Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-79/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Mašić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĆ, rođ. Ć, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku iz Splita, protiv 1. tuženika GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate i pobijanja pravnih radnji dužnika, povodom žalbe tuženika podnesene protiv presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1774/2023-11 od 24. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 14. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe 1. i 2. tuženika ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1774/2023-11 od 24. svibnja 2024., i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 8.000,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenog 2011. godine do isplate, u roku od 15 dana.

Pod točkom II. izreke, utvrđeno je da je prema tužiteljici bez pravnog učinka Ugovor o darovanju od 22.10.2021.g., ovjeren kod Ljerke Gec, javnog bilježnika u Zagrebu, pod brojem OV-7543/2021, zaključen između 1.tuženika GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s jedne strane kao darovatelja i 2. tužene EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s druge strane kao daroprimateljice, a koji je darovni ugovor za predmet imao prvotuženikovo pravo vlasništva (1/1) nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u dijelu koji je potreban za namirenje tražbine tužiteljice spram 1. tuženika u iznosu od 8.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenog 2011. godine pa do isplate.

Pod točkom III. izreke, naloženo je 1. i 2. tuženicima dopustiti da tužiteljica svoje potraživanje iz točke I. ove presude naplati prodajom nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

Pod točkom IV. izreke, naloženo je 1. i 2. tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 291,98 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. svibnja 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tuženici pobijaju prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.U žalbi navode da tuženici ne mogu utvrditi jesu li osobno zaprimili pozive za davanje odgovora na tužbu, pa oprez radi pobijaju presudu zbog nepravilne dostave.Ističu da ništa između stranaka nije sporno, jer postoji pravomoćna presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-1265/2016.Smatra da je točka II. izreke bespredmetna, jer je 2. tužena vratila 1. tuženiku vlasništvo nekretnina.Nadalje, ističu da žalbu ulažu zbog pogrešne primjene članka 323 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima, jer je utvrđena ništetnost ugovora o kupoprodaji sklopljenog između tužiteljice i tuženika što ima za posljedicu da je svaka stranka dužna vratiti ono što je primila po osnovi ništetnog ugovora.Ukazuju da je u postupku kod Općinskog suda u Šibeniku utvrđeno da je tužiteljica postupala maligno, da je 1. tuženik u više navrata pokušavao vratiti iznos od 8.000,00 eura, primljen po osnovi ništetnog ugovora, što je tužiteljica odbijala.Posebno ukazuju da je nakon pravomoćnosti i ovršnosti presude Općinskog suda u Šibeniku broj P-1265/2016, 1. tuženik postao prema tužiteljici dužnik tražbine od 8.000,00 eura, bez kamata, pa su pobijanom presudom tužiteljici nezakonito priznate zakonske zatezne kamate od dana sklapanja ništetnog ugovora o kupoprodaji.Predlažu drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu, ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu je podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Prema odredbi članka 331.b stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP ), presuda zbog ogluhe može se donijeti ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni ( točka 1. ) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi ( točka 2.), ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate (točka 3.), te ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište ( točka 4.).

6. S pravom tuženik u žalbi prigovara da osnovanost zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos od 8.000,00 eura, od 5. studenog 2011. godine do isplate ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.

7. Iz činjeničnih navoda tužbe i dokaza priloženih uz tužbu proizlazi da tužiteljica je vjerovnik tražbine u iznosu od 8.000,00 eura, po osnovi restitucije kao posljedice ništetnosti Ugovora o prodaji nekretnina sklopljenog 4. studenog 2011. između tužiteljice, kao kupca i 1. tuženika, kao prodavatelja.Iz priložene pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku broj P-1265/2016 od 2. prosinca 2020., proizlazi da je ugovor o kupoprodaji prividan ugovor, jer namjera stranaka nije bila sklapanje ugovora o prodaji nekretnina već sklapanje ugovora o zajmu novca kojem su nekretnine koje su bile predmet kupoprodaje služile kao osiguranje povrata zajma. Sklapanje prividnog kupoprodajnog ugovora čija je svrha bila prikrivanje ugovora o zajmu i osiguranje povrata zajma, znači postupanje ugovornih strana protivno načelu savjesnosti i poštenja.

8. Ugovorna strana koja je primila isplatu temeljem ništetnog pravnog posla, dužna je vratiti primljeno prema pravilima o vraćanju stečenog bez osnove. Kada je riječ o stjecanju bez osnove, nesavjesni stjecatelj plaća kamatu od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.Obrazloženje uz tužbu priložene pravomoćne presude broj P-1265/2016 od 2. prosinca 2020. kojom je utvrđena ništetnost kupoprodaje, ne upućuje na osnovanost zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata počevši od dana 5. studenog 2011. kao dana plaćanja cijene iz ništetnog kupoprodajnog ugovora.

9. U ovom predmetu nisu bile ostvarene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, budući iz činjenica navedenih u tužbi i priloženih dokaza ne proizlazi osnovanost sporednog zahtjeva za isplatu zateznih kamata iz točke I. izreke, kao i osnovanost zahtjeva iz točke II. izreke upravljenog na utvrđenje da je bez učinka kasniji darovni ugovor iz 2021. godine, sklopljen između 1. i 2. tuženika, u odnosu na tražbine tužiteljice po osnovi zakonskih zateznih kamata.

10. Stoga je prihvaćanjem žalbe tuženika, temeljem članka 369. stavak 1. ZPP, ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U Karlovcu, 14. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp