Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14

31500 NAŠICE

Broj: 13. R1-50/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Marini Godžirov, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanom po punomoćniku Matku Mamiloviću, odvjetniku z Našica, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po ODO u Osijeku, Stalna služba u Našicama, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 14. svibnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

R a z v r g a v a s e suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u

- z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi bašća oranica u površini od 209198 m2, suvlasništvo predlagatelja RB u ½ dijela i protustranke RH u ½ dijela i

- zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi Rezin bunar oranica u površini od 1154687 m2, suvlasništvo predlagatelja RB u ½ dijela i protustranke RH u ½ dijela,

civilnom diobom – sudskom prodajom zajedničke stvari (predmetnih nekretnina) po pravilima ovršnog postupka i namirenjem stranaka kao suvlasnika srazmjerno njihovim suvlasničkim omjerima.

II Nalaže se protustranci RH, OIB: 52634238587, da predlagatelju naknadi trošak postupka u iznosu od 280,82 (dvjestoosamdeseteurosamdesetdvacenta) eur, u roku od 15 dana, dok preostale troškove svaka stranka snosi sama.

Obrazloženje

1. Predlagatelj RB je po punomoćniku, Matku Mamiloviću, odvjetniku iz Našica, podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi bašća oranica u površini od 209198 m2, i nekretnina upisanih u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi Rezin bunar oranica u površini od 1154687 m2, suvlasništvo predlagatelja RB u ½ dijela i protustranke RH u ½ dijela.

2. U prijedlogu predlagatelj ističe da u naravi navedene nekretnine predstavljaju oranice, a kako je predlagatelj vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, te se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, želi predmetne nekretnine u cijelosti obrađivati i na istima uzgajati poljoprivredne kulture. Ukazao je na rješenje VSRH broj Rev-2607/2016 od 13.1.2021. godine, u kojem je zauzeto pravno shvaćanje da se parcelacijom nekretnina narušava tehnološka odnosno gospodarska funkcionalnost kompleksa što je u suprotnosti sa mogućnostima i prednostima koje cjelovit kompleks ima, odnosno da se parcelacijom nekretnina umanjuje njena tržišna vrijednost u odnosu na njenu cjelovitost te da nema opravdanja niti svrsishodnosti za parcelaciju nekretnina jer bi se usitnjavanjem izgubile sve prednosti koje ima. Stoga smatra da postoje osobito ozbiljni razlozi da mu u postupku razvrgnuća predmetne nekretnine pripadnu u vlasništvo u cijelosti a da on protustranci isplati iznos njenog suvlasničkog dijela.

3. Protustranka je u podnesku od 2. travnja 2024. godine broj Ip-DO- 3052/2024-7 istaknula je da se u cijelosti protivi prijedlogu te je predložila da se postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina provede geometrijskom diobom. Uzimajući u obzir veličinu suvlasničkog dijela RH, a s obzirom na predviđena ograničenja diobe u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i s obzirom da su u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina već druge nekretnine koje su u vlasništvu RH, izjavila je da RH, kao protustranci, nije u interesu da se ovaj postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice provede isplatom.

4. Na ročištu održanom 12. lipnja 2024 godine stranke su izjavile da ne postoji spor o predmetu diobe kao ni o suvlasničkim omjerima. Predlagatelj je u cijelosti ostao kod prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, dok se protustranka protivila njegovu prijedlogu i predložila geometrijsku diobu nekretnina.

5. U nastavku postupka sud je odredio provođenje vještačenja po stalnom sudskom vještaku Danielu Rašiću, a radi utvrđenja vrijednosti nekretnina kao i mogućnosti njihove geometrijske diobe.

6. Vještačenje na licu mjesta provedeno je 28. listopada 2024. godine, a vještak je u spis dostavio procjembeni elaborat od 26. studenog 2024. godine, u kojom je predmetne nekretnine procijenio na ukupno 791.053,30 eur odnosno procijenio je da vrijednost nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], iznosi 121.334,84 eur, a nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], iznosi 671.718,46 eur, s tim što je istaknuo da je geometrijska podjela zemljišta moguća, a geometrijskom diobom sve novonastale površine bi bile veće od zakonskog minimuma propisanog čl. 75 st. 2 Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s tim što bi u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale dvije parcele svaka veličine 104.599 m2, a u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale bi također dvije parcele veličine 577.343.50 m2.

7. Na nalaz i mišljenje sudskog vještaka stranke nisu imale prigovora, s tim da su na ročištu održanom 6. veljače 2025. godine ostale kod svojih ranijih navoda na način da je predlagatelj ostao kod prijedloga da se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina vrši isplatom a izričito se protivio geometrijskoj diobi dok je protustranka ostala kod prijedloga da se razvrgnuće provede geometrijski a izričito se protivila razvrgnuću isplatom.

8. Ostajući do kraja kod svojih prvotnih prijedloga i izričito odbijajući prijedloge suprotne strane, stranke nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća.

9. Stoga je sud u dokaznom postupku izvršio uvid u predmetne zk.ul. te je utvrdio da su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi bašća oranica u površini od 209198 m2, i u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi Rezin bunar oranica u površini od 1154687 m2, kao suvlasnici upisani predlagatelj RB u ½ dijela i protustranka RH u ½ dijela.

10. Na raspravi je također pročitan procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka Daniela Rašića od 26.11.2024. godine o procjeni vrijednosti nekretnina, kojeg je kao stručnog i dovoljno obrazloženog sud usvojio u cijelosti, i tako utvrdio da je vrijednost predmetnih nekretnina ukupno 791.053,30 eur, a da se nekretnine mogu geometrijski dijeliti sukladno suvlasničkim omjerima stranaka.

11. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da predmetne nekretnine i to one upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi bašća oranica u površini od 209198 m2, i u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi Rezin bunar oranica u površini od 1154687 m2, predstavljaju suvlasništvo stranka svaki u ½ dijela a da je njihova procijenjena vrijednost iznosi 791.053,30 eur, te da se nekretnine mogu podijeliti geometrijski sukladno suvlasničkim omjerima.

12. Čl. 50 st. 1 Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona. U konkretnom slučaju sud nije mogao primijeniti gore citiranu odredbu Zakona iz razloga što stranke nisu postigle sporazum o razvrgnuću nekretnina. One su do kraja postupka ostale kod svojih prijedloga i to predlagatelj RB da se razvrgnuće izvrši isplatom, a protustranka je ostala kod prijedloga da se razvrgnuće izvrši geometrijskom diobom.

13. Kako tijekom postupka nije postignut sporazum oko načina razvrgnuća zamjenom odnosno isplatom niti eventualno geometrijskom diobom, to po stavu suda ne preostaje drugi način razvrgnuća od razvrgnuća sudskom prodajom, te je sud temeljem odredbe čl. 50 st. 4 Zakona vlasništvu i drugim stvarnim, odlučio kao u izreci pod točkom I.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 54 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u svezi sa čl. 32 st. 4 i 5 Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023), prema kojim odredbama će sud o troškovima postupka odlučiti sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka, s tim da stranke po ocjeni suda imaju pravo samo na nužne troškove.

15. Predlagatelj je predujmio trošak vještačenja i trošak izlaska sudske komisije u iznosu od 535,08 eura te je platio sudsku pristojbu za prijedlog u iznosu od 6,64 eura s dužan je platiti i pristojbu na rješenje o razvrgnuću u iznosu od 19,91 eura, pa stoga nužni troškovi ovoga postupka ukupno iznose 561,63 eura. Stoga je protustranci naloženo da razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima namiri predlagatelju navedene nužne troškove u iznosu od 280,82 eura (1/2 dijela od 561,63 eura).

16. Prema odredbi čl. 54 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima osim ako Zakon ili njihov sporazum određuje drugačije. Iz sadržaja navedene odredbe proizlazi da za naknadu troška razvrgnuća nije odlučno tko je predložio razvrgnuće jer trošak razvrgnuća snose svi suvlasnici.

17. Prema odredbi čl. 32 st. 4 i 5 Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa stranaka odlučiti razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi troškovi se dijele na jednake dijelove. U ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove. Sud ovdje ukazuje da se radi o postupku koji se odnosi na ostvarivanje zajedničkih interesa jer se razvrgnuću stranke ne protive, te se o naknadi troškova ne odlučuje u smislu st. 2 čl. 32 Zakona o izvanparničnom postupku koji nalaže odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak (između ostalog i pitanje naknade troškova zastupanja po odvjetniku). Iz tog razloga sud je odredio da sve ostale troškove koje su stranke imale vezano za ovaj postupak, a koji se ne mogu smatrati nužnim troškovima, temeljem citiranih odredbi iz točke 14. obrazloženja ovog rješenja snose same stranke.

18. Stoga je protustranci naloženo da razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima namiri predlagatelju navedene nužne troškove u iznosu od 280,82 eura (1/2 dijela od 561,63 eura), a sve obzirom da je predlagatelj prethodno platio navedeni trošak, bez čega razvrgnuće ne bi bilo moguće provesti.

19. Slijedom gore navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom II.

Našicama, 14. svibnja 2025. godine

S U D A C :

Marina Godžirov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. Pun. predlagatelja

2. Zz protustranke RH – ODO u Osijeku, Stalna služba u Našicama