Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10172/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv mal. ČŽ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi mal. ČŽ podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici od 14. listopada 2024., broj: Pp-1269/2024-36, u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba mal. ČŽ, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Garešnici od 14. listopada 2024., broj: Pp-1269/2024-36 mal. ČŽ na temelju čl. 70. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) izrečena je odgojna mjera upućivanja u centar za odgoj u neprekidnom trajanju 8 dana, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je maloljetnik oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude mal. počinitelj prekršaja ČŽ putem braniteljice odvjetnice Marije Štriterski podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o odgojnoj mjeri, s prijedlogom, da se iz razloga navedenih u žalbi pobijano rješenje ukine.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsko rješenje u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje maloljetnik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da žalitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj navodi da se iz dokaza provedenih tijekom postupka ne može sa sigurnošću utvrditi, a s obzirom da nema činjeničnog opisa prekršaja, što je to maloljetnik počinio da je ostvario obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Žalbom se ističe da saslušani policijski službenik VŽ nije imao neposrednih saznanja o samom događaju pa nije sa sigurnošću utvrđeno da je maloljetnik počinio prekršaj, a iskazu CŽ se ne može pokloniti vjera obzirom da je iskazivao kako bi sebe obranio da nije počinio prekršaj. Žalbom se prigovara i da sud nije zatražio od PP Glina da provjerom na terenu utvrdi adresu svjedokinje OŽ, sestre maloljetnika.
6. Prvenstveno, u odnosu na žalbeni navod da u odluci prvostupanjskog suda nema činjeničnog opisa prekršaja, navodi se žalitelju da je čl. 227. st. 3. Prekršajnog zakona propisano:
„(3) Rješenjem se maloljetnom počinitelju prekršaja primjenjuje odgojna mjera. U izreci tog rješenja se navodi samo koja se mjera primjenjuje, ali se maloljetni počinitelj ne proglašava krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U obrazloženju rješenja navest će se opis prekršaja i okolnosti koje opravdavaju primjenu odgojne mjere koja je primijenjena.“
6.1. Dakle, prvostupanjski sud je maloljetniku primijenio odgojnu mjeru sukladno odredbi čl. 227. st. 3. Prekršajnog zakona, pa su neosnovani žalbeni navodi istaknuti u tom smjeru.
7. Međutim, u pravu je žalitelj da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
8. Naime, u ovom prekršajnom predmetu je prvostupanjski sud, nakon provedenog postupka, donio presudu i rješenje broj: 45. Pp-4122/2022-23 od 14. lipnja 2023. kojim su rješenjem mal. ČŽ izrečene odgojne mjere, dok je okr. CŽ na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona presudom oslobođen optužbe zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Navedeno rješenje je rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. ožujka 2024. broj Ppž-6068/2023, ukinuto i predmet je dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na mal. ČŽ, dok je u presuda u odnosu na okr. CŽ postala pravomoćna.
8.1. U tom rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon što je navedeno u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, dana je slijedeća uputa prvostupanjskom sudu: „U ponovnom suđenju, sud će ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge dokaze (možebitno suočenje), te povezujući personalne sa materijalnim dokazima izvedenim u postupku, pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku u odnosu na mal. počinitelja prekršaja ČŽ, koju će u svemu valjano obrazložiti.“
8.2. Prvostupanjski sud, nakon što je primio navedeno rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, donio je presudu koja je predmet ovog žalbenog postupka. U ponovnom suđenju prvostupanjski je sud ispitao ČŽ, uz prisutnost braniteljice odvjetnice Marije Štriterski, koji je poricao prekršaj, sud je konstatirao da se ne može utvrditi adresa OŽ, donio rješenje o neprovođenju daljnjih dokaza, nakon čega je pročitao optužni prijedlog, obavijest počinitelju prekršaja, potvrdu iz PE, službenu zabilješku i socijalnu anamnezu te donio pobijanu presudu.
8.3. U pravu je žalitelj da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno, budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji mal. ČŽ temelji na dokazima koji uopće nisu izvedeni na glavnoj raspravi. Naime, prvostupanjski sud u odluci reproducira, analizira i temelji svoju odluku na dokazima koji uopće nisu izvedeni u ponovnom postupku.
8.4. Naime odredbom čl. 210. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona propisano je:
„(1) Prvostupanjski sud kojem je predmet dostavljen na ponovno suđenje uzet će za osnovu prijašnji optužni prijedlog. Ako je prvostupanjska presuda djelomično ukinuta, taj će sud za osnovu uzeti samo onaj dio optužnog prijedloga koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(3) Prvostupanjski je sud dužan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.“,
dok je odredbom čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona propisano:
„(5) Sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te će na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.“
8.5. Citiranim zakonskim odredbama jasno je i nedvojbeno propisano da je prvostupanjski sud, nakon ukidanja presude, obvezan ponovno provesti postupak (glavnu raspravu ili žurni postupak) te je jasno propisano da se presuda može donijeti samo nakon provedenog dokaznog postupka.
8.6. U ovom prekršajnom predmetu, kao što je to već navedeno, prvostupanjski sud, nakon što je primio rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kojim je ukinuto rješenje od 14. lipnja 2022., izveo je dokaze navedene u t. 8.2. ove odluke, iako se u obrazloženju odluke poziva na iskaz okr. CŽ i svjedoka VŽ, koji dokazi nisu izvedeni u ponovnom postupku, nego u postupku koji je prethodio ukidbenoj odluci. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku i dalje tretira CŽ kao okrivljenika, iako je protiv njega u međuvremenu donesena pravomoćna oslobađajuća presuda, zbog čega ga se u nastavku suđenja protiv drugog počinitelja u istom događaju može ispitati samo u svojstvu svjedoka. Dakle, u obrazloženju prvostupanjske odluke reproducira se iskaz koje je GŽ dao u svojstvu okrivljenika, iako je u ponovljenom suđenju trebao imati svojstvo svjedoka, što je nedopustivo zbog miješanja procesnih uloga. Ista osoba u nekom prekršajnom postupku ne može imati više procesnih uloga, budući su različito regulirana prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovih iskazivanja upravo u pogledu dužnosti istinitog kazivanja, pa je koristeći iskaz osobe koja ga je dala u svojstvu okrivljenika u postupku u kojem ta osoba nema navedeno svojstvo, već bi trebala imati svojstvo svjedoka, činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
9. Iz navedenih razloga je pobijano rješenje trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
9.1. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će postupiti u skladu s rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. ožujka 2024. broj Pž-6068/23, odnosno ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge dokaze (ispitati PŽ u svojstvu svjedoka i izvesti dokaz suočenjem mal. počinitelja prekršaja i svjedoka) te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku u odnosu na mal. počinitelja prekršaja ČŽ, koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, maloljetnika, braniteljicu i tužitelja.
