REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: 6 Pn-106/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I tužiteljice ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužitelja NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Blaženka Musulin, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Grawe Hrvatska d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 5, OIB: 28406115764, koje zastupa Mladen Golojuh, odvjetnik iz Zagreba, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 5. svibnja 2025. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja BR, odvjetničkog vježbenika i punomoćnika tuženika, Mladena Golojuha, odvjetnika, dana 14. svibnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Grawe Hrvatska d.d. da I tužiteljici ĐR isplati iznos od 1.162,75 eura sa zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 862,75 eura od 3.5.2023. do isplate,

- na iznos od 50,00 eura od 24.3.2023. do isplate,

- na iznos od 250,00 eura od 3.4.2023. do isplate, sve po stopi koja se do 30.12.2023. određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, a od 31.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Grawe Hrvatska d.d. da II tužitelju NR isplati iznos od 311,01 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9.3.2023. godine do isplate po stopi koja se do 30.12.2023. određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, a od 31.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se I tužiteljica sa zahtjevom sa za isplatom iznosa od 1.100,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

IV. Odbija se II tužitelj sa zahtjevom za isplatom zakonske zatezne kamate na iznos od 311,01 eura tekuće od 9.3.2023. do 20.4.2023. godine kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.064,49 eura sa zateznom kamatom koja teče od 14. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VI. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 250,00 eura u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je I tužiteljica povukla tužbu za iznos od 837,25 eura.

O b r a z l o ž e n j e

1/ Tužitelji u tužbi navode da je dana 9.3.2023. oko 21,10 sati došlo do prometne nezgode u [adresa], na križanju Kozarčeve i Ulice grada Wirgesa, kojom zgodom je stradala I tužiteljica ĐR i to kao vozač vozila reg. [registarska oznaka] u vlasništvu II tužitelja NR. Naime, na lijevu bočnu stranu vozila kojim je upravljala I tužiteljica je naletjelo vozilo reg. ozn. [registarska oznaka], osigurano kod tuženika, uslijed čega je I tužiteljica zadobila tjelesne ozljede, dok je na vozilu u vlasništvu II tužitelja nastala materijalna šteta.

II tužitelj navodi da je tuženiku prijavio štetu na vozilu, te je temeljem izvida štete od strane tuženika, popravio oštećeno vozilo u ovlaštenom servisu Auto Kantoci d.o.o., koji je za izvedene radove izdao račun-otpremnicu 539/01/02, koji je tuženik podmirio u cijelosti, dok je račun-otpremnicu 629/01/02 podmirio samo djelomično, umanjeno za iznos od 311,01 euro, navodeći kako nije u mogućnosti priznati satnicu radova u iznosu od 32,00 eura, već isključivo u iznosu od 24,00 eura. Predmetnu razliku je podmirio II tužitelj, pa stoga potražuje ovom tužbom iznos od 311,01 euro sa zateznom kamatom od štetnog događaja dana 9.3.2023. godine.

Smatra pri tome da je tuženik dužan II tužitelju podmiriti stvarne troškove popravka vozila, a sukladno izdanom računu, pri čemu oštećenik ima pravo odabrati gdje će svoje vozilo popraviti. Smatra da bi u suprotnom osiguratelji mogli prema vlastitim nahođenjima i arbitrarno imali pravo određivati cijenu sata rada servisa, a što je u kontradikciji sa tržišnim natjecanjem, što je potvrdila Agencija za zaštitu tržišnih natjecanja i HANFA. I tužiteljica u tužbi navodi da je ona u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih joj je pružena liječnička pomoć, te je radi zadobivenih ozljeda trpjela fizičke boli, strah, te joj je smanjena opća, životna i radna sposobnost zbog čega trpi duševne boli, a bila joj je potrebna i tuđa pomoć i njega.

I tužiteljica nadalje navodi da se u cilju mirnog rješavanja spora obratila tuženiku odštetnim zahtjevom od 3.5.2023., ali da tuženik nije dostavio prihvatljivu ponudu, radi čega je I tužiteljica podnijela ovu tužbu kojom potražuje od tuženika zbog povrede prava osobnosti iz čl. 19 Zakona o obveznim odnosima naknadu štete sukladno čl. 1100 ZOO- a i to prema kriterijima fizičkih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i tuđe pomoći i njege i to u iznosu od ukupno 4.200,00 eura. Međutim, I tužiteljica taj iznos umanjuje za nespornih 1.400,00 eura, koji iznos je tuženik isplatio I tužiteljici, što je ukupno 2.800,00 eura.

Nadalje tužiteljica navodi da je zbog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi platila i troškove liječenja i to dana 24.3.2023. u iznosu od 50,00 eura i dana 3.4.2023. u iznosu od 250,00 eura, što je ukupno 300,00 eura koje iznose potražuje i to sa zakonskom zateznom kamatom od plaćanja.

Nakon provedenog medicinskog vještačenja, I tužiteljica svoj zahtjev konačno specificira i ispravlja u podnesku od 19.2.2025., na način da potražuje zbog povrede prava osobnosti i tuđu pomoć i njegu iznos od ukupno 3.362,75 eura (za fizičke boli 1.200,00 eura, za strah 1.000,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.000,00 eura, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 162,75 eura). Tužiteljica s obzirom na nespornu isplatu iznosa od 1.400,00 eura za neimovinsku štetu, potražuje od tuženika za neimovinsku štetu iznos od 1.800,00 eura, a za tuđu pomoć i njegu iznos od 162,75 eura, što je ukupno 1.962,75 eura, koji iznos potražuje sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 3.5.2023. do isplate. Također za imovinsku štetu potražuje iznos od 300,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos:

- 50,00 eura od 24.3.2023. do isplate,

- 250,00 eura od 3.4.2023. do isplate.

II Tužitelj potražuje isplatu iznosa od 311,01 euro sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 9.3.2023. do isplate.

Također I i II tužitelji potražuju i naknadu parničnog troška sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Prvenstveno valja reći da je I tužiteljica sniženjem tužbenog zahtjeva, povukla tužbu za iznos od 837,25 eura, kojem povlačenju se tuženik nije protivio, slijedom čega je primjenom čl. 193. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, odgovornost svog osiguranika za isti, te pasivnu legitimaciju. Osporava osnov i visinu štete preko nesporno isplaćenog iznosa od 1.400,00 eura za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu. Osporava da su kod I tužiteljice zaostale bilo kakve trajne posljedice, a što proizlazi iz završnog nalaza fizijatra od 24.4.2023. godine. Osporava troškove liječenja jer smatra da je sve fakturirane usluge I tužiteljica mogla ostvariti na teret HZZO-a. Što se tiče zahtijeva II tužitelja ne osporava da je u predmetnom štetnom događaju oštećeno vozilo u njegovom vlasništvu. Međutim, osporava trošak koji se odnosi na satnicu popravka vozila u servisu Auto Kantoci d.o.o., koji je veći od onog navedenog u izvidu štete koji je sačinio tuženik. Tako navodi da priznaje II tužitelju satnicu rada servisa u iznosu od 24,00 eura uvećano za 25% PDV-a, dok smatra da iznos od 32,00 eura koji potražuje II tužitelj premašuje sve razumne tržišne kriterije, po gotovo kada se radi o neovlaštenom servisu. Pri čemu tuženik navodi da je zakonska obveza tužitelja koja proizlazi iz čl. 1092 Zakona o obveznim odnosima bila da poduzme sve kako bi šteta bila manja. Navodi da je u cijelosti priznat II tužitelju trošak materijala prema izvidu štete i dostavljenom računu popravka, te trošak rada (31,1 sat prema izvidu štete), u visini 24,00 eura uvećano za PDV/ po satu rada.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao odštetni zahtjev (list 12-15 spisa), dopis tuženika II tužitelju od 17.4.2023. i 19.4.2023. (list 16 i 19 spisa), račun otpremnica (list 17-18 i 20 spisa), nalog za plaćanje (list 21 spisa), prometna dozvola (list 22-23 spisa), medicinska dokumentacija za I tužiteljicu (list 35-44 i 49-50 i 101-106 spisa), odštetni zahtjev (list 45-46 spisa), isplata neimovinske štete (list 47 spisa), računi raznih auto servisa (list 57-70 spisa), cjenici usluga auto servisa (list 82-87 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru Domagoju Vidoviću (list 96-100 spisa), te vještaku kirurgu dr. Žarku Rašiću (list 125-126 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka Berislava Šimunovića od 20.12.2023. (list 134-136 spisa), saslušani su I i II tužitelji, te je pročitana dostavljena sudska praksa od obje stranke.

