REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-202/2024-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Mirni Jakovac,a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Dori Hanžeković Žuža, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dana 13. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se prijedlog ovršenika UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] od 15. siječnja 2024. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-1254/2008 od dana 4. lipnja 2009., kao neosnovan.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od 22. siječnja 2024. za naknadu troškova ovršnog postupka.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-1254/2008 od dana 4. lipnja 2009., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. točka 11. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20, 114/22 i 6/24; dalje u tekstu - OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je, na temelju članka 210. i čl. 65. OZ-a podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem presude Općinskog suda u Koprivnici posl. br. P - 1254/2008 navodeći kako je nastupila zastara tražbine obzirom da je ovršna isprava donesena prije 15 godina.

2. U prijedlogu za odgodu navodi da se opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ogleda u tome što je ovršenik samohrana majka dvoje bolesne maloljetne djece, s niskom plaćom i da je podstanar pa predlaže prihvatiti prijedloge.

3. U podnesku od 22. siječnja 2024. ovrhovoditelj je osporio osnovanost ovršenikovog prijedloga.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos novčanih sredstava nije osnovan.

5. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

6. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

7. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

8. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

9. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

10. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

11. Ovršenik u ovom postupku ne spori kako je imovina ovrhovoditelja dostatna za povrat novčanih sredstava ako bi naknadno bilo utvrđeno da ovrhovoditelj nije imao pravo na njihovu isplatu, već navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta obzirom je isti podstanar, samohrana majka s dvoje bolesne djece te niskih primanja.

12. Ovim navodima ovršenik sadržajno ukazuje da bi provedba postupka izravne naplate bila otegotna za njegovu egzistenciju kao i za egzistenciju njegove obitelji, na koje navode sud ističe kako otegotnost postupka izravne naplate na egzistenciju ovršenika i njegove obitelji nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

13. U postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, a prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe.

14. Zbog navedenog bi uzimanje navedene okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja, a što nije smisao instituta odgode jer je primjena navedenog instituta iznimka, a ne pravilo u postupku prisilnog namirenja i primjenjuje se samo u iznimnim situacijama kada je, unatoč tome što je tražbina utvrđena ovršnom ispravom, interes ovršenika za odgodu prisilnog namirenja tražbine bitniji od interesa ovrhovoditelja za namirenje njegove tražbine bez odgađanja.

15. Slijedom navedenog, životne i materijalne okolnosti ovršenika nisu od utjecaja na primjenu članka 65. stavak 1. OZ-a, neovisno o njihovoj otegotnosti kao i razumijevanju suda prema istima.

16. Podredno, valja istaknuti da čak i u slučaju da je prijedlog za odgodu ovršenika osnovan, sud može odgoditi samo ovršnu radnju prijenosa, ali ne i zaplijene novčanih sredstava ovršenika, pa ovršenik zapljenjenim novčanim sredstvima i dalje ne bi mogao raspolagati.

17. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci pod točkom I. rješenja.

18. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 22. siječnja 2024. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a, stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

19. Ovršni zakon u čl. 210. st. 2. propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi, tj. članci 50. i 53. OZ – a.

20. Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st.2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl.50.st.1.toč.7. i toč.9. – 11. OZ – a.

21. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

22. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razloge iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ- a, ovrhovoditelj je osporio prijedloge ovršenika, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a)

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku na broj CO 3894

2. Ovršeniku

3. U spis