Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-61/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Željke Skomeršić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Dragutina Severa i Damira Špiljka, uz sudjelovanje zapisničara Tibora Vukelića, u kaznenom predmetu protiv I optuženog VG i II optužene ŠG zbog kaznenih djela iz čl. 246. st. 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ) povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-55/2021 od 15. srpnja 2021. izmijenjene 10. studenog 2022., 02. prosinca 2022. i 24. veljače 2025., nakon javne rasprave održane u prisutnosti zastupnice optužbe MG, I optuženika i branitelja odvjetnika Miljenka Puškara, II optuženice i branitelja odvjetnika Ivana Kubanovića, 13. svibnja 2025. objavio je, a 12. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I optuženi VG, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i Š rođene M, rođen **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojar, nezaposlen, bez prihoda, sa završenom srednjom školom, u izvanbračnoj zajednici s ŠG, nezaposlena, otac četvero djece u dobi od 24, 21, 16 i 12 godina, bez vojnog čina, bez odlikovanja, bez imovine, osuđivan, ne vodi se postupak za drugo kazneno djelo i

II optužena ŠG, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Đ i C rođene O, rođena **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, krojačica, zaposlena u Ataliji d.o.o., s plaćom 520,00 eura bruto za četverosatno radno vrijeme, sa završenom srednjom školom, u izvanbračnoj zajednici s ĐG, majka dvoje djece u dobi od 16 i 21 godina, bez vojnog čina, bez odlikovanja, bez imovine, osuđivana, vodi se postupak za kazneno djelo iz oblasti gospodarstva u fazi istrage

krivi su

što su:

1.) I optuženi VG i II optužena ŠG

- zajedno i po dogovoru, u razdoblju od 22. ožujka 2018. do 09. travnja 2019. u Zaboku, Bregi Zabočki Dinji 9, I. okr. VG kao direktor i odgovorna osoba TD BALIJA GRADNJA j.d.o.o., obvezan u vođenju poslova društva donositi poslovne odluke i raspolagati imovinom društva po načelu urednog i savjesnog gospodarstvenika, sukladno članku 252. stavka 2. u vezi članka 430. Zakona o trgovačkim društvima, ujedno ovlašten raspolagati novčanim sredstvima s poslovnog računa tog Društva otvorenog u Privrednoj banci Zagreb d.d. broj [broj bankovnog računa], a II. okr. ŠG kao zaposlenica, administrator u TD BALIJA GRADNJA j.d.o.o., ujedno ovlaštena raspolagati novčanim sredstvima s navedenog poslovnog računa Društva, u nakani da si pribave nepripadnu materijalnu dobit, I okr. VG, protivno navedenom načelu sa žiro-računa TD BALIJA GRADNJA j.d.o.o. vršio isplate u osobnu korist podizanjem gotovine sa žiro računa društva na ime putnih i materijalnih troškova, pozajmica, plaćanja alimentacije i dr., podizanjem gotovine na bankomatima te vršio plaćanja u trgovinama putem POS uređaja, bez vjerodostojne dokumentacije i bez da su financijske transakcije provedene kroz poslovne knjige, odnosno u svrhe koje nisu u vezi s obavljanjem poslovanja trgovačkog društva i sredstva nisu iskorištena za potrebe društva, niti su vraćena na račun društva, pa je tako u navedenom vremenu putem bankomata isplatio sebi ukupno 447.800,00 kuna, u poslovnicama banke isplatio si 441.400,00 kuna, izvršio plaćanja putem POS uređaja na maloprodajnim mjestima u ukupnom novčanom iznosu od 80.376,16 kuna, u korist VGV na ime alimentacije doznačio 8.100,00 kuna, što ukupno iznosi 977.676,16 kuna, dok je II. okr. ŠG u navedenom vremenu vršila isplate u osobnu korist podizanjem gotovine sa žiro računa društva na ime putnih i materijalnih troškova, podizala gotovinu na bankomatima, te vršila plaćanja u trgovinama putem POS uređaja, sve bez vjerodostojne dokumentacije i bez da su financijske transakcije provedene kroz poslovne knjige, odnosno u svrhe koje nisu u vezi s obavljanjem poslovanja trgovačkog društva i sredstva nisu iskorištena za potrebe društva, niti su vraćena na račun društva, pa je tako putem bankomata isplatila sebi ukupno 203.000,00 kuna, u poslovnicama banke isplatila si ukupno 85.000,00 kuna, izvršila plaćanja putem POS uređaja na maloprodajnim mjestima u ukupnom novčanom iznosu od 18.838,01 kuna, što ukupno iznosi 306.838,01 kuna, pa su tako od sveukupnog iznosa 1.284.514,17 kuna / 170.484,33 eura za potrebe poslovanja društva utrošili 64.385,99 kn / 8.545,49 eura, dok su sebi pribavili nepripadnu materijalnu dobit u ukupnom iznosu 1.220.128,18 kn / 161.938,84 eura i za isti oštetili TD Balija gradnja j.d.o.o., koje je ostalo bez financijskih sredstava i zapalo u blokadu žiro računa, te ga tako doveli u nemogućnost daljnjeg poslovanja,

- dakle, I. i II. okr. u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavili sebi znatnu protupravnu imovinsku korist te time prouzročili znatnu štetu onome o čijim su se imovinskim interesima dužni brinuti,

2.) I optuženi VG

- u razdoblju od 20. ožujka 2018. do 31. kolovoza 2019. u [adresa], kao direktor i odgovorna osoba TD BALIJA GRADNJA j.d.o.o. u nakani da izbjegne plaćanje poreza prikratom sredstava koja pripadaju Državnom proračunu s osnova Poreza na dodanu vrijednost, iako je Društvo vršilo oporeziv promet usluga i ostvarilo priliv sredstava na žiro račun Društva, a na što je trebalo obračunati i uplatiti u Državni proračun, za razdoblje od 20. ožujka 2018. do 31. prosinca 2018. iznos od 244.867,68 kuna (u protuvrijednosti od 32.499,53 eur) i za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. kolovoza 2019. iznos od 29.900,00 kuna (u protuvrijednosti od 3.968,41 eur), odnosno ukupno iznos od 274.767,68 kuna (u protuvrijednosti od 36.467,94 eur) na ime PDV- a, protivno članku 75. st. 1. toč. 5. i 76. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 106/18, 121/19) isto nije učinio, pribavivši time društvu BALIJA GRADNJA j.d.o.o. nepripadnu materijalnu dobit u ukupnom iznosu od 274.767,68 kuna (u protuvrijednosti od 36.467,94 eur) i za isti oštetio Državni proračun RH, a kako bi to prikrio i izbjegao plaćanje obveza društva prema Proračunu RH, protivno članku 62., 66. i 81. stavku 1. Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20) i članku 12. Zakona o računovodstvu (NN 78/15 do 116/18) nije vodio poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja, i to Dnevnik, Glavnu knjigu i pomoćne knjige,

- dakle, s ciljem da druga osoba potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavio druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, te nije vodio poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi,

čime je I optuženi VG pod točkom 1.) počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju - opisano u čl. 246. st. 1. i 2. KZ, a pod točkom 2.) kaznena djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano u čl. 256. st. 1. KZ u vezi s čl. 52. KZ i - povredom obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga - opisano u čl. 248. KZ, sve u vezi čl. 51. KZ, te II optužena ŠG pod točkom 1.) počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju - opisano u čl. 246. st. 1. i 2. KZ.

I optuženom VG se na temelju čl. 246. st. 2. KZ, a uz primjenu čl. 48. st. 2. KZ u vezi s čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ za kazneno djelo pod točkom 1.)

utvrđuje

kazna zatvora 9 (devet) mjeseci

na temelju čl. 256. st. 1. KZ u vezi s čl. 52. KZ, a uz primjenu čl. 48. st. 2. KZ u vezi s čl. 49. st. 1. toč. 5. KZ za kazneno djelo pod točkom 2.)

utvrđuje

kazna zatvora 4 (četiri) mjeseca

na temelju čl. 248. KZ za kazneno djelo pod točkom 2.)

utvrđuje

kazna zatvora 3 (tri) mjeseca

pa se uz primjenu čl. 51. KZ

osuđuje

na jedinstvenu kaznu zatvora 11 (jedanaest) mjeseci

koja se na temelju čl. 55. KZ

zamjenjuje

radom za opće dobro

na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada, a ako se osuđenik u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu se poziv ne bude mogao dostaviti na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, a ako osuđenik svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud će odmah donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti.

