Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
Broj: OVR-2762/2024-25
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Branki Lukić u ovršnom postupku ovrhovoditelja BŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ani Birnbaum, odvjetnici iz Osijeka, protiv ovršenika Ventilacija d.o.o., Osijek, Vrbaska 1c, OIB: 86747651839, zastupani po direktoru ČŽ i po punomoćniku Danijeli Kuna, odvjetnici iz Osijeka, radi ovrhe na motornom vozilu, 12. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovaj sud je na temelju ovršne isprave donio rješenje o ovrsi na motornom vozilu ovršenika uz odmjereni trošak od 1.437,50 eura dana 14. lipnja 2024.
2. Ovršenik je putem punomoćnice izjavio žalbu na rješenje o kojem je odlučio Županijski sud u Velikoj Gorici kao sud drugog stupnja pod brojem predmeta GŽ OVR- 275/2024 9. siječnja 2025. i kojom odlukom je djelomično uvažio žalbu ovršenika te preinačio u dijelu u kojem je ovrha određena radi naplate zateznih kamata koje teku na iznos od 42.363,79 eura od 1. srpnja 2023. do isplate, dok je u ostalom dijelu potvrdio prvostupanjsko rješenje i odbio žalbu ovršenika.
3. U odnosu na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ), Županijski sud je uputio sud prvog stupnja na donošenje odluke u skladu s čl. 52. OZ- a, a na koju uputu se ovršenik pozvao podneskom od 28. siječnja 2025., te je sud 24. ožujka 2025. zaključkom uputio ovršenika pokrenuti parnicu u roku 15 dana, radi nedopuštenosti ovrhe.
4. Ovršenik je po punomoćniku 8. travnja 2025. podnio prijedlog za odgodu ovrhe sukladno odredbi čl. 65. st. 1. t.5. OZ-a, budući smatra kako su se stekli uvjeti predviđeni u navedenom čl. OZ-a. Ovršenik je podnio Općinskom sudu u Osijeku tužbu protiv ovdje ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem pod gornjim brojem. Nadalje, ovršenik ističe da bi ukoliko dođe do prodaje predmetnih vozila prije donošenja odluke o dopuštenosti ovrhe pretrpio znatnu materijalnu štetu, što je nesporno utvrđeno pljenidbenim popisom u kojem je navedena vrijednost vozila te je vrlo upitno da li bi se ovršenik mogao naplatiti od ovrhovoditelja za slučaj da njegov tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom bude usvojen. S druge strane ovrhovoditelj odgodom ovrhe do pravomoćnog okončanja gore navedenog parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ne trpi nikakvu štetu. Uz svoj prijedlog ovršenik je u privitku dostavio tužbu za pokrenuti parnični postupak pred ovim sudom pod brojem P-517/2025.
5. U svom odgovoru punomoćnik ovrhovoditelja drži da je prijedlog ovršenika za odgodom u cijelosti neosnovan budući u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. OZ-a. Ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a niti učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a što je bio dužan jer se isto samo po sebi ne pretpostavlja, neovisno o tome što je ovršenik podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Naime, osnovna svrha ovršnog postupka je namirenje tražbine ovrhovoditelja čime će neminovno doći do smanjenja imovine ovršenika, no to nije razlog da se ovrha ne provede ili odgodi jer to nije šteta nanesena ovršeniku već je to naknada odnosno ispunjenje tražbine ovrhovoditelja. Ovršenik uz svoj prijedlog za odgodu ovrhe ne prilaže nikakvu materijalnu dokumentaciju (npr. procjene, izračune, dokumentaciju o poslovanju) koja bi potkrijepila tvrdnju o vjerojatnosti trpljenja nenadoknadive štete. Samo pozivanje na utvrđenu vrijednost vozila nije dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi prodaja vozila prouzročila nepopravljivu štetu ovršeniku. Ovrhovoditelj nadalje, podsjeća na činjenice o kojima je Županijski sud u Velikoj Gorici u rješenju poslovni broj GŽ OVR-275/2024 od 9. siječnja 2025. odbio žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrdio rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je ovrha određena radi naplate glavnice te troškova ovrhe sa zateznim kamatama, a kojim rješenjem je potvrđeno da iz navedene ovršne isprave proizlazi da je ovršenik kao založni dužnik da izričitu suglasnost ovrhovoditeljici da može pokrenuti ovrhu na osiguranim pokretninama u slučaju da dužnik ovrhovoditeljice ne ispuni svoj dug po dospijeću, a radi naplate novčane protuvrijednosti u iznosu od 42.363,79 eura, na koji je način Županijski sud jasno utvrdio da su tražbina i predmetna ovrha zakonite i pravedne. Ovrhovoditelj bi trpio stvarnu štetu odgodom ovrhe jer bi došlo do umanjenja vrijednosti vozila i otežane naplate tražbine. Zbog navedenog predmetna tužba ovršenika na koju se poziva u svom prijedlogu za odgodu ovrhe u cijelosti je bespredmetna te ne može predstavljati opravdani razlog za odgodu predmetne ovrhe, te se predlaže odbiti prijedlog ovršenika i nastaviti s provedbom ovrhe.
6. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.
7. Sud odlučuje o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika na temelju čl. 65 st. 1. Ovršnog zakona, odnosno ako su kumulativno ispunjeni subjektivni uvjet da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kao i objektivni uvjet taksativno naveden u istom članku.
8. Iako je ovršenik pokrenuo parnicu tužbom za proglašenje ovrhe nedopuštenom protiv tuženika ovdje ovrhovoditelja BŽ koji se vodi pod brojem predmeta P- 517/2025, time je ispunio objektivni uvjet propisan čl. 65. OZ-a. Međutim, prema svojim navodima nije ispunio subjektivni razlog za odgodu ovrhe, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer nije naveden niti jedan razlog niti pojašnjena činjenica koja bi na to upućivala na način da uvjeri sud da je ispunjen i taj uvjet. U tom smislu u pravu je ovrhovoditelj kada ukazuje da ovršenik kao pravna osoba uz svoj prijedlog za odgodu ovrhe nije priložio nikakvu materijalnu dokumentaciju (npr. procjene, izračune, dokumentaciju o poslovanju) koja bi potkrijepila tvrdnju o vjerojatnosti trpljenja nenadoknadive štete, a sve uzevši u obzir da se radi o pravnoj osobi. Po prirodi stvari svaka provedba ovrhe predstavlja određeno umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu, međutim ta "redovita šteta" ne može se podvesti pod pravni standard nenadoknadive ili teško nadoknadive štete imajući u vidu da na strani ovrhovoditelja postoji opravdan i zakonit interes za namirenjem njegove tražbine na temelju ovršne isprave i dragovoljnog upisa založnog prava na predmetima ovrhe.
9. Naime, kada se ispituje ili ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja, a ne na imovinske prilike ovršenika. Sud mora paziti da provedba ovrhe bude što manje nepovoljna za ovršenika (čl. 6. OZ- a) ali pri tome mora cijeniti i pravo ovrhovoditelja da se njegovo pravo iz ovršne isprave realizira na zakonit način i u razumnom roku.
10. Kako sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu samo ako je ovršenik kumulativno ispunio i subjektivni i objektivni uvjet iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona, što u konkretnom predmetu nije slučaj, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Osijeku 12. svibnja 2025.
Sudac:
Branka Lukić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku osam dana računajući od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Županijski sud.
Dostaviti:
1. ovrhovoditelju po punomoćniku
2. ovršeniku po punomoćniku
