Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-140/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanić kao predsjednika vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Noemi Butorac kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojega kao punomoćnica zastupa ČI tužiteljeva zaposlenica protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi, podnesenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: P-10617/2023-8 od 2. siječnja 2025. u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: P-10617/2023-8 od 2. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom doslovno je suđeno:
" Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
'Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da plati tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, svotu od 1.751,61 Eur / 13.197,53 kn sa zateznom kamatom koja teče od 06.07.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.'
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 nadoknaditi tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 trošak parničnog postupka u iznosu 500,00 Eur sa zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev ili pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je pravovremena i dopuštena.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije počinjena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka propisanih člankom 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka. 365. stavak 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelj ne ukazuje u žalbi.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u svoti od 1.751,61 EUR sa zateznim kamatama za period od 2. studenoga 2020. do 31. svibnja 2022., a koju štetu je prema njegovim tvrdnjama, pretrpio isplatom invalidske mirovine svome osiguraniku ŠI.
7.1. ŠI je tjelesno ozlijeđen u prometnoj nesreći 22. ožujka 2014. kao putnik u vozilu registracijske oznake [registarska oznaka], prilikom povratka s posla, a koje je policom obveznog osiguranja u prometu bilo osigurano kod tuženika. Rješenjem od 26. studenoga 2020. tužitelj je svom osiguraniku FI priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s iznosom od 30 % ozljeda na radu, a 70%bolest.
8. Među strankama je sporno predstavlja li utuženi iznos stvarnu štetu s obzirom da je tužiteljev osiguranik umirovljen zbog gubitka radne sposobnosti od čega je 30 % uzrok ozljeda na radu kao posljedica navedene prometne nesreće
9. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo zaključivši da je za odluku u ovom sporu ( a riječ je o sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine) mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23- dalje: ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine.
10. Prema pravnom shvaćanju i ovoga suda tuženik se kao osiguratelj motornog vozila štetnika, ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik, te njegova obveza proizlazi iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i može odgovarati samo u okviru odredbi zakona koji regulira obveze iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, konkretno ZOOP.
10.1. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari (motornog vozila) imaju obvezu (kada su za to ispunjene propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (konkretnog vozača kao štetnika), i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju pa je u ovoj pravnoj stvari pravilno prvostupanjski sud odlučio primjenom odredbi ZOOP i to članka 27. ZOOP koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja osiguranja.
10.2. Tuženikova obveza, kao društva za osiguranje, postoji samo ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja radi invalidnosti.
10.3. Polazeći od toga da je tužiteljevom osiguraniku određeno pravo i isplata invalidske mirovine zbog ozljede na radu kao posljedice štetnog događaja u omjeru od 30%, prvostupanjski je sud zaključio da tužitelj nije pretrpio stvarnu štetu jer takva šteta postoji samo ako invalidska mirovina nije utvrđena zbog ozljede na radu, te je zbog tog razloga odbio tužbeni zahtjev.
11. U osvrtu na žalbene navode valja kazati da je pravilan zaključak prvostupanjskoga sudu da su za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari mjerodavne odredbe ZOOP-a, a ne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Tužbenim zahtjevom tužitelj ustraje u isplati cjelokupnog iznosa invalidske mirovine koju je isplatio svojem osiguraniku u utuženom razdoblju smatrajući da je to visina stvarne štete te ustraje u navodima da je za razriješen spora mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju.
11.1. Sud temeljem odredbe iz članka 2. stavka 1. ZPP-a odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
11.2. Tužitelj nije činjeničnu osnovu tužbe postavio prema odredbama ZOOP-koji je bio na snazi u vrijeme kad je izdatak učinjen i to odredbama iz članka 27. stavka 1.,2. i 3. prema kojima tužitelj ima pravo na naknadu stvarne štete ako bi postojala razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, niti je, slijedom toga dokazao odlučnu činjenicu da takva razlika postoji koja bi prema odredbama ZOOP-a predstavljala stvarnu štetu nastalu tužitelju.
11.3. I u žalbi tužitelj ustraje u primjeni odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju. Tijekom prvostupanjskog postupka tužitelj se protivio provođenju dokaza financijskim vještačenjem, pa je stog pravilno prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan jer je teret dokaza bio na tužitelju.
12. Kako žalba nema opravdanja, odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a.
Dubrovnik, 14. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Srđan Kuzmanić
