Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1329/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasminke Pavković predsjednice vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Božidara Horvata člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Matovina Lulić, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tuženika Odvjetničko društvo Miljević i partneri j.t.d., OIB: 28294904488, [adresa], oboje zastupani po punomoćnici u Odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d. u Zagrebu i 3. tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-168/2021-24 od 23. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 168/2021-24 od 23. listopada 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj potraživao naknadu štete u iznosu 9.290,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 16. veljače 2010. do isplate i u iznosu 8.834,67 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 2.490,65 eura teku od 22. listopada 2022. do isplate, a na iznos od 6.344,02 eura teku od 9. rujna 2023. do isplate (točka I. izreke) te je naloženo tužitelju da nadoknadi troškove postupka 1.-2. tuženicima u iznosu 1.993,75 eura i 3. tuženiku u iznosu 1.687,50 eura sve sa zateznim kamatama tekućim od 23. listopada 2024. (točka II. izreke).

2. Tužitelj pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio dan nastupanja štetne radnje i štete te zbog toga pogrešno zaključio da je tražbina tužitelja zastarjela. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 781,25 eura.

3. U odgovoru na žalbu 1.-2. tuženici se protive svim žalbenim navodila tužitelja jer je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je tražbina tužitelja zastarjela, a sve i da nije tako, ističu da tužbeni zahtjev nije osnovan jer 1.-2. tuženici nisu u zastupanju tužitelja počinili nikakav profesionalni propust, pa predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijevaju trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu 625,00 eura i trošak sudskih pristojbi za odgovor na žalbu u iznosu 85,80 eura.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete činjenično utemeljenom na tvrdnji da su 1.-2. tuženici, koji su svoju odgovornost osigurali kod 3. tuženika, propustili njegovu tražbinu iz nepravomoćne presude koja je donesena u postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu poslovni broj Pn-844/10 po tužbi tužitelja protiv tuženika Hanza media d.o.o. (ranije: EPH Media d.o.o.), prijaviti u postupku predstečajne nagodbe koji se vodio nad dužnikom Europapress Holding d.o.o. zbog čega je izgubio pravo da se o njegovoj tražbini pravomoćno odluči te je ujedno tuženiku iz tog postupka morao platiti troškove postupka.

7. Prvostupanjski sud prihvatio je prigovor tuženika da je tražbina tužitelja zastarjela i već zbog toga, ne raspravljajući ostale sporne odlučne okolnosti, tužbeni zahtjev odbio.

8. Pravilno je prvostupanjski sud zauzeo pravno shvaćanje da tražbina naknade štete stranke prema odvjetniku i njegovom osiguratelju zastarijeva u općem petogodišnjem zastarnom roku iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) jer je šteta prema činjeničnoj osnovi tužbe nastala povredom ugovorne obveze - ugovora o nalogu.

9. Međutim, pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda o početku tijeka zastarnog roka, odnosno da je zastarni rok počeo teći istekom dana do kojeg je bilo moguće prijaviti potraživanje u postupku predstečajne nagodbe, odnosno da je zastara počela teći 1. rujna 2013. i da je nastupila protekom petogodišnjeg roka, dakle 1. rujna 2018.

10. Prije svega valja istaknuti da je tužitelj postavio dva tužbena zahtjeva od kojih se prvi odnosi na naknadu izmakle koristi koju je očekivao da će ostvariti povoljnom presudom iz parnice poslovni broj Pn-844/10 (da će mu biti suđena naknada neimovinske štete u iznosu 70.000,00 kuna / 9.290,60 eura sa zateznim kamatama tekućim od 16. veljače 2010.) te drugi zahtjev koji se odnosi na naknadu obične štete koja mu je nastala umanjenjem njegove imovine jer je morao platiti troškove tuženiku iz tog postupka (prisilno naplaćeno 8.834,67 eura).

11. Člankom 215. stavak 1. ZOO-a propisano je da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

12. Člankom 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknada štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

13. U odnosu na zahtjev za izmaklu korist valja reći da šteta nije nastala istekom zadnjeg dana u kojem je trebalo prijaviti potraživanje u postupku predstečajne nagodbe jer je to dan štetne radnje, odnosno propusta štetnika i tada još nije nastala šteta budući se štetna radnja (propust) definira kao čin koji uzrokuje štetu, dok je šteta prema članku 1046. ZOO-a umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezinog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

14. U okolnostima konkretnog slučaja nastanak štete u vidu izmakle koristi treba vezati uz nastupanje pravnih posljedica pravomoćnog rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5223/17 od 7. studenoga 2017. kojom je odbačena tužba i naloženo tužitelju plaćanje troškova postupka zbog propusta njegova punomoćnika, jer je tek tada stvarno, objektivno i u stupnju izvjesnosti tužitelj mogao saznati za posljedice propusta budući je prije nastupanja pravnih posljedica pravomoćnosti rješenja o odbačaju tužbe mogao samo u nedostatnom stupnju vjerojatnosti znati za posljedice propusta odvjetnika, dok se činjenice u građanskom parničnom postupku utvrđuju u stupnju izvjesnosti, a ne vjerojatnosti (ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2021 od 24. rujna 2024.).

15. U odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog plaćenih troškova postupka iz parnice poslovni broj Pn-844/10 valja reći da šteta s te osnove nije nastala, niti je dospjela, prije nego što je došlo do umanjenja imovine tužitelja naplatom troškova, neovisno o postojanju odluke kojom je tužitelju naloženo plaćanje tih troškova. U situaciji kada se zahtjev za naknadu štete zbog povrede ugovorne obveze iz ugovora o nalogu odnosi na troškove postupka koje zastupani treba platiti protivnoj stranci, zastupanom šteta nastaje tek naplatom tih troškova (umanjenjem njegove imovine), a ne pravomoćnošću i ovršnošću presude kojom mu je naložena naknada troškova (ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 65/2023 od 18. travnja 2023.).

16. Dakle, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da je u konkretnoj situaciji zastarni rok počeo teći 1. rujna 2013. kao zadnjeg dana roka u kojem su 1. -2. tuženici kao punomoćnici tužitelja propustili prijaviti potraživanje tužitelja u postupku predstečajne nagodbe koji se vodio nad dužnikom Europapress Holding d.o.o. Zbog pogrešnog pravnog pristupa nisu raspravljene odlučne činjenice, niti ocijenjeni dokazi zbog čega činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno pa nema mjesta preinaci presude.

17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 370. ZPP-a uvažiti žalbu tužitelja i ukinuti prvostupanjsku presudu u točki I. izreke. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka iz točke II. izreke prvostupanjske presude.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će u smislu članka 375. stavak 3. ZPP-a ocijeniti provedene dokaze radi potpunog utvrđivanja odlučnih činjenica nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tužitelj pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 3. ZPP-a na način da će se o istima odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 14. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jasminka Pavković