Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-1885/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/23- 08/81, URBROJ: 531-03-4-24-3, od 31. siječnja 2024. i rješenja Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Ivanić-Grad, klasa: UP/I-350-05/23- 05/000010, ur. broj: 238-18-03/4-23-0005 od 3. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/23-08/81, URBROJ: 531-03-4-24-3, od 31. siječnja 2024. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Ivanić-Grad, klasa: UP/I-350-05/23-05/000010, ur. broj: 238-18-03/4-23-0005 od 3. srpnja 2023. Predmetnim prvostupanjskim rješenjem je odbačen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]).

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da je njegov zahtjev sadržavao sve potrebne elemente i dokaze te da nije bilo osnove za donošenje zaključka kojim je pozvan na dopunu zahtjeva. Navodi kako je predmetni zahtjev po svom sadržaju i prilozima razumljiv i potpun i u skladu sa odredbama članaka 157. i 158. Zakona o prostornom uređenju, kao i da je cilj njegovog zahtjeva određivanje građevne čestice kao zemljišta nužnog za uporabu građevine sa postojećim i u budućnosti planiranim sadržajima obiteljskog gospodarskog imanja. Smatra da je zahtjev sukladan Prostornom planu uređenja Općine [adresa]. Smatra da „pravila struke“ ne obuhvaćaju i stav da se građevna čestica utvrđuje tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine, odnosno smatra neosnovanim stav javnopravnih tijela da kao građevna čestica ne može biti cijela č. k. br. 303/1 k. o. [katastarska općina], već samo njezin dio koji bi omogućavao redovitu uporabu ozakonjene zgrade. Navodi kako je upravnom tijelu dostavljena dopuna zahtjeva sa dodatnim pojašnjenjem podnesenog zahtjeva i dostavom preslike katastarskog plana na kojoj je određen oblik i veličina građevne čestice. Na izvatku iz katastarskog plana grafički je označen oblik i veličina građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (crveni obrub čestice) kojeg je izradio ovlašteni inženjer geodezije. Dostavljena je i Potvrda Hrvatskih cesta d.o.o., iz Zagreba na osnovu koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju za zgradu. U dopuni zahtjeva je navedeno da je zemljište na kojoj se nalazi predmetna zgrada stambene namjene izgrađeno izvan građevinskog područja te da se zgrada nalazi u koridoru planirane državne ceste Vrbovec (DC28) - Ivanić- Grad za koju je javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izdalo potvrdu da je zgrada izgrađena u skladu s posebnim uvjetima i to Potvrdu KLASA: 940-01/ 15-3/957, URBROJ: 345559/352-15- 3, od 30. listopada 2015. godine, da je nezakonito izgrađena kuća na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s posebnim uvjetima koje ovo tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja na temelju odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. S obzirom da Prostorni plan uređenja Općine [adresa] nije odredio građevinsko područje na predmetnoj lokaciji, prijedlog oblika i veličine građevne čestice za predmetnu legaliziranu zgradu je podnesen u skladu sa provedbenim odredbama prostornog plana određenih za građevinska područja stambene i mješovite namjene koje predstavljaju uvjete i ograničenja određene od strane izrađivača prostornog plana kao prostorne parametre utvrđene od strane struke iz područja prostornog uređenja i zadovoljava ih u cijelosti. Smatra kako svrha predmetnog postupka nije uskraćivanje postojećih zakonskih prava, a službena osoba prvostupanjskog tijela je suprotno zakonskim odredbama zatražila Zaključkom dostavu izmijenjenog prijedloga građevne čestice. Smatra kako je upravno tijelo nadležno i ovlašteno ocijeniti urednost zahtjeva ali ne i određivati da se zahtjev izmijeni jer je u podnesenom zahtjevu prikazana građevna čestica na katastarskoj podlozi za koju se želi utvrditi građevna čestica kao zemljište nužno za redovitu uporabu građevine. Smatra kako se u predmetnom postupku nije vodilo računa o zaštiti i ostvarivanju prava stranke, navodi kako predmet pokrenutog postupka nije usklađenost s planskim koridorima već odlučivanje o podnesenom prijedlogu građevne čestice i o nužnosti predmetnog zemljišta za redovitu uporabu građevine. Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Odredbom članka 157. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, dalje Zakon) propisano je ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, između ostalog, i ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

Način na koji se određuje građevna čestica propisan je člankom 159. stavkom 1. Zakona tako da se građevna čestica određuje prvenstveno u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće, tada se građevna čestica određuje u skladu s pravilima struke vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

8. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je prvostupanjsko tijelo odbacilo zahtjev tužitelja, jer tužitelj tijekom upravnog postupka nije dostavio zatraženu dopunu potrebne dokumentacije. Tuženik je prihvatio rješenje kao zakonito, iako je naveo da je bilo potrebno zahtjev odbiti, a ne odbaciti. Radilo se o zahtjevu koji je uredan i jasan i nema formalnih nedostataka, ali kojemu nije priložena dokumentacija koju propisuje materijalni zakon). Stoga se u konkretnom slučaju radi o dokazima koje ima u vidu odredba članka 47. stavak 4. Zakona o općem upravnom postupku, prema kojoj kad stranka ne postupi u roku po pozivu da dostavi dokaze bitne za rješenje stvari, bez kojih se zahtjevu ne može udovoljiti, zahtjev će se odbiti. No, tuženik je utvrdio da navedenom povredom pravila postupka nije povrijeđen materijalni zakon na štetu tužitelja na temelju kojega je zahtjev postavljen pa povreda pravila postupka u gornjem smislu nije razlog za poništenje rješenja, a koji stav prihvaća i ovaj sud.

9. Iz spisa tuženika proizlazi da je u konkretnom slučaju riječ o situaciji iz čl. 157. st. 2. t. 5. Zakona, odnosno da se smatra kako za predmetnu građevinu nije utvrđena građevna čestica, jer je građevina izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]) ozakonjena sukladno posebnom propisu.

10. Tuženik je obrazložio da se građevna čestica određuje prvenstveno u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće, tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

Utvrđeno je da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja, a u koridoru planirane državne ceste Vrbovec (D10) - Ivanić Grad (D43) sukladno grafičkom prikazu 4.d. Prostornog plana uređenja općine [adresa] (dalje PPUO [adresa]) (Glasnik Zagrebačke županije broj 19/05, Službene novine Općine Kloštar Ivanić broj 1/10, 2/10 (ispravak Odluke), Glasnik Zagrebačke županije broj 26/12, 21/14, 4/15 (pročišćeni tekst), 27/16 i 42/16 (pročišćeni tekst). Nije bilo sporno da odredbama za provođenje PPUO-a nisu propisani uvjeti za utvrđivanje građevne čestice izvan građevinskog područja. Slijedom navedenog, građevnu česticu nije bilo moguće utvrditi u skladu s PPUO-om, već je istu moguće utvrditi samo u skladu s pravilima struke.

Radi navedenog tuženik je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je tužitelja zaključkom od 24. svibnja 2023. pozvalo da ispravi prijedlog formiranja građevne čestice i to na način da se za zgradu ozakonjenu sukladno posebnom zakonu odredi zemljište nužno za redovitu uporabu građevine (to ne može biti cijela k. č. br. [katastarska čestica] koja je smještena izvan granica građevinskog područja, površine 27407m2, nego njen dio koji bi omogućio redovitu uporabu ozakonjene zgrade).

Ovo stoga što je u konkretnom slučaju riječ o ozakonjenoj građevini koja se nalazi na katastarskoj čestici smještenoj izvan granica građevinskog područja, pa je valjalo uzeti u obzir i činjenicu kako je jedno od pravila struke i to da je potrebno voditi računa i o uvjetima zaštite i uređenja prostora, na način da se iste ne umanjuju preko granice nužnoga, a da se opet s druge strane omogući podnositelju zahtjeva da formira građevnu česticu u skladu s odredbama čl. 157. -159. Zakona, no ne na način kako je to tužitelj naznačio na izvodu iz katastarskog plana priloženom uz zahtjev. Naime, uvidom u prijedlog formiranja građevne čestice vidljivo je kako je tužitelj predložio formiranje građevne čestice od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]), površine 27407m2 dok sama građevina prema navedenom rješenju o izvedenom stanju ima GBP 96,36m2. Slijedom navedenog, eventualnim prihvaćanjem prijedloga tužitelja za formiranje građevne čestice na način kako je isti predložen, došlo bi do nerazmjernog umanjenja kultiviranog krajolika, a što je protivno pravilima struke jer bi se na opisani način propustilo voditi računa o uvjetima uređenja i zaštite prostora krajobraznih vrijednosti određenih prostorno planskom dokumentacijom, a s obzirom na veličinu predložene građevne čestice, ista ne može predstavljati niti zemljište nužno za redovitu uporabu građevine. Osobito valja istaknuti kako bi takvim prihvaćanjem prijedloga veličine i oblika građevne čestice dovelo do toga da bi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]), postala građevinsko zemljište. Ovo stoga što je odredbom članka 3. stavka 1. točke 9. Zakona o prostornom uređenju propisano da je građevinsko zemljište ono zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja, ali i ono zemljište izvan građevinskog područja naselja koje je obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina. Stoga i tuženik prihvaća obrazloženje pobijanog rješenja da je građevnu česticu u konkretnom slučaju moguće utvrditi u skladu s pravilima struke i to na način da istu čini zemljište nužno za redovitu uporabu ozakonjene zgrade, što bi osiguralo i omogućilo njezinu redovitu uporabu i održavanje sjedne strane, dok bi s druge strane preostali dio zemljišta ostao na području ostala obradiva tla (oznake P3), kako je to predviđeno Prostornim planom uređenja Općine [adresa]. Pri tome naravno, valja voditi i računa da predmetna građevna čestica ima osiguran kolni ili pješački pristup na prometnu površinu, s obzirom da isto nije bilo predmet ozakonjenja. Radi navedenog, a uzimajući u obzir i obrazloženje dano u rješenju ovog Ministarstva, ne mogu se prihvatiti kao osnovani žalbeni navodi tužitelja da ničime nije potkrijepljeno traženje prvostupanjskog tijela da se ispravi prijedlog formiranja građevne čestice. Također, za istaći je da se u konkretnom slučaju radi o utvrđivanju građevne čestice za zgradu izgrađenu izvan građevinskog područja i ozakonjenu sukladno posebnom zakonu. Dakle, za zgradu koja je u svemu protivna načelima prostornog uređenja određenih Zakonom o prostornom uređenju. S obzirom da su jedinice lokalne samouprave zadužene za planiranje svog teritorija, prostornim planom uređenja općine/grada potrebno je analizirati rezultate ozakonjenja zgrada (njihov broj, veličinu, položaj...) te odrediti mogućnost i način utvrđivanja građevne čestice za ozakonjene zgrade vodeći pri tome računa radi li se o zgradi unutar ili izvan građevinskog područja, u skladu ili protivno planiranoj namjeni, vlasništvu zemljišta kao i o svim elementima (zahvatima) potrebnim za redovitu uporabu građevina. U skladu s člankom 159. Zakona o prostornom uređenju do prostornim planom uređenja općine/grada propisivanja načina utvrđivanja građevne čestice za ozakonjene zgrade primjenjivat će se gore navedena pravila struke.

11. Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje tuženika, budući da je isto jasno, dostatno obrazloženo te zakonito te ističe da se tuženik detaljno i iscrpno očitovao na sve navode tužitelja koji se odnose na odlučne činjenice u upravnom postupku. Sud u cijelosti prihvaća izneseno obrazloženje tuženika u pogledu razloga radi kojih je tražena dopuna zahtjeva i načina utvrđivanja građevne čestice u smislu primjene opisanih pravila struke. Uz navedeno, ističe se da su prvostupanjsko rješenje donijele stručne i ovlaštene osobe (inženjer građevine i magistar inženjer arhitekture i urbanizma), slijedom čega sud smatra neosnovanima tužbene navode iznesene u tom smislu. Sud također utvrđuje da javnopravna tijela nisu počinila povrede upravnog postupka koji bi utjecale na drugačije rješavanje ove upravne stvari ili kojima bi bila povrijeđena postupovna prava tužitelja. Naime, tužitelj je podnio zahtjev i dopunu (obrazloženje) zahtjeva te je tijekom postupka pozvan uredno dostavljenim zaključkom na dopunu zahtjeva, po kojem zaključku nije postupio.

Na temelju svega navedenog, sud utvrđuje da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, radi čega je odbio tužbeni zahtjev na temelju odredbe članka 116. ZUS-a. Iz svih gore navedenih razloga drugi navodi tužitelja izneseni tijekom spora nisu bili od utjecaja na drugačije rješavanje ovog spora.

Zagreb, 14. svibnja 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis