Poslovni broj: Us I-1350/2023-24

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Milini, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Darija Silov i Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića br. 31/II, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćenici FD (generlana punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi invalidske mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 15. travnja 2025., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenice tuženika, 14. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/22-01/03150406427, Urbroj: 341-99-05/3-22- 5565 od 15. ožujka 2023.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku, Klasa: UP/I 141-02/22-01/03150406427, Urbroj: 341-19-

05/3-22-8238 od 18. kolovoza 2022.

III. Tužitelju GD, OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, uzrokovanog 50% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% bolešću nastaloj izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 2. kolovoza 2019.

IV. Nalaže se prvostupanjskom tijelu u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti rješenje o određivanju iznosa invalidske mirovine i početku isplate.

V. O troškovima upravnog spora sud će odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II 141-02/22-01/03150406427, Urbroj: 341-99-05/3-22-5565 od 15. ožujka 2023.( dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], Klasa: UP/I 141-02/22-01/03150406427, Urbroj: 341-19- 05/3-22-8238 od 18. kolovoza 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je tužitelju korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad priznato navedeno pravo i nadalje u istom opsegu.

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja tužitelj nakon u bittnom iznošenja sadržaja obrazloženja osporenog drugostupanjskog rješenja navodi da je neprijeporno tužitelj pred prvostupanjskim tijelom pokrenuo postupak kako bi mu se priznalo pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Potpuni gubitak radne sposobnosti da nije dvojben, budući da i nadležna tijela tuženika svojim nalazima to potvrđuju. Neprijeporno, postupak radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu, tužitelj je pokrenuo iz razloga što je gubitak radne sposobnosti nastupio kao posljedica uslijed oboljenja izazvanog učešćem tužitelja u Domovinskom ratu, za što mu je i utvrđen uzrok oboljenja temeljem PTSP-a i priznat status HRVI, dok nije prijeporno da bi se dio radne nesposobnosti odnosio i na posljedice nastale uslijed profesionalnog oboljenja, dok je prijeporno utvrđenje omjera nesposobnosti s tog osnova. Razloge za pokretanje i vođenje ponovnog upravnog spora pred nadležnim Upravnim sudom, tužitelj nalazi u činjenici, da je nezadovoljan načinom na koji mu je kod tuženika u ponovnom postupku utvrđen uzrok oboljenja temeljem PTSP- a, koje utvrđenje tuženika pod utjecajem "povjerenstva za reviziju" je u suprotnosti sa utvrđenjima Suda u upravnom sporu u predmetu UsImio-21/20 u kojem postupku je provedeno kombinirano sudsko-medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada i vještacima psihologijsko/psihijatrijske struke, te objektivno i nepristrano sukladno pravilima struke, utvrđen objektivan omjera uzroka za potpuni gubitak radne sposobnosti između bolesti nastale u obrani suvereniteta RH i bolesti izvan ratnih okolnosti, a što konačno treba utjecati na ostvarivanje prava na visinu invalidske mirovine prema utvrđenom u opsegu oboljenja koja predstavljaju uzrok nastanka potpune radne nesposobnosti. Stoga, tužitelj ustraje u svim svojim navodima istaknutim u žalbi izjavljenoj protiv osporenog I-st rješenja tuženika od 18. 08. 2022., a koja žalba je u drugostupanjskom postupku kod tuženika odbijena kao neosnovana. U ponovljenom postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti temeljem pravomoćne sudske presude, postupak je proveden na način, da ni u jednom segmentu, nadležno tijelo tuženika, kod ponovnog pregleda i vještačenja medicinske dokumentacije, nije uzelo u ocjenu rezultate provedenog sudsko-medicinskog vještačenja po sudskim vještacima psihologije, psihijatrije i medicine rada u sudskom upravnom sporu, a što je i detaljno opisano u obrazloženju pravomoćne sudske presude od 8. studenoga 2021. U obrazloženju pobijanog I-st rješenja tuženika navodi se utvrđenje, kako je nalaz i mišljenje vještaka zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Izdvojeno mjesto rada [adresa], evidencijski broj vještačenja 730121 od 15. 03. 2022. utvrđeno da se kod žalitelja kao osiguranika: "ne mijenja ranije mišljenje vještaka", da "i dalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad)", te "da je od 10. 06. 2019. razmjerni uzrok invalidnosti – 50% bolest u svezi ZOPHBDR-a a 50% bolest izvan tih okolnosti", time "da kontrolni pregled nije potreban". Nalaz i mišljenje sudskog vještaka HZMO-a u Izdvojeno mjestu rada u [adresa], istovjetno utvrđenjima Upravnog suda u Splitu, koja utvrđenja su sadržana i u pravomoćnoj sudskoj presudi od 08. 11. 2021., odnosno nalazu i mišljenju sudskih vještaka određenih za vještačenje u navedenom sudskom upravnom sporu. Tuženik u svom II-st rješenju ne navodi razloge iz kojih Povjerenstvo za reviziju ocjene invalidnosti Ministarstva hrvatskih branitelja RH nije suglasno s nalazom i mišljenjem vještaka iz Izdvojenog mjesta rada u Šibeniku, dakle ostaje pri svom ranijem nalazu i mišljenju da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti čiji je uzrok 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH i 60% bolest izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, bez posebnog obrazloženja i iznošenja ocjene (u rješenju se ne navodi) o razlozima zbog kojeg ne postoji suglasnost, a posebno nema usporedbe sa nalazom i mišljenjem sudskih vještaka iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja u upravnom sporu. Tužitelj u ovom konkretnom predmetu, svoje razloge za tužbu temelji na ukupnoj relevantnoj argumentaciji, koja je vjerodostojna i potvrđena sudsko-medicinskim vještačenjem provedenim u upravnom sporu, te utvrđenjima Suda u istom predmetu UsImio-21/20, sadržanim u presudi suda od 08. 11. 2021. U ponovljenom postupku nadležno prvostupanjsko tijelo tuženika u svom radu, time i nalaz i mišljenje vještaka (Izdvojeno mjesto rada u [adresa]), potvrđuju de facto sva utvrđenja glede činjeničnog stanja u svrhu povećanja invalidnosti po osnovu učešća u Domovinskom ratu, ali takav stav ne zauzima tijelo revizije. Temeljem svih utvrđenja iz postupka pred HZMO-om, kao i pred Upravnim sudom, odluka nadležnog tijela tuženika je morala biti drugačija, odnosno u ovom postupku koji se vodi pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, ipak postoji obveza razmatranja utvrđenja iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja u upravnom sporu, a tijelo revizije HZMO-a takva utvrđenja u cijelosti ignorira i ne uvažava utvrđenja iz pravomoćne sudske presude. Tužitelj smatra, da se ocjena obima uzroka bolesti kod utvrđenja potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja u ponovnom postupku utvrdila paušalno jednostranim pristupom "povjerenstva za reviziju" i isključivo kod ocjene obima bolesti uzrokovane zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, budući da je nelogično da se protekom vremena pogoršava stanje glede uzroka zbog bolesti PTSP (sudjelovanje u obrani suvereniteta RH), dok je u potpunosti izostala ocjena stanja bolesti po osnovi izvan ratnih okolnosti – profesionalnog rada. Očito, nadležna tijela tuženika propustila su u vrijeme utvrđenja nastanka potpune nesposobnosti za rad kod tužitelja provesti kliničko psihologijsko/psihijatrijsko testiranje tužitelja radi utvrđenja objektivnog psihičkog stanja tužitelja, te sukladno zdravstvenom stanju tužitelja pribaviti nalaz nadležne medicine rada o ne/postojanju profesionalne radne sposobnosti tužitelja. Upravo iz tog razloga tužitelj smatra, da nadležna tijela tuženika kod provođenja ponovnog postupka nisu postupala objektivno i u potpunosti su ignorirala rezultate provedenog sudskomedicinskog kombiniranog vještačenja po vještaku medicine rada i vještacima psihologijskopsihijatrijske struke u predmetu UsImio-21/20, te je omjer uzroka o nastanku potpune nesposobnosti za rad određen jednostrano pod utjecajem "povjerenstva", jer je nedvojbeno postotak učešća bolesti uzrokovane zbog PTSP temeljeno na odredbi iz čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a, većeg obima od utvrđenog, odnosno da je kod gubitka potpune radne sposobnosti kod tužitelja zdravstveno stanje posljedično vezano za profesionalan rad i ostale tegobe bilo zastupljeno u manjem postotku od utvrđenog. Konačnom odlukom nadležnih tijela tuženika, a na štetu tužitelja grubo su povrijeđene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kao i niz drugih propisa kod utvrđivanja uzroka nastanka invalidnosti i trajne i potpune nesposobnosti za rad. Sukladno iznijetom, tužitelj predlaže da Sud razmotriti navedene činjenične navode, te sukladno već izvedenim dokazima i rezultatima provedenog kombiniranog sudsko-medicinskog vještačenja u predmetu upravnog spora pred istim Sudom u premetu UsImio-21/20, da prihvati navode tužitelja i donese presudu kojom se usvaja tužba tužitelja i poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te se utvrđuje potpuni gubitak radne sposobnosti koja je nastupila kao posljedica uzroka invalidnosti zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i bolesti nastale izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u omjeru nastale radne nesposobnosti - uzrok invalidnosti 50 % bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH i 50% bolest nastala izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i da se nalaže tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak ovog upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužitelj u bitnom ponvalja navode iz žalbe na prvostupanjsko rješenje, da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku u izvršenju presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 3 UsImio-21/20-24 od 29. listopada 2021. i u skladu sa zakonskim propisima, a što je u skladu s odredbom članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/2009 i 110/2021), a osporavano rješenje obrazloženo je i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Naime, vještaci oba stupnja po ocjeni Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 6. travnja 2022. suglasni su da kod tužitelja i dalje postoji opća nesposobnost za rad uzrokovana 40% bolešću zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolešću izvan tih okolnosti pa nema osnove za uvažavanje navoda tužitelja. Tuženik se u obrazloženju osporavanog rješenja očitovao o svim žalbenim navodima tužitelja izjavljenim u okviru žalbe protiv prvostupanjskog rješenja u smislu odredbe članka 12. stavka 3. ZUP-a, te mu je tijekom cijelog postupka omogućeno sudjelovanje u postupku na način kako je obrazloženo u osporavanom rješenju. U pogledu navoda tužitelja da temeljem pravosudne sudske presude kod ponovnog pregleda tužitelja nije uzeto u obzir provedeno sudsko medicinsko vještačenje po sudskim vještacima psihologije, psihijatrije i medicine rada ističe se da je Povjerenstvo za reviziju ocjene invalidnosti Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 6. travnja 2022. u svom u svom nalazu i mišljenju navelo da su nalazi psihologijske obrade sudskog vještaka neinterpretabilni jer se radi o psihijatrijskom liječenju 13 godina nakon izlaska iz postrojbe. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

5. U sporu su održane rasprave 5. travnja 2024. i 15. travnja 2025., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, pregledao je cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu, izvršio uvid u spis ovog suda poslovni broj UsImio-21/20, te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku spec. psihijatru Renati Bek i stalnom sudskom vještaku za medicinu rada mr.sc. EDB.

7. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za promjenom uzroka nastanka invalidnosti.

10. Među strankama nije sporno da je kod tužitelja nastala opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti.

11. Sporno je među strankama je li došlo do promjene omjera uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja.

12. Odredbom članka 39. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022; dalje: ZOMO-a) propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

12.1. Stavkom 5. istog članka je propisano da uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

13. Odredbom članka 30. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR-a) propisano je da hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na invalidsku mirovinu hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ostvaruje na temelju izvršnog rješenja o trajno utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

14. Iz podataka spisa predmeta je razvidno slijedeće:

- da je tužitelju rješenjem Područnog ureda u Šibeniku broj 8943 od 2. prosinca 2015. određena invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad čiji je uzrok 40% bolest u svezi čl. 2. st.2. ZOPHBDR-a i 60% bolest koja nije u svezi s čl. 2. st.2. ZOPHBDR-a;

- da je tužitelj dana 2. svibnja 2019. podnio zahtjev za ponovno vještačenje zbog pogoršanog zdravstvenog stanja;

- da su osporena rješenja doneseno u ponovljenom postupku u povodu presude ovog suda poslovni broj UsImio-21/20-24 od 8. studenog 2021. kojom je poništeno ranije rješenje tuženika od 14. studenog 2019. i ranije prvostupanjsko rješenje od 23. kolovoza 2019. i predmet je vraćen na ponovni postupak i odlučivanje.

15. Iz obrazloženja citirane presude ovog suda u bitnom proizlazi da je ista utemeljena na rezultatima provedenog vještačenja tijekom upravnom spora i to rezultata kombiniranog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju prof.dr.sc. Dolore Britvić i sudske vještakinje spec. kliničke psihologije OD, te nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. Milane Varinac- Barača. Sud je utvrdio da je stalna sudska vještakinja spec. medicine rada u obrazloženju vještva navela i argumentirano obrazložila na temelju koje medicinske dokumentacije je utvrdila da je kod tužitelja došlo do promjene postotka uzroka invalidnosti s 40% uzroka bolesti u svezi s čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a (a koji postotak uzroka invalidnosti je tužitelju utvrđen 14.07.2014.) na 50% uzroka bolesti u svezi s čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a, odnosno da je vremenom kod tužitelja od 2014. do 2019. (kada je ponovno vještačen na prijedlog osiguranika/izabranog doktora medicine od 02.05.2019.) došlo do pogoršanja psihičkog stanja, a posebno na temelju Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. BD te njenog dopunskog mišljenja od 14.srpnja 2021., u kojem se nesporno izjasnila da su sve psihičke dijagnoze tužitelja (PTSP, Trajne promjene osobnosti, Promjene prilagodbe, a posebno Povratni depresivni poremećaj) nastale kao posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, odnosno u svezi s čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a, da je najčešći komorbiditet PTSP-u i Trajnim promjenama osobnosti Depresivni poremećaj te da se on ne može gledati kao potpuno odvojeni poremećaj, a koje psihičke dijagnoze kao takve su kod tužitelja dovele do promjene omjera postotka uzroka invalidnosti na 50%. Sudska vještakinja da je pored opisane cjelokupne kronologije predmetne upravne stvari, cijeneći zdravstveno stanje tužitelja na dan 2. kolovoza 2019., odnosno u vrijeme donošenja osporavanog rješenja, u Zaključku vještva, u bitnom navela da je kod tužitelja došlo do promjene omjera uzroka postotka invalidnosti na dan 02. kolovoza 2019., odnosno u vrijeme donošenja osporavanog rješenja od 14. studenog 2019.. te da je uzrok invalidnosti, odnosno nesposobnosti za rad kod tužitelja 50% u svezi s odredbom čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a, a 50% da je invalidnost tužitelja nastala u svezi bolesti koje su nastale izvan tih okolnosti.

15.1. Sudskom presudom je dana uputa da će prvostupanjsko upravno tijelo u ponovnom postupku, u izvršenju te presude ponovno odlučiti o prijedlogu tužitelja/izabranog doktora medicine od 2. svibnja 2019., odnosno je li kod tužitelja došlo do promjene postotka omjera invalidnosti u ukupnom uzroku invalidnosti koja je u svezi s čl. 2. st. 2. ZOPHBDR-a na dan 2. kolovoza 2019., odnosno u vrijeme donošenja osporavanog rješenja KLASA: UP/II-141-02/19-01/03150406427, URBROJ: 341-99-05/3-19-6815 od 14. studenog 2019., pri tom imajući u vidu Nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka koji su proveli neovisno sudsko medicinsko vještačenje u predmetnom upravnom sporu, a posebice nalaz i mišljenje mr. sc. Milane Varinac - Barač spec. medicine rada.