5. Ocjenom svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je ocijenio da je konačno postavljen tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Svu naprijed navedenu dokumentaciju sud je cijenio kao vjerodostojnu, a vjerodostojnost iste niti stranke nisu dovodile u pitanje.

7. Dakle predmet spora je zahtjev I tužiteljice za naknadom neimovinske štete (povrede prava osobnosti) i s njom povezane imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika, odnosno zahtjev II tužitelja za naknadom imovinske štete na vozilu nastale vezano za isti štetni događaj.

8. Nesporan je među strankama štetni događaj, odgovornost osiguranika tuženika, te pasivna legitimacija tuženika, kao i činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio I tužiteljici iznos od 1.400,00 eura.

9. Sporan je osnov i visina zahtjeva tužiteljice za naknadom štete preko nesporno isplaćenog iznosa od 1.400,00 eura, kao i osnov zahtjeva za naknadom troškovima liječenja izvršenim u privatnoj poliklinici, te troškovi cijene sata rada popravka vozila u vlasništvu II tužitelja.

10. Medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru dr. Domagoju Vidoviću je utvrđeno:

- da je kod tužiteljice prilikom predmetnog štetnog događaja došlo do razvoja akutne stresne reakcije (prolazni psihički poremećaj karakteriziran osjećajem zgranutosti, zbunjenosti i straha, a uslijedio je period tjeskobe, nemira, povremenih poteškoća sa spavanjem, dekoncentracije, a koji je trajao do 3 dana i ne ostavlja trajne posljedice;

- da je tužiteljici postavljena dijagnoza PTSP prilikom psihijatrijskog pregleda, jer da je utvrđeno da su kod tužiteljice zabilježeni svi simptomi (ponovno proživljavanje traumatskog događaja u vidu nametljivih slika ili sjećanja povezanih sa traumatskim događajem; izbjegavajuće ponašanje (nastojanje da se izbjegnu podsjetnici na traumatično iskustvo i vanjski podsjetnici); doživljaj sadašnje prijetnje i ugroze (pretjerana uzbuđenost i stalni oprez, napetost, nervoza, niski prag tolerancije na frustraciju;

- da su kod tužiteljice uslijed štetnog događaja došlo do smanjenja životnih aktivnosti do 5% i to do 6.7.2023. kada je psihijatrijsko liječenje okončano;

- da je tužiteljica pretrpjela kratkotrajan strah jakog intenziteta, nakon čega je uslijedio sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana, potom kasni, povremeni strah slabijeg intenziteta koji se i nadalje javlja u situacijama koje mogu podsjećati na predmetni događaj;

- da kod tužiteljice nema psihopatoloških elemenata koji bi ukazivali na zaostale trajne posljedice predmetnog štetnog događaja.

10.1. Medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću je utvrđeno:

- da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vratne i slabinske kralježnice;

- da je kod tužiteljice nakon štetnog događaja učinjena odgovarajuća RTG dijagnostička obrada, te konzervativna terapija uz kontrolu kirurga i psihijatra, te fizikalna terapija u jednom terapijskom ciklusu;

- da su kod tužiteljice fizički bolovi jakog intenziteta trajali sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta sumarno 8 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajali su sumarno tijekom 45 dana;

- da zadobivena ozljeda kralježnice nije dovela do trajnog smanjenja životne aktivnosti s kirurškog aspekta;

- da je tužiteljici nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna nestručna pomoć u trajanju sumarno 14 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno i to za uobičajene kućanske poslove, te pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično;

- da je vještak psihijatar ocijenio završetak liječenja sa 6.7.2023., jer da je tužiteljica kirurško liječenje završila prije nego što je završila liječenje po psihijatru.

