao opravdan trošak uzimajući u obzir činjenicu da je tužba podnesena u sjedištu Općinskog suda u Bjelovaru, PDV u iznosu od 75,00 EUR, trošak na ime vještačenja (strojarsko vještačenje) u iznosu od 400,00 EUR, odnosno ukupni troškovi u iznosu od 3.337,50 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana donošenja odluke do isplate, te je odlučeno kao u točki II izreke.

Tuženiku nije priznat trošak na ime sastava podneska od 24. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR uvećan za PDV (list 60) jer je sadržaj istog podneska mogao biti iznesen na ročištu održanom 25. svibnja 2022.

Umješaču su priznati troškovi na ime sastava podneska od 28. studenog 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, zastupanja na ročištu od 27. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 06. lipnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 04. srpnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 26. rujna 2024. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 14. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR, PDV u iznosu od 12,50 EUR, a ne u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. toč 4. Tarife), na ime zastupanja na ročištu od 02. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, odnosno ukupni troškovi u iznosu od 1.562,50 EUR, te je odlučeno kao u točki III izreke.

Umješaču nije priznat trošak na ime sastava podneska od 28. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 EUR uvećan za PDV (list 183) jer isti ne može ići na teret tužitelja.

U Pakracu, 14. svibnja 2025.

S U D A C:

MATIJA STOKIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje presude.

DNA:

1. Odvjetnik Mijo Kladarić

Slavonski Brod, Pilareva 28

2. Zajednički odvjetnički ured RO, POS, JO

[adresa]

3. Carlsberg Croatia d.o.o.

Koprivnica, Ulica Danica 3

4. Odvjetničko društvo Ćurković i Šanjug d.o.o.

Zagreb, Maksimirska 25