16. U ponovljenom postupku po navedenoj presudi obavljena je ponovna ocjena ocjena radne sposobnosti tužitelja, te je pribavljen nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Izdvojeno mjesto rada [adresa], evidencijski broj vještačenja 730121 od 15. ožujka 2022. kojim je utvrđeno da se kod tužitelja ne mijenja ranije mišljenje vještaka i dalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ali je od 10. lipnja 2019. razmjerni uzrok invalidnosti 50% bolest u svezi ZOPHBDR-a, a 50% bolesti izvan tih okolnosti, te da kontrolni pregled nije potreban.

17. Potom je obavljena revizija od strane Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti Ministarstva hrvatskih branitelja od 6. travnja 2022. kojim Povjerenstvo nije suglasno s nalazom i mišljenjem ovlaštenog vještaka Zavoda za vještačenje, evidencijski broj vještačenja 730121 od 15. ožujka 2022. te se predmet vraća na ponovni postupak zbog promjene uzroka jer prema nalazu i mišljenju povjerenstva uzrok invalidnosti je u omjeru 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolest izvan tih okolnosti. Prema njihovom mišljenju uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti je u manjem omjeru psihička bolest koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH i u većem omjeru psihička bolest i tjelesna bolest koje nisu posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Status Ea ima priznat po PTSP-u a ne depresiji. Nalazi psihologijske obrade sudskog vještaka su neinterpretabilni jer se radi o psihijatrijskom liječenju 13 godina nakon izlaska iz postrojbe.

18. Nakon toga vještak Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Područni ured Split, Izdvojeno mjesto rada [adresa] mijenja raniji nalaz i mišljenje prema odluci Povjerenstva i donosi novi nalaz i mišljenje 13.04.2022. evidencijski broj vještačenja 753215 prema kojem kod osiguranika invalidnost postoji, postoji potpuni gubitak radne sposobnosti čiji je uzrok 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta R. Hrvatske i a 60% bolest izvan okolnosti sudjelovanju u obrani suvereniteta R. Hrvatske, kontrolni pregled nije potreban.

19. S obzirom na navedeno, doneseno je prvostupanjsko rješenje kojim tužitelju i nadalje pripada pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, određene rješenjem Područnog ureda u Šibeniku, broj 8943 od 02.12.2015., a na koje rješenje je tužitelj izjavio žalbu.

20. U povodu žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom KLASA: 561-01/19-09/300, URBROJ: 426-04-01/11-23-22, evidencijski broj vještačenja: 880535 od 13. ožujka 2023., u obrazloženju kojeg je navedeno da prema Nalazi i mišljenju Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti od dana 06.04.2022. isti su suglasni da kod tužitelja postoji opća nesposobnost za rad, a nisu suglasni s omjerom uzroka invalidnosti, te prema njihovoj odluci omjer uzroka invalidnosti iznosi 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH i u svezi s čl. 30. ZHBDR-a i 60% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama čl. 30 ZHBDR-a. Vijeće vještaka sukladno navedenom mijenja svoj prvotni Nalaz i mišljenje od dana 15.03.2022. Vijeće viših vještaka po uvidu u navode iz žalbe kao i uvida u kompletan spis navodi da je tužitelj ostvario opću nesposobnost za rad od dana 11.12.2008. na osnovi tegoba iz kruga PTSP depresivnih poteškoća, uz tegobe vratne i slabinske kralježnice uz uzrok invalidnosti 20% bolest u svezi i 80% bolest koja nije u svezi ZOPHBDR-a. Od 14.07.2014. uzrok invalidnosti se mijenja (zbog pogoršanja PTSP-a, uz depresivne poteškoće, uz stanje nakon ablacije retine desnog oka te tegoba kralježnice): i glasi: 40% bolest u svezi 60% bolest koja nije u svezi čl.2.st.2. ZOPHBDR-a. Hrvatski je branitelj koji je ostvario HRVI od 30% na osnovi PTSP-a (nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u postupku revizije od 07.03.2019.). Bitno je naglasiti da se gradacija oštećenja organizma po Listi II radi ostvarivanja HRVI može cijeniti do 40% i to po T 238 d (PTSP s komorbiditeom depresije). U postupku revizije vijeće viših vještaka cijeni PTSP po T 238 b s 30%. Nalazom i mišljenjem DLP-a od 28.01.2014 g. ocijenjen temeljem PTSP-a 20% stalno. Na traženje pogoršanja PLP 09.06.2016.g. ne nalazi osnove te ostaje 20%. Od zadnjeg nalaza i mišljenja PLP-a iz 6 mj 2016. u stalnom psihijatrijskom liječenju ambulantno te u hospitalnim uvjetima uz psihologijska retestiranja. Terapijske intervencije i opisani simptomi ukazuju da je došlo do pogoršanja psihičkog stanja te se radi o srednje teškom stupnju PTSP-a T238b = 30%. Ova ocijena je temelj koji se razmatra u kumulativnom razmjeru nastanka opće nesposobnosti za rad. Tužitelj se od 2005. prati po psihijatru ambulantno uz višekratno liječenje putem Dnevne bolnice (zadnje 18.01.-12.02.2016.) te u par navrata hospitalno u OB Šibenik, uz parcijalnu stabilizaciju (zadnja OP 24.03. -30.03.2016, 29.09-09.10.2017, 10.01.-17.01.2019.), a zbog tegoba iz kruga PTSP-a s postepenim razvojem trajnih promjena osobnosti kao i zbog visokog stupnja povratnog depresivnog poremećaja i poremećaja prilagodbe. Isto je potvrđeno i višekratnim testiranjem psihologa. Postupajući po žalbi, nakon uvida u dostavljenu medicinsku dokumentaciju i navode žalbe ne nalaze osnove za promjenom utvrđene ocjene. Tijekom vremena se prati osnovi PTSP-a zbog čega se i povećava postotak Eja na 30% isključivo radi simptomatologije PTSP. Težina ukupne bolesti i nadalje nastavno uvjetuje opću nesposobnost za rad pogoršanje psihičkog stanja na omjer 40% bolest u svezi ZOHBOR (PTSP) i 60% bolest koja nije u svezi (Depressio, stanje po ablaciji retine desnog oka i lokomotorne tegobe). Također se napominje od strane Povjerenstva revizije pri MHB da nalaz psihologijske obrade sudskog vještaka su neinterpretabilni.

21. Tuženik je s obzirom na činjenicu da su vještaci oba stupnja suglasni da kod tužitelja i dalje postoji opća nesposobnost za rad uz uzrok invalidnosti 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolest izvan tih okolnosti ocijenio pobijano prvostupanjsko rješenje pravilnim i na zakonu osnovanim te da nema pravne osnove da se žalbeni navodi uvaže i donese drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari radi čega je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

22. S obzirom da prema članku 49. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja po ovlaštenom sudskom vještaku psihijatru i vještaku specijalistu medicine rada. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost ocjene omjera uzroka nastanka opće nesposobnosti za rad tužitelja odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužitelja, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

20. Stalni sudski vještak spec. psihijatar mr.sc. Renata Bek je u pisanom nalazu i mišljenju od 11. prosinca 2024., zaprimljenog pred ovim sudom 30. prosica 2024. koji je dan nakon osobnog pregleda tužitelja dana 7. prosinca 2024. u kući tužitelja i pregleda cjelokupnog spisa predmeta navela da su se kod tužitelja kao posljedica izloženosti traumatskim događajima tijekom sudjelovanja u Domovinskom ratu razvile trajne promjene osobnosi (Trajne promjene osobnosti nakon katastrofalnih doživljaja - F 62.0), nakon teškog kronificiranog posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP- F43.1) i komorbiditetni povratni depresivni poremećaj (Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, bez psihotičnih simptoma - F 33.2). Radno je potpuno nesposoban, od 02. kolovoza 2019. mu je priznato 30 % HRVI za stalno i od tada postoji i promjena uzroka invalidnosti u omjeru 50% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% kao posljedica bolesti zadobivenih izvan tih okolnosti. U prilog tome govore i priloženi nalazi vijeća vještaka iz sustava mirovinskog osiguranja i nalaz stalnih sudskih vještaka psihologa, specijalista psihijatra i specijalista medicine rada, a jedino se od toga razlikuje mišljenje povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti koje je bez jasnih uporišta. U obrazloženju navedenog nalaza i mišljenja sudska vještakinja je navela da je tužitelj osoba urednog psihomotornog razvoja. Do odlaska u Domovinski rat uredno je radno, obiteljski i socijalno funkcionirao.U Domovinskom ratu je sudjelovao kao dragovoljac i bio je izložen brojnim traumatizirajućim doživljajima. Nakon demobilizacije pokušava raditi ali ne uspijeva i sve lošije funkcionira. Od 2005. se psihijatrijski liječi, višekratno je hospitaliziran, liječen kombinacijom antidepresiva, anksiolitika i antipsihotika, o čemu svjedoči obimna medicinska dokumentacija. Postavljene su dijagnoze PTSP, Poremećaj prilagodbe, Povratni depresivni poremećaj i Trajne promjene ličnosti. U invalidskoj je mirovini od 2008., kada je utvrđen omjer 20% invalidnosti zbog bolesti zadobivene u ratu i 80% zbog bolesti nevezane uz rat, a od 2014., je taj omjer promijenjen u 40% zbog bolesti zadobivene u ratu i 60% invalidnosti zbog bolesti nevezane uz rat. Od 2. kolovoza 2019. mu je priznato 30% HRVI za stalno. Kod pregleda pokazuje nalaze kontrolnih psihijatrijskih pregleda na koje redovito ide 2 puta godišnje. Aktualno ispoljava anksioznost, neraspoloženje, bezvoljnost, smetnje usnivanja i prosnivanja, traumatske snove, disfunkcionalnost, sklonost socijalnoj izolaciji, poremećaj prilagodbe, afektivnu disregulaciju sa značajkama disforije i sniženog praga tolerancije na frustracije. Od somatskih tegoba ima slabiji vid zbog čega nosi naočale, te tegobe zbog kroničnog cervikobrahijalnog i lumbosakralnog sindroma. Zbog izloženosti brojnim traumatizirajućim događajima tijekom sudjelovanja u ratnim zbivanjima obolio je od posttraumatskog stresnog poremećaja (F 43.1), zatim su dijagnosticirane Trajne promjene ličnosti (F 62.0) i Povratni depresivni poremećaj (F 33.2). Vremenom dolazi do pogoršanja psihičkog stanja, a sve psihijatrijske dijagnoze su kod njega posljedica izloženosti traumatskim događajima tijekom Domovinskog rata. Događaji vezani uz Domovinski rat dovode do retraumatizacije, a osjećaj sekundarne viktimizacije odnosom državnih institucija spram hrvatskih branitelja dovodi do akutizacije simptoma osnovne bolesti i posljedičnih pogoršanja ionako teškog psihičkog stanja, te ometanja terapijskog procesa psihičkog cijeljenja. Stoga smatra da je 50% invalidnosti posljedica bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta RH, a 50% zbog bolesti koje nisu posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

21. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr.sc. Marija Muše-Danielov je u pisanom nalazu i mišljenju od 27. siječnja 2025., a koji je zaprimljen pred ovim sudom dana 29. siječnja 2025. i koji je dan nakon uvida u cjelokupni ovosudni spis sa svom dostupnom medicinskom i drugom relevantnom dokumentacijom, uvidom u spis tuženog upravnog tijela, uvidom u nalaze i mišljenja vještakinja: psihologinje mr.sc. Danijele Didović, psihijatrice prof. BD i mr.sc. Renate Bek, spec. med rada mr.sc. FDB, je iznijela zaključak da kod tužitelja zbog pogoršanja bolesti koje je uzročno-posljedično vezana uz sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, postoji opća nesposobnost za rad s omjerom udjela od najmanje 50% u toj nesposobnosti.

21.1. U obrazloženju navedenog nalaza i mišljenja stalna sudska vještakinja navodi da u postupku ocjene radne sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja, prema podatcima iz ob. 1IN koji ispunjuva obiteljski liječnik, tužitelj je do odlaska u Domovinski rat bio zdrav. Od listopada 1990. kao dragovoljac policajac uključuje se u obranu suvereniteta RH, a od 1992. u sastavu je 113. Brigade, u kojoj je bio izložen brojnim ratnim životno ugrožavajućim situacijama. Od 2005. započinje ambulantno psihijatrijsko liječenje zbog brojnih ranijih psihičkih tegoba koje nije liječio, kao posljedice kroničnog ratnog postraumatskog stresnog poremećaja (F43.1), a koje tegobe postupno progrediraju, pa je liječenje nastavljeno višekratnim hospitalizacijama u psihijatrijskom odjelu OB Šibenik, a kasnije višekratno i u Regionalnom centru za psihotraumu i Dnevnoj bolnici KBC Split, s dijagnozom kroničnog postraumatskog stresnog poremećaja uz depresivnu simptomatologiju (F43.1, F32) i poremećaje prilagodbe (F43). Bolest postupno napreduje i pogoršava se do povratnog depresivnog poremećaja, (F33,2) a kasnije i do trajnih promjena ličnosti (F62.0), koja dijagnoza je utvrđena još 2016. i od kojih bolesti se u kontinuitetu liječi i psihijatrijski prati. Tužitelj je do odlaska u Domovinski rat radio na poslovima kv konobara, šefa aperitiv bara, hotelske sale, noćnog bara, pivnice u hotelu i bio vlasnik ugostiteljskog obrta. Nakon demobilizacije radio je oko 2 godine u inozemstvu. Obzirom na niz psihičkih tegoba zbog koji nije mogao obavljati poslove svog zanimanja, pokreće postupak ocjene radne sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja. Nalazom i mišljenjem ovlaštenog vještaka HZMO-e, PU Šibenik, od 11. veljače 2008. utvrđena mu je opća nesposobnost za rad, koja je uzrokovana 30% bolešću uzročno-posljedično vezanom za sudjelovanje u obrani suvereniteta RH, a 70% drugim bolestima izvan tih okolnosti. Nakon tog perioda započinje višekratno, neopravdano dugotrajno, utvrđivanje omjera uzroka opće radne nesposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja i Ministarstva branitelja, kao tijela revizije ocjene radne sposobnosti. lako je ovlaštena vještakinja spec. med. rada u HZMO-a PU Šibenik još u rujnu 2010. utvrdila u obrazloženju svog nalaza i mišljenja "evidentnu psihičku bolest, vezanu za sudjelovanje u obrani suvereniteta RH, koja uzrokuje u 50%-tnom omjeru opću nesposobnost za rad, i kod te ocjene ostajala u svim daljnim nalazima i mišljenjima do ožujka 2022., Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva branitelja revidiralo je ocjene vještaka mirovinskog sustava s paušalnim i neutemeljenim obrazloženjem, koje nije sukladno pravilima psihijatrijske i struke medicine rada (u potpisu revizije ocjena je neurokirurg!?). Cijeli postupak vještačenja ocjene radne sposobnosti od 2008. do travnja 2022. nije vođen sukladno Uredbi o medicinskom vještačenju (NN73/09, 12/13) jer se u svim nalazima i mišljenjima vještaka navode samo dijagnoze psihičkih bolesti, uz opis samo psihičke funkcije tužitelja, a nigdje se ne navode dijagnoze drugih bolesti, niti opis funkcijskog statusa kod tih drugih bolesti, koji bi utjecao na radnu sposobnost, a za koje se utvrđuje da nisu u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH (iako se ocjenjuje da utječu od 80% do 50% na opću radnu nesposobnost). Ostaje nepoznato, koje to funkcijsko oštećenje, posljedice drugih bolesti učestvuje s tako visokim postotcima u općoj nesposobnosti za rad. Nalaz i mišljenje vještaka ZOSI-om, u sustavu mirovinskog osiguranja od 2. kolovoza 2019., u kojem su navedene glavne dijagnoze koje utječu na opću radnu nesposobnost F43.1, F62.0, i F33, s omjerom 50% bolest u svezi obrane suvereniteta RH i 50% izvan tih okolnosti, (iako i dalje ne znam koje je to funkcijsko oštećenje uzrokovalo toliki % drugih bolesti, jer u spisu nema niti jednog nalaza drugih bolesti koji bi u tolikom %-tku utjecao na radnu nesposobnost), pravilno je, utemeljeno, i to iz slijedećih razloga: iz medicinske dokumentacije i druge relevantne dokumentacije se iščitava više argumenata koji idu u prilog da je poremećaj ličnosti (F62.0), i povratni depresivni poremećaj (F33.2) manifestacija pogoršanja kroničnog ratnog PTSP-a, a ne posebna, druga bolest, kako uporno višekratno, ponavlja svojim obrazloženjima Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti: 1. funkcioniranje prije rata bilo je uredno, rani razvoj je bio uredan, uredno je završeno školovanje, bilo je uredno radno funkcioniranje u ugostiteljstvu prije rata, pa bi povratni depresivni poremećaj i poremećaj prilagodbe, koji nisu vezani za PTSP bio i prije rata evidentan u radu na mjestu konobara, i svim radnim mjestima na kojima je tužitelj radio prije sudjelovanja u obrani (prema zdravstvenom kartonu), 2. postojale su objektivne okolnosti koje idu u prilog kompliciranoj, kronificiranoj slici PTSP-a, koja obuhvaća depresiju, poremećj prilagodbe i promjene u strukturi ličnosti, (a to su dugotrajna izloženost ratnim zbivanjima), 3. događaji iz rata dovode do retraumatizacije, a osjećaj sekundarne viktimizacije odnosom državnih institucija spram branitelja i i njega osobno, dovodi do akutizacije simptoma kroničnog ratnog PTSP-a i posljedičnih pogoršanja ionako teškog psihičkog stanja i ometanja terapijskog procesa psihičkog cijeljenja", kako je to navela vještakinja psihijatrica mr.sc. Renata Bek, 4. prema mišljenju veštakinje psihijatrice prof. BD i mr.sc. OD, vještakinje psihologinje, najčešći komorbiditet ratnom PTSP-u su trajna promjena ličnosti i depresivni poremećaj, koji se ne mogu gledati kao odvojeni poremećaji, 5. prema literaturi Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju", Medicinska naklada, Zagreb, 2016, na str. 132, 144 i 160, jasno je navedena uzročnoposljedična sveza između postraumatskog (u ovom slučaju ratnog) stresnog poremećaja i svih nabrojenih psihijatrijskih bolesti tužitelja, kako su to navele vještakinje psihijatrice, koje su jedine ovlaštene utvrđivati tu vezu, sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Prema pravilima struke ocjena radne sposobnosti obavlja se procjenom zahjeva, opasnosti i štetnika s radnog mjesta u odnosu na možebitno oštećenje funkcije organa i/lli organskih sustava koji sudjeluju pri radu. Zahtjevi radnog mjesta tužitelja, prema obrascu 2 IN su: rad sa strankama, odgovornost, adabtabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja. Zanimanje konobar-voditelj ugostiteljskog objekta je radno mjesto za koje se prije početka rada, u prethodnom pregledu, traži liječnički pregled specijaliste medicine rada, koji mora utvrditi možebitne kontraindikacije za rad. Poslovi konobara, između ostalih zahtjevaju, u najvećem dijelu urednu komunikaciju s gostima, psihičku stabilnost, izvrsne motoričke sposobnosti, dobro pamćenje, opću snalažljivost, strpljivost, smjenski rad, prekovremeni rad i noćni rad. Obzirom da rezultati psihologijske i psihijatrijske obrade sudskih vještakinja iz 2021. i psihijatrijske iz 2024., kojim se psihičko stanje tužitelja opisuje: "klinički značajnim u smislu izražene anksiozno-depresivne simptomatologije, s projektivnim uratkom, suspektnim na teži psihopatološki poremećaj", uz postavljene dijagnoze F43.1, F62.0 i F33.3, pokazuju da je tako opisano psihičko stanje ili bolesti, kontraindikacija za rad na poslovima konobara ili drugim riječima postoji potpuna radna nesposobnost za poslove konobara i voditelja ugostiteljskog obrta. Je li u vrijeme utvrđivanja opće nesposobnosti za rad postojala preostala radna sposobnost za neke druge poslove, nije moguće utvrditi jer nema medicinske dokumentacije o drugim bolestima. Zbog svega navedenog, nužno je konačno donijeti novo rješenje o radnoj sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja kojim se tužitelju utvrđuje potpuna nesposobnost za rad, koju uzrokuje najmanje 50% bolest u svezi sudjelovanja u obrani RH, kojim činjenicom je suglasna i vještakinja spec. med. rada mr.sc. GDB, a koja je utvrđena Nalazom i mišljenjem ovlaštenog ještaka ZOSI-om PU Split, izdvojeno mjesto rada [adresa], 2. kolovoza 2019., obzirom da je dijagnoza trajne promjene osobnosti postavljena još 2016. Druge bolesti, izvan okolnosti obrane suvereniteta RH, koje se spominju u nekim nalazima vještaka: nalaz oštrine vida nakon ablacije retine ne utječe na radnu sposobnost za poslove konobara, a za cervikobrahijalni sindrom i lumbosakralni sidrom, nema opisa možebitnog funkcijskog oštećenja koja bi utjecala na radnu sposobnost u niti jednom nalazu vještaka tuženika, ni Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti, bez koje se, suklado Uredbi o medicinskom vještačenju, ocjena radne sposobnosti ne može donijeti. Kod ocjene radne sposobnosti utvrđuje se odnos između zahtijeva i štetnosti radnog mjesta i možebitnog oštećenja funkcije organa ili organskog sustava, a ne puko opisno navođenje dijagnoza bolesti.

22. Na gore navedene nalaze i mišljenja stalne sudske vještakinje spec. psihijatra Renate Bek i stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. Marije Muše- Danielov, koji su im uredno dostavljeni, stranke nisu imale prigovora niti primjedbi, štoviše s isitima su se usuglasili, a ovaj Sud ih u cijelosti prihvaća kao vjerodostojne i objektivne dokaze, koji su sačinjeni po pravilima medicinske struke i znanosti, te sukladno najvišim medicinskim dostignućima. Navedeni nalazi i mišljenja su u bitnom u suglasju s nalazom i mišljenjem sudske vještakinje za psihijatriju prof.dr.sc. BD i spec. psihologa OD i sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. HD, a koji su sačinjeni u prethodnom upravnom sporu koji se vodio pred ovim sudom, a iz kojih nalaza i mišljenja nedovjbeno proizlazi da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne nesposonobsti (opća nesposobnost za rad) uzrokovan 50% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% bolešću nastaloj izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 2. kolovoza 2019. dajući u pisanim nalazima valjane, obrazložene i argumentirane razloge za takvo utvrđenje, a koje u cijelosti kao valjane prihvaća i ovaj Sud.

23. U izloženom, uvažavajući okolnost da su u suprotnosti sa ostalim izvedenim pisanim dokazima, medicinskoj dokumentaciji tužitelja, nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka za psihijatriju i medicinu rada pribavljene tijekom ovog upravnog spora, kao i nalazu i mišljenju vještaka specijalista psihijatra, specijalista psihologa i specijalista medicine rada pribavljenih u prethodnom upravnom sporu, te da ista ne sadrže jasne, valjane i dostatne razloge, ovaj Sud ne može prihvatiti kao valjane nalaze i mišljenja vijeća vještaka provedenih tijekom upravnog postupka kojim je utvrđeno da kod tužitelja omjer uzroka invalidnosti iznosi 40 % bolest u svezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske i 60% izvan tih okolnosti. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr.sc. Marija Muše- Danielov, a koja je vještak uže specijalnosti i u čijoj je isključivoj ovlasti utvrđivanje i ocjena radne sposobnosti je posebno u svojem pisanom nalazu i mišljenju obrazložila zbog čega je pogrešno stajalište vještaka koji su pribavljeni u upravnom postupku, dajući za navedeno iscrpno i detaljno obrazloženje u pogledu istih, a koje u cijelosti kao pravilno, a kako je to već prethodno navedeno, prihvaća i ovaj Sud.

24. Kod ovakovg stanja stvari, polazeći od naprijed navedenih nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju i stalne sudske vještakinje za medicinu rada, ovaj Sud smatra u dostatnoj mjeri raspravljenim i utvrđenim da je kod tužitelja nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan 50% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% bolešću nastaloj izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 2. kolovoza 2019., a kada mu je priznato status HRVI 30% za stalno i od tada postoji i promjena uzroka invalidnosti u omjeru 50% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% kao posljedica bolesti zadobivenih izvan tih okolnosti.

25. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i meritorno riješiti upravnu stvar, na način da se tužitelju priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog 50% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% bolešću nastaloj izvan okolnosti sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 2. kolovoza 2019. i naložiti prvostupanjskom tijelu da donese rješenje o određivanju iznosa invalidske mirovine i početku isplatu.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama I., II, III. i IV. izreke presude.

27. O troškovima upravnog spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude na temelju odredbe članka 148. stavka 4. ZUS-a.

U Splitu 14. svibnja 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u sporu, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju, putem opunomoćenika

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis