Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10411/2023

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ČŽ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 5. listopada 2023., broj: 102. Pp-3/2022-11, u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 5. listopada 2023., broj: 102. Pp-3/2022-11, na temelju čl. 182. st. 3. (pravilno 182. t. 3.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. 118/18. i 114/22.) okr. ĆŽ oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i okrivljenik kazni sukladno Zakonu.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio, da prvostupanjski sud nije u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj.

5. Opravdano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da prvostupanjski sud nije cijenio iskaz BŽ dan na zapisnik o ispitivanju svjedoka pred policijom.

6. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi je okr. ĆŽ oslobođen optužbe u nedostatku dokaza jer sud nije našao utvrđenim da je riječ o bivšim supružnicima, već o bivšem ljubavnom paru, koji ne ulaze u krug osoba koje čine obitelj u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Nadalje, opisujući tijek inkriminiranog događaja oštećenica (pogrešno se u obrazloženju navodi okrivljenica) ne navodi da bi uslijed ponašanja okrivljenika osjetila strah ili nelagodu.

7. Tužitelj u žalbi navodi da je RŽ pred policijskim službenicima ispitana u svojstvu svjedoka, da je njezin iskaz zakonit dokaz, a izjavila je da joj je okr. ĆŽ izvanbračni suprug, da je uzao mobitel i bacio ga prema njoj prilikom čega se isti razbio nakon čega je pobjegla u drugi apartman, a što ukazuje da je okrivljenik svojim ponašanjem prouzročio osjećaj povrede dostojanstva i uznemirenost. Ističe da je iskaz svjedokinje pred policijom zakonit dokaz te smatra da ga je prvostupanjski sud trebao prihvatiti.

1. U obrazloženju pobijane presude navodi se da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka BŽ pred policijom, međutim, navedeni iskaz nije reproduciran, niti ga je sud cijenio prilikom donošenja odluke.

8. Naime, predmetni događaj zbio se 2. siječnja 2022. oko 00:20 sati, a svjedokinja je pred policijom ispitana istog dana u 02:03 sati, dakle, neposredno nakon događaja zbog kojeg je intervenirala policija. U iskazu svjedokinja je navela da joj je ČŽ izvanbračni suprug i teretila ga za nasilničko ponašanje činjenično opisano u optužnom prijedlogu. Navedeni iskaz je, kako je rečeno, dan neposredno nakon događaja, kada su sjećanja na događaj svježa i neopterećena protekom vremena. Međutim, pred prvostupanjskim sudom svjedokinja je promijenila svoj iskaz navodeći da okrivljenik nije njezin izvanbračni suprug, nego njezin bivši dečko, njihova veza trajala je godinu i pol, nemaju zajedničke djece, a promijenila je svoj iskaz i u odnosu na ponašanje ČŽ kritične prigode.

2. Budući da je iskaz svjedokinje BŽ dan na zapisnik u II PP Zadar 2. siječnja 2022. zakonit dokaz, a imajući u vidu iskaz svjedokinje pred sudom, sud je u dokaznom postupku bio dužan iskaz pred policijom predočiti svjedokinji i postaviti pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja različitosti njenog iskaza pred policijom i pred sudom, a potom u obrazloženju presude, sukladno čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, iznijeti ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza.

9. Osim navedenog, prvostupanjski je sud u potpunosti zanemario odredbu čl. 8. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojom je propisano da se odredbe tog Zakona primjenjuju na sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi.

3. Naime, okr. ĆŽ navodi da su „oni cura i dečko u vezi tek 10 mjeseci“, da su u konačnici prekinuli ljubavnu vezu, dok svjedokinja RŽ iskazuje da je okrivljenik njezin bivši dečko, njihova veza trajala je oko godinu i pol, dakle, kako to konstatira i prvostupanjski sud u t. 7. obrazloženja pobijane presude, suglasno navode da su da su u inkriminirano vrijeme bili u ljubavnoj vezi, te sud zaključuje da se radi o bivšem ljubavnom paru, za koji, pogrešno smatra da ne spada u krug osoba na koje se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10. Naime, prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret. Naime, ukoliko utvrdi da su okrivljenik i oštećenica u vrijeme počinjenja djela bili partneri u intimnoj vezi, a ne izvanbračni supružnici, prvostupanjski sud bi samo prilagodio u izreci presude djelo iz optužbe koje je činjenično i pravno opisano kao prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime ne bi prekoračio optužni prijedlog i ne bi počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona.

11. Iz navedenih razloga, osnovana je žalba tužitelja te je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, koji će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, izvesti materijalni dokaz koji prileži spisu predmeta – zapisnik o ispitivanju svjedokinje BŽ pred policijom, okolnosno ispitati svjedokinju na različitost kazivanja pred policijom i sudom i razloge različitog kazivanja, po potrebi provesti i druge dokaze, utvrditi u kakvom su odnosu okrivljenik i oštećenica bili u vrijeme počinjenja prekršaja te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

12. Iz navedenih razloga na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 26. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenja se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.