Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-278/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog TI, zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-316/2025 od 8.travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog TI kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-316/2025 od 8.travnja 2025., na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 118/18 – dalje u tekstu: ZKP-a), odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog TI od 3. travnja 2025. za izdvajanjem nezakonitih dokaza i to: 16. zapisnik o ispitivanju svjedoka BI od 10. veljače 2025., 17. zapisnik o ispitivanju svjedoka LI od 5. veljače 2025., 18. zapisnik o ispitivanju svjedoka HI od 3. veljače 2025. i 19. zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐI od 3. veljače 2025.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju Gordanu Pregleju, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno kaznenog zakona, te je predložio da drugostupanjski sud prihvati žalbu, preinači pobijano rješenje na način da se usvoji prijedlog okrivljenika za izdvajanjem nezakonitih dokaza, podredno ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Nije u pravu okrivljenik kada osporava zakonitost pobijanog rješenja koji se odnosi na odbijanje prijedloga obrane za izdvajanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka taksativno navedenih u izreci pobijanog rješenja pozivajući se, iako samo paušalno, na povredbu zakona o kaznenom postupku, pogrešnu primjenu materijalnog prava, obrazlažući samo pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pozivajući se na kršenje temeljnog načela konfrontacije, navodeći da zapisnikom o ispitivanju svjedoka, ispitanog tijekom prethodnog postupka nije bio prisutan okrivljenik, a zbog čega je, prema stavu obrane, prekršen niz odredaba i to članak 29. Ustava i članak 6. stavak 1. točka 3. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te članak 64. stavak 1. točka 10. ZKP-a.
6. Suprotno tvrdnjama žalbi, okolnost da okrivljenici (i/ili njihovi branitelji) nisu obaviješteni o mjestu i vremenu ispitivanja svjedoka, ne ukazuje na postupanje suprotno članku 29. Ustava Republike Hrvatske, odnosno članku 6. stavak 3. točka d) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, upravo kao što je to u svom obrazloženju naglasio i prvostupanjski sud. Naime, prethodni postupak (istražni dio postupka), sukladno važećim zakonskim odredbama, vodi se na zahtjev državnog odvjetnika i isti ima za cilj prikupljanje dokaza radi utvrđivanja osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo, o čemu će se tek u postupku pred sudom, raspraviti uz neposredno, kontradiktorno i konfrontirano izvođenje dokaza. Upravo zbog navedenog se i pitanje povrede prava na obranu zbog (ne)poštivanja prava na ispitivanje svjedoka optužbe, u smislu članka 29. Ustava i članka 6. stavak 1. točka 3. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog kojeg bi nastupila povreda pravičnosti postupka ili „jednakosti oružja“, kako to svojim žalbenim navodima postavlja okrivljenik, može biti ispitano i utvrđeno u odnosu na cjelokupni postupak. Budući da je uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedoka poimence navedenim u izreci prvostupanjskog rješenja utvrđeno da su prilikom ispitivanja predmetnog svjedoka poštovana sva ona zakonom propisana prava, navedeni iskazi nisu pribavljeni niti povredom odredaba kaznenog postupka, dok o provođenju takve dokazne radnje državni odvjetnik, odnosno istražitelj, nije dužan obavijestiti okrivljenika ili njegovog branitelja, osim ako se radi o situaciji kakvu ima u vidu odredba članka 234. stavak 3. ZKP-a, odnosno ako se ne provodi dokazno ročište u smislu članka 235. ZKP-a. Zbog navedenog, ispravna je odluka prvostupanjskog suda da predmetni zapisnik o ispitivanju svjedoka nije nezakonit u smislu članka 10. ZKP-a. Predmetno je izraženo u brojnim odlukama Vrhovnog suda pa tako, između ostalog, i u predmetu Kž-us 168/15-4 pa se i na navedeno upućuje žalitelja.
7. Slijedom navedenog, budući da žalbom nije s uspjehom osporeno pobijano rješenje, niti su ispitivanjem pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavak 4. ZKP-a, utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 13. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
