REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br.: P-10041/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženike, temeljem čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) dana 14. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 isplati iznos od 4.179,13 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznose:

- 3.354,86 eura od 21.4.2023. do isplate,

- 824,27 eura od 27.10.2023. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena, uz naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom tekućom presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja IM stradao u prometnoj nezgodi dana 17. studenog 2005. koju je prouzrokovao ČM, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake: [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika. Odgovornost tuženika za štetu je utvrđena presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Pn-1356/06 od 12. studenog 2007.

2. Pravomoćnim rješenjem tužitelja broj: 249277 od 16. travnja 2009. priznato je LM pravo na invalidsku mirovinu ( uzrok invalidnosti) je 30% ozljeda na radu odnosno predmetna prometna nezgoda, te 70% bolest.

3. Tuženik je štetu za razdoblje od 8. studenog 2008. do 31. prosinca 2014. platio mirnim putem po odštetnim zahtjevima. Za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 28. veljače 2018. tuženik je podmirio dug u "razmjernom iznosu", a za ostatak je tužitelj podnio tužbu te je odgovornost tuženika za puni iznos utvrđena pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-742/2017 od 27. lipnja 2018. Za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 31. listopada 2020. utvrđena je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 5679/2020 od 7. listopada 2021. godine. Isplatom navedene mirovine tužitelj trpi daljnju štetu. Tužitelj je u razdoblju od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2023. isplatio na ime invalidske mirovine iznos od 11.182,86 eura što predstavlja štetu za tužitelja budući je predmetna prometna nezgoda uzrok invalidnosti 30 % tužitelj zahtjeva isplatu iznosa od 3.354,86 eura. Tuženik je pozvan da podmiri štetu u mirnom postupku ali je zahtjev osporio. Kako je odštetni zahtjev zaprimljen 5. travnja 2020. tužitelj zahtjeva i kamate počevši od 21. travnja 2023. godine sukladno odredbi čl. 165 Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Do podnošenja tužbe tuženik nije isplatio naknadu štete tužitelju a tužitelj je nastavio s isplatom invalidske mirovine u tužbi te tužitelj traži i daljnju isplatu u iznosu od 824,27 eura što predstavlja štetu koju tužitelj trpi za razdoblje 1. travnja 2023. do 30. rujna 2023. odnosno 30 % od ukupno isplaćenog iznosa od 2.747,55 eura. Dakle, tužitelj u ovoj pravnoj stvari predlaže da sud donese presudu u kojoj će naložiti tuženiku isplatu iznosa pobliže opisano u izreci ove presude. 4 . U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je u konkretnom slučaju sporna primjena Zakona o mirovinskom osiguranju, šteta za tužitelja je nastupila isplatom mirovine po rješenju tužitelja od 5. listopada 2007. godine te se na odnos među strankama primjenjuju odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu i to čl. 27 st. 1. iz razloga što je taj Zakon bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja. Tuženik ističe kako se tužitelj pogrešno poziva na odredbe čl. 161. ZOMO kao lex specialis te ističe kako su se u konkretnom slučaju tj. na obračun štete koju bi tuženik trebao isplatiti tužitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja, odnosno odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju iz 1999. godine (Narodne novine, broj: 102/98) budući je štetni događaj bio 17. studenog 2005. U navedenom zakonu propisano je da je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njezine obitelji. Tuženik osporava da bi se primjenjivao zakon koji je na snazi u vrijeme donošenja ili koji je na snazi u trenutku isplate svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, već se primjenjuje zakon koji je na snazi u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja s osnova kojeg se utvrđuje obveza isplata mirovina tužitelja. Odredba čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013) primjenjuje se na odnose odnosno štetne događaje koji nastupe nakon 1. siječnja 2014., no tim zakonom nigdje nije određeno da bi se odredbe primjenjivale i na ranije odnose. Točan je da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznose kako je to tužitelj naveo u tužbi.

5. U provedenom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, II postaja prometne policije broj: 511-19-45/8-2-103/2009 (list 5 spisa), presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja: Pn-1356/06-52 od 12. studenog 2007. (list 7 do 15 spisa), prijava ozljede na radu (list 17-20 spisa), rješenje tužitelja Klase: 140-02/08-1 od 16. travnja 2009. (list 21-24 spisa), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti za osiguranika LM (list 25-30 spisa), očitovanje tužitelja (list 31 do 32 spisa), obavijest o isplati (list 33, 37, 41 spisa), odštetni zahtjev tužitelja (list 35, 39 do 40 i 61 spisa), presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja: P-742/2017-8 od 27. lipnja 2018. (list 43 do 46 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja: Pž-3760/2019-3 od 12. listopada 2020. (list 47-50 spisa), presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-5679/2020 od 7. listopada 2021. (list 55 do 57 spisa), obračun tužitelja (list 59 i 67 spisa ), očitovanje tuženika (list 63 i 65 spisa).

6. Cijeneći rezultate provedenog postupka prema čl. 8 ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja iz tužbe u cijelosti osnovan.

7. Među strankama nisu sporni: pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika utvrđena presudom ovog suda br. Pn-1356/2006 iz prometne od 17. studenog 2005. u kojoj prometnoj nezgodi je osiguranik tužitelja IM zadobio tjelesne ozljede te mu je priznata po rješenju tužitelja ozljeda na radu u omjeru od 30%, činjenica da je temeljem rješenja tužitelja osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu te isplata nespornog iznosa za prethodne periode.

8. Među strankama je sporno pravno pitanje, koji se zakon primjenjuje: je li onaj u vrijeme nastanka štetnog događaja ili zakon koji je bio na snazi u vrijeme donošenja ili koji je bio na snazi u trenutku isplate svakog pojedinačnog iznosa te osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

9. Budući da tužitelju, šteta nastaje sukcesivno, svakom mjesečnom isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku, a tužitelj je isplaćivao mirovinu u razdoblju od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2023. godine, te u nastavnom razdoblju 1. travnja 2023. do 30. rujna 2023. odnosno 30% od ukupno isplaćenog iznosa, primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete i to čl. 161 i 164 Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13).

10. Prema odredbi čl. 161 i odredbe čl. 164 st. 1 Zakona o mirovinskom osiguranju tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i ako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Naknadu štete tužitelj ima pravo zahtijevati u taksativno navedenim slučajevima iz odredbe čl. 161 Zakona o mirovinskom osiguranju, a prema odredbi čl. 164 tog Zakona izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu. U ovoj pravnoj stvari tužitelj to osnovano zahtjeva od tuženika.

11. Sud je mišljenja da je Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis koji regulira materiju naknade štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret tužitelja te da se u parnicama po tom osnovu primjenjuje materijalno pravo propisano u Zakonu o mirovinskom osiguranju, te da tužitelj ima pravo na naknadu štete u punom iznosu dok traje isplata invalidske mirovine bez obzira na činjenicu da li osiguranik tužitelja ispunio uvjete za ostvarenje starosne ili prijevremene mirovine. Dakle, tužitelj utuženi novčani iznos isplaćuje po osnovu invalidske mirovine trajno te se ne može pretpostaviti da bi osiguranik tužitelja po nekom drugom osnovu ostvarivao prava koja bi se mogla reflektirati u ovom postupku.

12. Dakle, prema odredbi čl. 161 st. 1 Zakona o mirovinskom osiguranju tužitelj od tuženika ima pravo zahtijevati naknadu štete sve dok traje isplata tih davanja a prema odredbi čl. 161 st. 2 točka 1 tog Zakona ima pravo zahtijevati naknadu štete sve dok traje upravo isplata te invalidske mirovine.

9. U konkretnom slučaju, tužitelj trpi štetu svakom isplatom invalidske mirovine, a za razdoblje od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2023. i 1. travnja 2023. do 30. rujna 2023. pa nadalje i to u visini od 30 % te mirovine, šteta se obračunava u punim svotama davanja, a kako to proizlazi iz odredbe čl. 162. st. 2. t. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13).

13. Visina štete se utvrđuje prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, a šteta nastaje sukcesivno, svakom mjesečnom isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku.

14. Tuženik se neosnovano poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ih tumači u korist tuženika te navodi da se u konkretnom slučaju trebaju primijeniti odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu.

15. Odluka u ovoj pravnoj stvari je u skladu sa sudskom praksom u istovjetnim predmetima, uključujući i sudske odluke donesene u sporovima koje su stranke iz ovog postupka vodile temeljem iste činjenične i pravne osnove i to presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-3760/2019 od 12. listopada 2020. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P- 742/2017 od 27. lipnja 2018. te presuda Županijskog suda u Sisku br. Gž- 1134/2021 od 18. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda ovog suda br. P- 5679/2020 od 7. listopada 2021. godine. Predmet tih sporova bila je isplata naknade štete zbog isplate invalidske mirovine istom osiguraniku tužitelja a za razdoblja koja su prethodila razdobljima utuženim u ovom predmetu.

16. Zakon o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje u ovoj pravnoj stvari a pokriva period kada je tužitelju nastala štete isplatama osiguraniku (NN 102/19) stupio je na snagu nakon Zakona o obveznom osiguranju u prometu te se za razdoblje od 1. siječnja 2019. primjenjuje upravo Zakon o mirovinskom osiguranju a ne Zakon o obveznom osiguranju u prometu iz razloga što je kasniji Zakon derogirao Zakon o obveznom osiguranju u prometu.

17. Visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja za utuženo razdoblje iz koje proizlazi da tužitelj zahtjeva u ovom predmetu 30% isplaćenog iznosa, pa je sud tužitelju dosudio zatraženi iznos

18. Sud je tužitelju dosudio zakonsku zateznu kamatu na isplaćene iznose prema odredbi čl. 165 st. 3 Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 14. svibnja 2025. godine

Sudac:

Irena Šafar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog Suda na Županijski sud.

DNA:

1.pun. tužitelja

2. pun. tuženika