II optužena ŠG se na temelju čl. 246. st. 2. KZ, a uz primjenu čl. 48. st. 2. KZ u vezi s čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ za kazneno djelo pod točkom 1.)

osuđuje

na kaznu zatvora 8 (osam) mjeseci

a na temelju čl. 56. KZ

izriče

uvjetna osuda

pa se kazna na koju je optuženica osuđena neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 557. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25

– dalje u tekstu: ZKP) i čl. 560. st. 1. i 2. ZKP u vezi s čl. 77. st. 1. KZ

- utvrđuje se da novčani iznos 161.938,84 eura / 1.220.128,18 kn predstavlja imovinsku korist koju su I optuženi VG i II optužena ŠG ostvarili kaznenim djelom iz čl. 246. st. 2. KZ

- utvrđuje se da je novčani iznos 161.938,84 eura / 1.220.128,18 kn imovina Republike Hrvatske

- nalaže se I optuženom CG da Republici Hrvatskoj isplati novčani iznos 80.969,42 eura / 610.064,09 kn u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe

- nalaže se II optuženoj ŠG da Republici Hrvatskoj isplati novčani iznos 80.969,42 eura / 610.064,09 kn u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP oštećenoj Republici Hrvatskoj se dosuđuje imovinskopravni zahtjev u odnosu na kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ te se nalaže I optuženom CG OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj OIB 52634238587 iznos 36.467,94 eura / 274.767,68 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. rujna 2019. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP I optuženi VG i II optužena ŠG se u cijelosti oslobađaju obveze da naknade troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP, te nagradu i nužne izdatke postavljenih branitelja.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno navedenu optužnicu 15. srpnja 2021. (list 294-298 spisa), izmijenjenu 10. studenog 2022. (list 415-416 spisa), 02. prosinca 2022. (list 419 spisa) i 24. veljače 2025. (list 794-795 spisa), protiv I optuženog VG zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ opisanog pod točkom 1.) optužnice, te kaznenih djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ u vezi čl. 52. KZ i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. KZ opisanih pod točkom 2.) optužnice, te protiv II optužene ŠG zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ opisanog pod točkom 1.) optužnice.

2. Oštećena Republika Hrvatska zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnijela je prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete u odnosu na I optuženog VG i kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ pod točkom 2.) optužnice u iznosu 274.767,68 kuna / 36.467,94 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (list 328-329 i 416 spisa).

3. I optuženi VG i II optužena ŠG su, očitujući se o optužbi, izjavili da se smatraju krivima za kaznena djela koja su im stavljena na teret, a I optuženi VG je izjavio i da priznaje imovinskopravni zahtjev.

4. Budući da su se optuženici očitovali krivima i njihova su priznanja potpuna i sukladna izvedenim dokazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je I optuženi VG svojim ponašanjem ostvario sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ, utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ u vezi čl. 52. KZ i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. KZ, te II optužena ŠG sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ i stoga su proglašeni krivima za počinjenje navedenih kaznenih djela.

5. S obzirom na ovakvo očitovanje optuženika o optužbi, sukladno članku 459. stavku 7. ZKP, obrazloženje presude ima sadržavati samo podatke iz članka 459. stavka 6. ZKP.

6. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je ocijenio sljedeće okolnosti.

7. Kao olakotno, sud je i I optuženom VG i II optuženoj ŠG cijenio njihove osobne i imovinske prilike. Oni naime žive u izvanbračnoj zajednici, I optuženi VG ima četvero djece od kojih je dvoje maloljetno, a II optužena ŠG dvoje djece od kojih je jedno maloljetno, no i dalje uzdržavaju i zajedničko punoljetno dijete koje još nije pronašlo zaposlenje te stanuje s njima u zajedničkom kućanstvu. Njihove materijalne prilike su izrazito teške, obitelj se uzdržava od povremenog rada I optuženog VG na poljoprivredi, dok je II optužena ŠG pronašla zaposlenje u servisu za čišćenje uz četverosatno radno vrijeme.

7.1. Kao olakotno, cijenjeno je priznanje I optuženog VG i II optužene ŠG kojim su pridonijeli utvrđivanju činjeničnog stanja i efikasnijem okončanju kaznenog postupka, te izraženo žaljenje i kajanje zbog učinjenog koje sud ocjenjuje iskrenim jer su time ujedno izrazili i izvjestan odmak od svih negativnih posljedica vlastitog ponašanja te svijest o neprihvatljivosti i pogibeljnosti kriminalnog ponašanja.

7.2. Kada se uzme u obzir da prema izvodima iz kaznene i prekršajne evidencije, ni I optuženi VG ni II optužena ŠG prije inkriminiranih kaznenih djela nisu dolazili u sukob sa zakonima, znači da je njihov prijašnji život bio usklađen sa društvenim i zakonskim normama, što se također ima smatrati olakotnom okolnošću.

7.3. Ponašanje I optuženog VG i II optužene ŠG nakon počinjenja djela s obzirom na kritičnost te iskazanu svijest o prouzročenim posljedicama također je olakotna okolnost, a na strani I optuženog VG tome treba dodati i pozitivan stav prema oštećeniku i naknadi štete budući da je u cijelosti priznao i imovinskopravni zahtjev.

8. S druge pak strane, sud je i I optuženom VG i II optuženoj ŠG kao otegotno cijenio to što je njihov stupanj krivnje maksimalan jer su postupali s izravnom namjerom, bili su svjesni zabranjenosti djela i ubrojivi.

8.1. Kao otegotna im je cijenjena i jačina ugrožavanja odnosno povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, kao i okolnosti počinjenja, imajući na umu da se I optuženi VG tijekom perioda duljem od godinu dana odlučuje na počinjenje čak tri kaznena djela, bio je u tome uporan i odlučan, motiviran pribavljanjem protupravne imovinske koristi koju su i ostvarili. Pritom imovinska korist koju su pod točkom 1.) zajednički ostvarili I optuženi VG i II optužena ŠG višestruko premašuje iznos koji ovom djelu daje kvalifikatorni element.

8.2. Nakon počinjenja predmetnih kaznenih djela, I optuženi VG je prema izvodu iz kaznene evidencije osuđen presudom Općinskog suda u Zlataru broj K- 187/2015 pravomoćnom 20. rujna 2019. zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ na kaznu zatvora jedna godina uz izricanje uvjetne osude s rokom provjeravanja četiri godine i presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K- 233/2024 pravomoćnom 25. travnja 2024. zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ na kaznu zatvora devet mjeseci uz izricanje uvjetne osude s rokom provjeravanja dvije godine, dok je prema podacima prekršajne evidencije jednom osuđen zbog prometnog prekršaja te u dva navrata zbog prekršaja iz Zakona o računovodstvu.

8.3. Iako II optužena ŠG nije kazneno osuđivana niti nakon počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, iz izvoda iz prekršajne evidencije proizlazi da je jednom osuđena zbog prometnog prekršaja, jednom zbog prekršaja iz Zakona o Državnom inspektoratu i tri puta zbog prekršaja iz Zakona o računovodstvu.

9. Za kazneno djelo iz čl. 246. st. 2. KZ propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, za kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za kazneno djelo iz čl. 248. KZ propisana kazna zatvora do tri godine.

10. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Imajući na umu ocijenjene otegotne okolnosti, ali i s druge strane u odnosu na oboje optuženika značaj pretežito utvrđenih olakotnih okolnosti, sud im je u odnosu na kazneno djelo iz čl. 246. st. 2. KZ odlučio primijeniti odredbe o sudskom ublažavanju kazne iz čl. 48. st. 2. KZ, a I optuženom VG i u odnosu na kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ, smatrajući da su to one naročite olakotne okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom kaznom kod oboje optuženika može postići svrha kažnjavanja.

10.1. Primjenjujući odredbe o ublažavanju kazne za kazneno djelo iz čl. 246. st. 2. KZ koja se prema čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ može ublažiti do granice šest mjeseci, dok se kazna zatvora za kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ prema čl. 49. st. 1. toč. 5. KZ može ublažiti do granice tri mjeseca, ocjena je suda da je za I optuženog VG kazna zatvora u trajanju devet mjeseci adekvatna za kazneno djelo iz čl. 246. st. 2. KZ i kazna zatvora četiri mjeseca za kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ dok mu je za kazneno djelo iz čl. 248. KZ utvrđena kazna zatvora tri mjeseca pa je primjenom odredbi o stjecaju kaznenih djela iz čl. 51. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora jedanaest mjeseci, dok je II optužena ŠG koja nikada nije kazneno osuđivana iz tog razloga nešto blaže osuđena za kazneno djelo iz čl. 246. st. 2. KZ i to na kaznu zatvora osam mjeseci.

11. Sud je odlučio I optuženom VG izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedanaest mjeseci zamijeniti radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada, smatrajući da će se na taj način optimalno ispuniti svrha kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije.

11.1. U odnosu na II optuženu ŠG ispunjene su formalne i materijalne pretpostavke za izricanje uvjetne osude jer sud smatra da izrečenu kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci nije nužno neposredno izvršiti, te da će se u konkretnoj situaciji upravo primjenom mjere upozorenja uz prijetnju kaznom postići svrha kažnjavanja, pri čemu je rok provjeravanja tri godine primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe.

12. Upravo navedene odluke o kazni su adekvatne te izražavaju i zakonom predviđenu društvenu osudu, moralni prijekor za zlo koje su optuženici počinjenjem djela nanijeli društvu u cjelini, a koje će im omogućiti ponovno uključivanje u društvo, kao i jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava. Izrečene kazne će utjecati kako na optuženike, tako i na sve ostale građane da ubuduće ne čine kaznena djela, te ukazati da je kažnjavanje počinitelja pravedno, a činjenje kaznenih djela pogibeljno. Stoga će optimalno ispuniti svrhu kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije.

13. Državni odvjetnik je predložio oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom iz čl. 246. st. 2. KZ pod točkom 1.) u ukupnom iznosu 161.938,84 eura / 1.220.128,18 kn i to od I optuženog VG i II optužene ŠG u jednakim dijelovima odnosno u iznosu po 80.969,42 eura / 610.064,09 kn. Nitko ne može zadržati korist ostvarenu kaznenim djelom. Imovinska korist se oduzima sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja. Budući da su optuženici počinili kazneno djelo te pribavili imovinsku korist, valjalo je primjenom u izreci citiranih odredbi utvrditi da je to imovina Republike Hrvatske, te svakom od optuženika naložiti da Republici Hrvatskoj isplate svaki od njih novčani iznos 80.969,42 eura u korist državnog proračuna.

14. Sud je oštećenoj Republici Hrvatskoj dosudio imovinskopravni zahtjev koji se odnosi na glavnicu i pripadajuću kamatu, smatrajući da je prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva opravdan po osnovi i visini te da pruža pouzdanu osnovu za presuđenje. Naime, na temelju nalaza i mišljenja vještaka dipl. oec. Petre Blašković sud je nedvojbeno utvrdio da je inkriminiranim postupanjem I optuženog VG i to kaznenim djelom iz čl. 256. st. 1. KZ pod točkom 2.) izreke presude, oštećen državni proračun Republike Hrvatske u ukupnom iznosu 274.767,68 kuna. Stoga je sukladno čl. 158. st. 2. ZKP naloženo I optuženom VG isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj navedeni iznos u protuvrijednosti 36.467,94 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom preciziranom u izreci.

15. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na citiranim odredbama ZKP. I optuženi VG je nezaposlen, II optužena ŠG sa zaposlenjem na pola radnog vremena ostvaruje ispodprosječne prihode, oboje su bez imovine, a ujedno dužni uzdržavati djecu. Sud ih je stoga u cijelosti oslobodio obveze naknade troškova smatrajući da bi u protivnom bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika kao i osoba koje su dužni uzdržavati.

Zagreb, 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Željka Skomeršić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.