- da je trošak liječenja u Poliklinici Sveta Nedjelja vezan za stanje po predmetnom štetnom događaju, pa je bilo opravdano, ali da je liječenje, odnosno pregled fizijatra i fizikalna terapija mogla biti obavljena na teret HZZO-a, s tim da nema podataka u spisu o tome je li se tužiteljica pokušala naručiti na pregled i fizikalnu terapiju u zdravstvenim ustanovama na teret HZZO-a, pa vještak nije mogao odgovoriti na pitanje da li bi takvu zdravstvenu skrb koju je dobila u Poliklinici Sveta Nedjelja mogla obaviti u razumnom roku na teret HZZO-a;

10.2. Sud je prihvatio pisani nalaz i mišljenje i dr. Vidovića i dr. Rašića, jer su izrađeni temeljem medicinske dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužiteljice, jasno su i detaljno obrazloženi, a niti stranke nisu imale nikakve primjedbe, niti prigovore, već su ga prihvatile, tako da sud nije smatrao potrebnim niti ekonomičnim pozivati vještake da usmeno obrazlože pisni nalaz i mišljenje na ročištu.

11. Sud je na ročištu 25.3.2025. godine saslušao tužiteljicu koji je vrlo detaljno i životno opisivala iskustvo koje je doživjela nakon predmetne prometne nezgode i to paniku, nesanicu, bolove u kralježnici i nogama, strah, potrebu za pomoći i sl. a što su potvrdili i vještaci u svom pisanim nalazu i mišljenju.

Tužiteljica je također u svom iskazu uvjerljivo govorila i o tome da se javila liječnici opće prakse zbog bolova u leđima i nogama, koja joj je prepisala Tramal, ali jeod njega imala velike vrtoglavice, pa nije mogla normalno funkcionirati, pa ih je prestala piti i nastavila je piti ibuprofene. Liječnica opće prakse joj je preporučila pregled fizijatra i dala joj je uputnicu, ali je pregled bio zakazan tek za 2 mjeseca. Međutim, kako je morala raditi, a radi na takvom mjestu gdje diže teret, što joj je bilo nemoguće sa tim bolovima i stanjem u kojem je bila, javila se u Polikliniku Sv. Nedjelja kod fizijatra gdje je imala 10 fizikalnih terapija ultrazvukom i strujom, pa joj je bilo puno bolje, tako da je počela i raditi. Bolovi koje je do tada osjećala su prestali. Platila je i prvi pregled fizijatra i i fizikalnu terapiju. Imala je namjeru otići i na taj pregled fizijatra na koji se naručila preko uputnice 9.5.2023. u 8 sati, ali navodi da ju je nazvala medicinska sestra i rekla da je pregled otkazan, o čemu je predočila sudu i punomoćniku tuženika dokaz. Što se tiče tuđe pomoći i njege rekla je da je zbog vrtoglavice uzrokovane lijekom koji je pila zbog posljedica nezgode, imala potrebu za pomoći jer joj se bilo teško kretati, pa da joj je jedno 15-tak dana pomagala mama.

Sud vjeruje tužiteljici u svemu što je iskazivala, jer njen iskaz osim što je vjerodostojan, isti je sukladan nalazu i mišljenju vještaka i medicinskoj dokumentaciju u spisu.

12. Dakle iz provedenih dokaza sud je utvrdio da je u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice, jer joj je narušeno tjelesno i duševno zdravlje, budući je trpjela fizičke boli, strah, a imao je i potrebu za tuđom pomoći i njegom.

13. Temeljem odredbe čl. 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), a u vezi s čl. 1100. istog Zakona, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti.

14. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova i straha, okolnosti nezgode, a imajući u vidu teret medicinskih pretraga i terapija (RTG, fizikalne terapije, uzimanja lijekova za smirenje), koje je tužiteljica morala obavljati, a na osnovi odredbe čl. 1100. ZOO-a, ovaj sud smatra da bi tužiteljici za nematerijalnu štetu pripadala novčana naknada u iznosu od ukupno 2.100,00 eura.

