REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1679/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PBZ-LEASING d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 44, OIB: 57270798205, protiv ovršenika ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vlatku Bukovcu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva PENEZIĆ I PARTNERI d.o.o., Zagreb, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 14. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice izdane 25. veljače 2014. od javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-1796/2014., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 07. svibnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - bjanko zadužnice izdane 25. veljače 2014. od javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-1796/2014.

2. U prijedlogu za odgodu ovršenik u bitnom navodi da bi mu provedba ovrhe u iznosu od 132.722,80 EUR narušila životnu egzistenciju s obzirom da je umirovljenik sa primanja koja nisu dostatna niti za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a tim više što stopa inflacije nezaustavljivo raste. Stoga ovršenik smatra da bi provedbom ovrhe nastala nepopravljiva i nenadoknadiva šteta za njega i članove njegove obitelji. Nadalje, ovršenik je mišljenja da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelj ne bi trpio baš nikakvu štetu, dok u suprotnom, ukoliko dođe do prijenosa novčanih sredstava u korist ovrhovoditelja da neće moći naknadno prisilnim putem ostvariti svoju tražbinu protiv ovrhovoditelja. Također, ovršenik potražuje troškove na ime sastava prijedloga za odgodu u iznosu od 999,00 EUR, a što sve uvećano za PDV od 25%, daje iznos od 1.248,75 EUR.

3. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa otpremljen je 08. svibnja 2025. ovrhovoditelju na očitovanje. Međutim, sud je u konkretnom predmetu zbog hitnosti u postupanju i kratkoće roka za prijenos sredstava (prijenos će biti izvršen 23. svibnja 2025.) o predmetnom prijedlogu za odgodu odlučio bez očitovanja ovrhovoditelja, a budući da sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).

4. Prijedlog ovršenika za odgodu nije osnovan.

5. Na prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u skladu s čl. 210. st. 2. OZ-a na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe (konkretno čl. 65. OZ-a).

6. U skladu s odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen jedan od uvjeta taksativno navedenih točkama 1. - 11. st. 1. citiranog članka OZ-a. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz citirane zakonske odredbe, odnosno da je ovršenik osim jednog od uvjeta taksativno navedenih točkama 1. -11. st. 1. čl. 65. OZ-a konkretno učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe.

7. Uvidom u spis (list 24. do 30. spisa) sud je utvrdio da je ovršenik 06. svibnja 2025. uistinu i podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima u kojem se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11.OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. Naime, za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi.

9. Međutim, ovaj sud smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

10. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer bi mu nastala nenadoknadiva šteta kako je u pitanju zapljena mirovine iz koje namiruje svoje egzistencijalne potrebe. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

11. Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. OZ, valjalo prijedlog ovršenika za odgodu odbiti i riješiti kao točki I. izreke rješenja.

12. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

13. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 14. svibnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis