Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2887/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe IVANKOM j.d.o.o. i II okrivljenice odgovorne osobe PT, zastupani po branitelju Milenku Ščetar, odvjetniku Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić, zbog prekršaja iz članka 167. stavak 1. točka 12. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj: 84/2021, 142/2023), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 26. veljače 2025., broj: Pp-764/2024-9, na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe I okrivljene pravne osobe IVANKOM j.d.o.o. i II okrivljenice odgovorne osobe PT, kao osnovane, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom I okrivljena pravna osoba IVANKOM j.d.o.o. i II okrivljenica odgovorna osoba UT su proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama i to I okrivljena pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 600,00 eura, II okrivljenica odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 eura, zbog prekršaja iz članka 167. stavak 1. točka 12. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 15,00 eura.

3. Protiv te presude, okrivljenici su po branitelju pravodobno podnijli žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se okrivljenici oslobode optužbe podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da pobijanom presudom nisu na štetu okrivljene povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

7. Naime prvostupanjski sud je okrivljenike proglasio krivim zbog prekršaja iz članka 167. stavak 1. točka 12. i stavak 2. Zakona o gospodarenju otpadom s obrazloženjem:“ Okrivljenici u svojoj obrani ističu kako su s Općinom [adresa] sklopili ugovor kao pružatelji usluge sakupljanja komunalnog otpada, što podrazumijeva sakupljanje otpada te prijevoz i predaju kod ovlaštenih osoba. Sam svjedok RT je decidirano iskazao da na području Općine Ivanska obavljaju djelatnost sakupljanja miješanog komunalnog otpada od kućanstava i pravnih osoba koje potom prevoze na odlagališta, ovisno o vrsti otpada....... a što proizlazi iz ugovora koji se sklopljen s Općinom [adresa] te temeljem iskaza ispitanog svjedoka, nisu bili upisani u Očevidnik sakupljača otpada“.

8. Međutim, provedeni dokazni postupak ne daje dovoljno osnove za prosuđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenika, pa je odluka prvostupanjskog suda preuranjena. Naime, prekršajni postupak ima elemente i inkvizitornog postupka s obzirom na aktivnu ulogu suda u pronalaženju dokaza na kojima će temeljiti svoju odluku, pa je prvostupanjski sud dužan i bez prijedloga stranaka provoditi dokaze radi potpunog razjašnjenja predmeta optužbe.

9. Nadalje, okrivljenici su u obrani poricali počinjenje prekršaja ističući da su obavljali djelatnost sakupljanja otpada na području općine [adresa] sa kojom imaju sklopljen ugovor o povjeravanju obavljanja komunalnih poslova te sukladno članku 64. Zakona o gospodarenju otpadom, obavljaju djelatnost javne usluge sakupljanja otpada na području [adresa].

10. Međutim prvostupanjski sud gubi iz vida da se okrivljenicima stavlja na teret sakupljanja otpada na adresi [adresa] na prostoru poslovnih garaža i o istom propušta ispitati okrivljenike. Potrebno za naglasiti je da djelatnost koju su okrivljenici kao prijevoznici u predmetnom vremenu obavljali, a za što je potreban u upis u Evidenciju prijevoznika, što niti ne spore potrebno je utvrditi činjenicu sakupljanja na predmetnoj adresi za što je potreban upis u Očevidnik sakupljača i oprabitelja, a za što nije dostatan ugovor sklopljen s Općinom [adresa] za sakupljanje otpada.

11. U skladu s odredbom članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi one koje ga terete kao i one koje okrivljeniku idu na korist. Stoga je potrebno ponovno okolnosno ispitati okrivljenike u odnosu na priložene materijalne dokaze, kao i ponovno izvršiti uvid u iste, kao i ispitati u svojstvu svjedoka inspektoricu zaštite okoliša VT, te po potrebi provesti druge dokaze, a da bi se činjenično stanje u potpunosti utvrdilo.

12. Nadalje potrebno je navesti da je čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona propisano da, prikupljajući obavijesti, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Sukladno čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona zapisnik o ispitivanju osumnjičenika iz st. 6. toga članka može se koristiti kao dokaz u postupku.

1. Nadalje, čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a takvi zapisnici o ispitivanju svjedoka, na temelju čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona, mogu se koristiti kao dokaz u postupku. Čl. 173. Prekršajnog zakona propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“ boj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 126/2019., 80/2022.) za ispitivanje svjedoka.

2. Čl. 158. st. 5. druga rečenica, Prekršajnog zakona propisuje:

„Kao dokaz u prekršajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sačinila obavljajući nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor.“

13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika kao osnovanu i prvostupanjsku presudu ukinuti, s time da će sudac prvostupanjskog utvrditi sve odlučne činjenice, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 14. svibnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.