15. S obzirom da je tužiteljici radi zadobivenih ozljeda bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 35 sati, prema ocjeni vještaka, a koju su tužitelju pružala majka, kao i cijenu sata tuđe pomoći 4,65 eura po satu (koliko tužiteljica potražuje), a koju ovaj sud smatra primjerenom za takvu vrstu pomoći u vrijeme u vrijeme donošenja ove odluke, to bi tužiteljici prema ovom kriteriju bila primjerena pravična novčana naknada u iznosu od 162,75 eura, koliko tužiteljica potražuje.

16. Kako je tuženik isplatio I tužiteljici iznos od 1.400,00 eura, pri čemu je naveo da isti iznos isplaćuje za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu, a da pri tome nije odredio koji iznos plaća prema kojem kriteriju, a upravo je na njemu teret dokaza što je platio, to je sud prihvatio zahtjev tužiteljice iz kojeg proizlazi da je tuženik iznos od 1.400,00 eura platio za neimovinsku štetu, dok za tuđu pomoć i njegu nije platio ništa. Navedeno proizlazi i iz obračuna tuženika koji prileži na list 47 spisa.

17. Slijedom navedenog kada se od iznosa 2.100,00 eura, koji iznos sud smatra primjerenim za neimovinsku štetu oduzme plaćeni iznos od 1.400,00 eura, sud smatra da tužiteljici za neimovinsku štetu pripada naknada u iznosu od 700,00 eura, koji iznos je dosuđen tužiteljici, dok je preko tog iznosa zahtjev tužiteljice previsoko postavljen.

18. Dakle, I tužiteljici je ukupno dosuđen iznos naknade štete za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu od 862,75 eura (toč. I izreke presude), dok je preko tog iznosa (za iznos od 1.100,00 eura), I tužiteljicu valjalo odbiti sa zahtjevom, kao previsoko postavljenim (toč. III izreke presude).

19. Sud je kod odmjeravanja visine naknade štete imao u vidu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda sa sjednice održane 5.3.2020. i 15.6.2020. (Su-IV-47/2020-5), sukladno kojem su promijenjeni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29.11.2002., na način da su isti povećani za 50%, a primjenjuju se na obvezne odnose nastale nakon 1.1.2006. i stupanja na snagu ZOO/2005.

20. I tužiteljici je zakonsku zateznu kamatu za neimovinsku štetu, kao i za tuđu pomoć i njegu valjalo dosuditi od odštetnog zahtjeva 3.5.2023. godine, a imajući u vidu odredbu čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23), koji se kao lex specialis (u odnosu na ZOO), primjenjuje na konkretnu situaciju s obzirom da se radi o potraživanju naknade štete temeljem police obveznog osiguranja u prometu. Pri tome je sud imao u vidu odluku VSRH –Rev- 373/2022 od 29.11.2022. godine, odnosno pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH izraženog u odlukama Rev-550/14 od 18.11.2015., Rev-934/14 od 5.4.2017. i Rev- 1056/2017-3 od 27.4.2021.

21. Što se tiče zahtjeva I tužiteljice za naknadom troškova liječenja u ukupnom iznosu od 300,00 eura, prema računima u Poliklinici Sv. Nedjelja, za pregled fizijatra i fizikalnu terapiju, koje tuženik osporava, sud je prihvatio zahtjev I tužiteljice imajući u vidu odredbu čl. 1095 st. 1. ZOO-a. Naime, iz iskaza tužiteljice, a isto tako i iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Rašića je utvrđeno da su ti troškovi vezani za stanje po predmetnom štetnom događaju, pa da su time i opravdani. Iako se vještak nije mogao očitovati je li iste tužiteljica mogla ostvariti na teret HZZO-a u razumnom roku, tužiteljica je dostavila dokaz da joj je otkazan pregled fizijatra 9.5.2023. na koji je naručena putem uputnice na teret HZZO-a, a osim toga notorno je da se na specijalističke preglede i terapije fizijatra čeka duže vrijeme, pa je sud zaključio da su ti troškovi bili opravdani u visini kako to proizlazi iz dostavljenih računa, a imajući u vidu čl. 1095 ZOO-a.

21.1. Zakonska zatezna kamata na te troškove tužiteljici je priznata od dana plaćanja računa, (24.3.2023. iznosa od 50,00 eura, odnosno 3.4.2023. iznosa od 250,00 eura), jer se radi o imovinskoj novčanoj šteti koja je nastala kada je plaćanje izvršeno (toč. I izreke).

22. Što se tiče zahtjeva II tužitelja za naknadom troška popravka vozila II tuženika koje je oštećeno u predmetnom štetnom događaju, a koji se odnosi na račun-otpremnicu 629/01/02 koji je tuženik podmirio umanjeno za iznos od 311,01 eura, jer nije priznao satnicu rada servisa za autolakirerske i autolimarske radove preko iznosa od 24,00 eura uvećano za 25% PDV-a (II tužitelj traži prema fakturi 32,00 eura x 31,1 sat), valja reći da je zahtjev II tužitelja osnovan.

Naime iz računa-otpremnice br. 629/01/02. Auto Kantoci d.o.o., proizlazi da je za popravak vozila II tužitelja bilo potrebno ukupno 31,1 sati autolimarskih i autolakirerskih radova, prema cijeni od 32,00 eura/sat, što daje iznos od 995,2 eura uvećano za 25% PDV-a od 248,8 eura, što daje iznos od 1.244,00 eura. Kako je tuženik priznao tužitelju iznos prema izračunu 24,00 eura x 31,1 sat, što daje iznos od 746,4 eura, uvećano za 25% PDV-a od 186,6 eura, što daje iznos od 933,00 eura, nastaje razlika od upravo 311,01 eura koju je prema nalogu od 21.4.2023. (list 21 spisa), platio II tužitelj. Prema tome, sud prihvatio zahtjev tužitelja za naknadom štete u iznosu od 311,01 euro sa kamatom od dana plaćanja, odnosno 21.4.2023. godine, jer je tada njemu nastala šteta u vidu umanjenja imovine (toč. II izreke presude).

22.1. Stoga je tužitelja valjalo odbiti sa zahtjevom za plaćanjem kamate na iznos od 311,01 euro tekuće od 9.3.2023. do 20.4.2023. godine kao neosnovan, jer kako je to navedeno u prethodnom stavku ta šteta još nije dospjela u trenutku štetnog događaja 9.3.2023. (toč. IV. izreke presude).

22.2. U odnosu na prigovore tuženika da je cijena sata u tom servisu previsoka, odnosno da je tužitelj bio dužan poduzeti sve kako bi šteta bila manja, pa u tom smislu obratiti se i drugim servisima za popravak, valja reći da su ti prigovori neosnovani, jer da prema stavu ovog suda, a i sudske prakse, te mišljenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 20.2.2020. (list 24-25 spisa), oštećenik može sam odabrati radionicu, odnosno servis u kojem će popraviti svoje vozilo, po cijeni koju taj servis redovito naplaćuje za popravak.

Stoga, niti okolnost što je II tuženik zaposlenik tog autoservisa kako je to rekao u svom iskazu nije od utjecaja na stav suda o cijeni sata rada. Naime, II tužitelj je u svom iskazu jasno rekao da on u autoservisu Auto Kantoci, radi kao autolimar i da je on temeljem radnog naloga radio na tom popravku, kvalitetno i dobro i da ne vidi zašto bi vozilo popravljao negdje drugdje. Rekao je da su servisni savjetnici obračunali sve potrebne troškove, pa tako i cijenu sata rada u koju on nije ulazio jer je tamo radnik i na to ne može utjecati. Kako osiguranje nije pokrilo razliku u troškovima on je tu razliku osobno platio.

22.3. Sud nije provodio prometno vještačenje na tu okolnost, jer bi sasvim sigurno cijena vještačenja premašila iznos štete koju potražuje tužitelj, pa to ne bi bilo ekonomično.

22.4. Točno tuženik navodi da je dostavio u spis nalaz prometnog vještaka Berislava Šimunovića iz predmeta P-902/23 od 20.12.2023. iz kojeg proizlazi da je vještak utvrdio da je prosječna cijena sata rada neovlaštenih servisa na području Grada Zagreba, prilikom popravka vozila na temelju izvida štete u iznosu od 20,00 eura uvećano za PDV.

Međutim, u istom nalazu i mišljenju je vještak također utvrdio da je jedinična cijena sata rada u servisu Auto Kantoci d.o.o. u ožujku 2023. obračunata u iznosu od 32,00 eura uvećano za PDV (kao u konkretnom slučaju), te da ta cijena odgovara cijeni iz cjenika te auto kuće, kao i da je ista u skladu sa smjernicama Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, prema kojem cijenu sata za izvođenje limarskih, lakirerskih i drugih radova u slučaju štete na vozilu treba određivati mjerodavno tržište popravka vozila, odnosno auto servisne radionice koje su registrirane za obavljanje djelatnosti popravaka i održavanja vozila na određenom području, prema cijenama koje imaju istaknute u svojim cjenicima u poslovnom prostoru i prema kojima redovno posluju. Stoga su prigovori tuženika u odnosu na cijenu sata rada koji je platio tužitelj, a koji iznos je sud prihvatio neosnovani.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 2. i 155 ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi trošak za rad odvjetnika (NN 138/23), prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, a imajući u vidu zahtjev I i II tužitelja za naknadom troška. Naime, tužitelji su sa osnovom svog zahtjeva uspjeli u omjeru od 100%, dok su sa visinom uspjeli 57%, što iznosi ukupno 157%. Kada se uspjeh od 157% podijeli sa 2 (osnov i visina), dobije se 78,5%, koliko iznosi uspjeh I i II tužitelja u sporu, a sukladno kojem uspjehu mu je dosuđen parnični trošak.

Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, (Tbr. 32 toč. 1 Tarife), sastav tužbe u visini 110 bodova (Tbr. 7 toč. 1. u vezi sa Tbr. 40 Tarife), za sastav podneska 20.9.2023. i 19.2.2025. u visini 110 bodova (Tbr. 8. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40 Tarife), za sastav podneska od 31.1.2024. u visini 27,5 bodova (Tbr. 8 toč. 3. u vezi sa Tbr. 40 Tarife), za zastupanje na ročištima 6.10.2023. i 25.3.2025. za svako po 110 bodova (Tbr. 9/1 Tarife u vezi sa Tbr. 40 Tarife), za ročište za objavu 55 bodova (Tbr. 9/3 u vezi sa Tbr. 40 Tarife), što je ukupno 732,5 boda x 2,00 eura, daje iznos od 1.465,00 eura uvećano za 25% PDV-a od 366,25 eura, uvećano za sudsku pristojbu na tužbu 38,73 eura i sudsku pristojbu na presudu od 72,19 eura, što daje iznos od 1.942,17 eura. Kada se uzme u obzir uspjeh tužitelja u ovom postupku od 78,5 %, tužiteljima pripada parnični trošak u iznosu od 1.524,60 eura, kao i trošak medicinskog vještačenja od 539,89 eura, što daje iznos od 2.064,49 eura, koji iznos je dosuđen I i II tužiteljima.

Zakonska zatezna kamata je tužiteljima dosuđena sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a od donošenja presude, a prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

23.1. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podneska od 11.10.2023. kojim dostavlja dokaz o plaćenom predujmu za vještačenje, jer taj podnesak nije bio potreban, s obzirom da je uplata vidljiva u sustavu e-spis, a isto tako im nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 19.4.2024., 14.6.2024., 13.1.2025. kojim požuruje postupanje suda, jer ti podnesci također nisu bili potrebni za vođenje postupka. Tužiteljima također nije priznat niti trošak sastava podneska od 15.4.2025., jer je istim ispravljena greška u pisanju tužbenog zahtjeva iz podneska od 19.2.2025.

23.2. O trošku zastupanja na ročištu 5.5.2025. sud je odlučio primjenom čl. 156. ZPP-a. To stoga što je to ročište održano krivnjom tužitelja zbog greške u pisanju podneska od 19.2.2025., radi čega je sud morao preotvoriti glavnu raspravu zaključenu 25.3.2025. godine. Stoga je trošak tog ročišta sukladno zahtjevu tuženika dosuđen tuženiku i to u iznosu od 200,00 eura uvećano za 25% PDV-a što iznosi 250,00 eura.

U Zagrebu 14. svibnja 2025.

Sutkinja

Martina Klanac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika