REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Poslovni broj: UsI-860/2023-30
[adresa] N 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja NŠ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, Trg Mažuranića 4, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Drugostupanjskog disciplinskog suda, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi težih povreda službene dužnosti, 13. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Drugostupanjskog disciplinskog suda, KLASA: UP/II- 114-04/22-02/78, URBROJ: 511-01-158-22-5 od 19. srpnja 2022. i prvostupanjskog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb, KLASA: UP/I-114-04/21-02/457, URBROJ: 511-01-158-22-19 od 30. ožujka 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.
III. Nalaže se Republici Hrvatskoj da iz sredstva Državnog proračuna tužitelju naknadi trošak delegacije u iznosu od 1.016,00 eura (slovima: tisuću i šesnaest eura), u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima delegacije, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova delegacije.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb, KLASA: UP/I-114-04/21-02/457, URBROJ: 511-01-158-22-19 od 30. ožujka 2022., donesenim u ponovljenom postupku, riješeno je da je tužitelj kao zaposlenik Policijske uprave zagrebačke, l. Policijske postaje Zagreb, na radnom mjestu vođa ophodnje, u zvanju viši policajac, SSS, disciplinski nekažnjavan, nije sindikalni povjerenik, godišnja ocjena od 2017. do 2020. – uspješan, odgovoran što je:
1. dana 19. travnja 2021. oko 5,19 sati pomoćniku načelnika šefa smjene l. Policijske postaje Zagreb, ČŠ, putem mobitela podnio neistinitu prijavu o prometnoj nesreći, tj. da je sudjelovao u prometnoj nesreći koja se dogodila na kolniku Ulice Tuškanac kod stupa javne rasvjete broj 3425/011, te što je vođi ekipe za očevide prometnih nesreća, policijskom službeniku KŠ, neistinito opisao događaj prometne nesreće u kojoj je sudjelovao, te naveo da je upravljao službenim vozilom Ford Focus, registarske oznake [registarska oznaka], Ulicom Tuškanac, iz smjera sjevera u smjeru juga, da je na 50 metara od ugostiteljskog objekta "Saloon" naletio prednjim lijevim kotačem u otvoreni šaht na sredini kolnika uslijed čega je izgubio nadzor nad vozilom, te da je prednjim lijevim dijelom vozila udario u stablo koje se nalazilo s lijeve strane ulice, pa da je time počinio težu povredu službene dužnosti iz zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka opisanu u čl. 96. st. 1. t. 7. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19, dalje: ZoP) kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije" te mu je temeljem čl. 110. st. 2. t. 6. ZoP izrečena disciplinska kazna prestanka državne službe,
2. dana 19. travnja 2021. oko 5,19 sati zajedno sa policijskim službenicima GŠ i PŠ dogovorio "fingiranje", lažiranje prometne nesreće u cilju prikrivanja činjenica vezanih uz nastala oštećenja na službenom vozilu Ford Focus, registarske oznake [registarska oznaka], koja su nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila 19. travnja 2021. oko 4,07 sati na raskrižju Streljačke ulice s Dežmanovom ulicom u Zagrebu, te što je s imenovanim policijskim službenicima "fingirao", tj. lažirao prometnu nesreću na način da je na kolniku Ulice Tuškanac kod stupa javne rasvjete, broj: 3425/011 u blizini kanalizacijskog "šahta", "namjestio", tj. zaustavio službeno vozilo marke Ford Focus, registarske oznake [registarska oznaka] uz drvo, kako bi izgledalo da su oštećenja na vozilu nastala od udarca u drvo, te što je zajedno s policijskim službenicima GŠ i PŠ podigao poklopac kanalizacijskog šahta iz ležiša, nakon čega su navedeni poklopac stavili u prtljažnik službenog vozila marke Škoda Rapid, kako bi insinuirali da poklopca šahte u trenutku nesreće nije bilo na kolniku, te što je zajedno s policijskim službenicima GŠ i PŠ nogama udarao po stablu drva kako bi napravili oštećenja na stablu, koja bi se mogla pripisati prometnoj nesreći, pa da je time počinio težu povredu službene dužnosti iz zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka opisanu u čl. 96. st. 1. t. 7. ZoP kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije" te mu je temeljem čl. 110. st. 2. t. 6. ZoP izrečena disciplinska kazna prestanka državne službe, odnosno na temelju čl. 110. st. 7. ZoP, a u svezi čl. 18. st. 1. alineja 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, izrečena mu je jedinstvena disciplinska kazna - prestanak državne službe.
2. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-114-04/22-02/78, URBROJ: 511-01-158-22-5 od 19. srpnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.
3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu. Međutim, spis je rješenjem Predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj 31 Su-229-2023-2 od 13. travnja 2023. delegiran ovom Sudu na daljnje rješavanje zbog velikog broja predmeta koje trenutno Upravni sud u Zagrebu ima u radu radi čega ne može u razumnom roku raspraviti ovaj predmet i donijeti odluku.
4. Tužitelj u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, kako smatra da tuženik nije uzeo u obzir i obrazložio sve navode koje je on isticao tijekom upravnog postupka, zatim navodi da je tuženik dao svoju ocjenu dokaza i da upravo iz tog razloga predlaže da se u sporu provedu dokazi njegovim saslušanjem i saslušanjem kao svjedoka njegovih kolega PŠ, GŠ, KŠ i TŠ kako bi Sud dao svoju ocjenu dokaza, jer smatra da iskaz njegovog suvozača TŠ nije vjerodostojan i da se na njegovom iskazu nije mogla temeljiti odluka iz upravnog postupka jer da je njegov iskaz prilagođen kako bi on izbjegao disciplinsku odgovornost i napredovao, a što se je i naknadno pokazalo točnim. Također navodi da mu nije razumljivo radi čega se u upravnom postupku nije vrednovao niti jedan dokaz koji bi išao njemu u korist, a to je da nikada nisu dostavljene GPS koordinate policijskih veza koje bi rasvijetlile kretanje svih sudionika spornog događaja, te da poklopac od šahta nikada nije pronađen pa da se stoga ne može tvrditi da je on zajedno sa svojim kolegama isti podigao i odvezao kako bi "fingirao" nastanak prometne nezgode, a osim toga navodi da se radi o poklopcu težine preko 80 kg kojeg je fizički nemoguće dignuti bez hidraulične ili motorne dizalice ili posebnog namjenskog alata. Pojasnio je i kako presude Upravnog suda u Splitu kojima je potvrđena disciplinska odgovornost druga dva navodna suučesnika PŠ i GŠ ne mogu biti odlučne za njegovu disciplinsku odgovornost jer da je iz tih presuda razvidno da su oni drugačije terećeni i na temelju drugačijeg činjeničnog stanja, a osim toga u navedenim sporovima nisu provedeni dokazi koje on predlaže da se provedu u ovom sporu već je u tim sporovima samo provedena analiza dokaza koji su već ranije provedeni u upravnom postupku. Slijedom navedenog, tužitelj je u tužbenom zahtjevu zatražio poništenje rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja te je ujedno zatražio i naknadu troška ovog spora.
5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 5. prosinca 2023., 5. ožujka 2024., 12. studenoga 2024. i 28. travnja 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupio tužitelj osobno uz svog opunomoćenika i opunomoćenici tuženika.
7. Dakle, u sporu je sporno je li u upravnom postupku pravilno utvrđeno da je tužitelj prikrio činjenice o načinu nastanka predmetne prometne nesreće na način kako ga se tereti u prvostupanjskom rješenju, a u cilju izbjegavanja bilo kakve odgovornosti.
8. Naime, tužitelj tvrdi da je uzrok predmetne prometne nesreće bio otvoreni kanalizacijski šaht na sredini kolnika u Ulici Tuškanac, 190 m sjevernije od raskrižja s Dežmanovom i Streljačkom ulicom te da je upadanje kotača u otvoreni šaht uzrokovalo nesavladivi gubitak kontrole, a ne neprilagođena brzina.
9. Sud je u cilju utvrđenja ovih spornih činjenica izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu, te je na prijedlog tužitelja izveden dokaz njegovim saslušanjem, zatim je službenim putem od Policijske uprave Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe općeg kriminaliteta, pribavljen CD medij s podacima o lokacijama Tetra uređaja na dana 19. travnja 2021. koji su bili u zaduženju tužitelja i drugih policijskih službenika - sudionika predmetne prometne nesreće, u smjeni od 19,00 do 7,0 sati, zatim je od tehničke službe Zagrebačkog holdina pribavljen podatak o dimenzijama i težini poklopca šahta i je li takav poklopac moguće ručno podignuti te je proveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet SŠ, dipl. ing. prom.
10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
11. Čl. 93. st. 1. ZoP, propisano je da policijski službenik odgovara za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove i zadatke ne obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržava Ustava, zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju za vrijeme službe ili izvan službe kada šteti ugledu službe. U st. 2. istog članka propisano je da policijski službenik odgovara za povrede službene dužnosti ako je povredu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.
12. Čl. 96. st. 1. t. 7. ZoP propisano je da težu povredu službene dužnosti predstavlja nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije.
13. Čl. 110. st. 2. ZoP propisano je da se policijskom službeniku za teže povrede službene dužnosti mogu izreći sljedeće kazne: 1. novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 1 do 6 mjeseci, 2. zaustavljanje promicanja u zvanju od 2 do 4 godine, 3. zaustavljanje napredovanja u službi u trajanju od 2 do 4 godine, 4. premještaj na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja, 5. uvjetna kazna prestanka državne službe, 6. prestanak državne službe.
14. Čl. 111. st. 1. ZoP propisano je da se pri određivanju vrste kazne uzimaju u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti policijskih službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskih službenika.
15. Iz dopisa tehničke službe Zagrebačkog holdinga slijedi kako je moguće ručno bez ikakvih pomagala ukloniti poklopac opisane kanalizacijske šahte.
16. Iz CD medija s podacima o lokacijama Tetra uređaja na dan 19. travnja 2021. koji je bio u zaduženju tužitelja slijedi da je zabilježeno kretanje tužitelja od oko 4:00 do 5:30 sati ujutro u Dežmanovoj i Streljačkoj ulici i u Ulici Tuškanac, međutim iz tog dokaza nije se mogao utvrditi točan način nastanka prometne nesreće, dok u bazi podataka nisu pronađeni podaci o pozicijama Tetra uređaja za druge policijske službenike koji su sudjelovali u opisanoj prometnoj nezgodi u navedenom vremenskom razdoblju.
17. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka te njegov usmenog saslušanja slijedi da je vještak na temelju pregleda pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu upravnog postupka i spora o oštećenju vozila i pronađenim tragovima, te pregledom dostupnih video zapisa nadzorne kamere, utvrdio da je oštećenje vozila primarno uzrokovano slijetanjem vozila desno s kolnika na raskrižju Ulice Tuškanac s Dežmanovom i Streljačkom ulicom. Vještak je pojasnio da način kretanja vozila koji se vidi na videozapisu pokazuje da je uzrok slijetanja neprilagođena brzina za stanje i uvjete mokrog kolnika, kada je vozilo u kočenju ulaskom u oštar lijevi zavoj raskrižja iz Ulice Tuškanac u Streljačku ulicu uz zakretanje prednjih kotača ulijevo dovedeno u desno bočno zanašanje. Također vještak u konkretnom slučaju nije našao elemente za zaključivanje da bi došlo do upadanja kotača vozila u otvoreni šaht pa niti da bi bilo kontakta osobnog vozila sa stablom koje se nalazilo u blizini šahta nizvodno od smjera kretanja osobnog vozila. Prema tome vještak je zaključio da je u konkretnom slučaju uzrok nastanka nesreće neprilagođena brzina kojom je tužitelj po Ulici Tuškanac prilazio po oštrom lijevom zavoju na raskrižju Dežmanove i Streljačke ulice. Vještak je na pitanje Suda, da li eventualno zahvaćanje otvora šahta kotačima ima bilo kakve veze s kasnijim slijetanjem osobnog vozila na kolniku Ulice Tuškanac na raskrižju s Dežmanovom i Streljačkom ulicom, odgovorio da je šaht udaljen 190 m od raskrižja te da s time u vezi nema nikakvog utjecaja na kasnije slijetanje jer je udaljenost između šahta i raskrižja prevelika da bi bilo kakav manevar u području šahta imao utjecaja na kasniju vožnju prilaskom raskrižju. Vještak je u pisanom nalazu obrazložio da je zahvaćanje otvorenog šahta moglo izazvati jedino kratkotrajan savladivi gubitak kontrole, ali ne i slijetanje vozila na način kako je to vidljivo na videozapisu.
18. Tužitelj je tijekom rasprave nastojao uzrok predmetne prometne nesreće s otvorenog šahta prebaciti na klizav kolnik, međutim vještak je svojim usmenim iskazom otklonio tu mogućnost tako što je na pitanje opunomoćenika tužitelja da li može isključiti da je površina kolnika iz nekog razloga bila klizavija od one za samo mokar kolnik, kao što su uprljanost blatom, lišćem, motornim uljem i sl., naveo da takvi podaci nisu zabilježeni u dokumentaciji policijskog očevida, niti su fotografirani, a ne vidi se niti na dostupnom videozapisu, te je naveo da on ne može znati da li se je radilo o zaprljanosti nanašanjem zemlje, lišća, zauljenosti bilo kojeg oblika, jer se na taj detalj nije obratila pozornost na raskrižju na kojem je došlo do slijetanja, već je sva pozornost bila usmjerena na šaht koji se nalazi 190 m ispred mjesta slijetanja. Vještak je svojim usmenim iskazao otklonio daljnje prigovore tužitelja tako što je na upit opunomoćenika tužitelja da li se može utvrditi brzina slijetanja, naveo da iz videozapisa slijedi da je osobno vozilo ulaskom u zavoj bilo u kočenju i desnom bočnom zanašanju, a da način zanašanja ukazuje na neprilagođenost brzine stanju i uvjetima na kolniku, te da u korektnom slučaju budući da se radi o oštrom lijevom zavoju oblikovanog raskrižja prilagođena brzina bi morala biti negdje u području od 10 do 15 km/sat.
19. Dakle, iz navoda tužitelja tijekom upravnog spora slijedi da je tužitelj cijelo vrijeme tvrdio kako je uzrok predmetne prometne nezgode otvoren šaht na koji je naletio kotačem vozila i da je radi toga došlo do zanašanja vozila zbog čega pri dolasku u navedeno raskrižje nije uspio savladati kretanje vozila pa da je radi toga došlo do izlijetanja iz zavoja, a ne neprilagođena brzina. Međutim iz navedenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka prometne struke slijedi da se otvorena šahta ni na koji način ne može povezati s mjestom slijetanja vozila, te je vještak u pisanom nalazu i mišljenju i u usmenom iskazu dao argumentirane i logične razloge za takav svoj zaključak. Time je sudski vještak potvrdio sva utvrđenja iz upravnog postupka.
20. Stoga Sud utvrđuje da je ispravan zaključak upravnih tijela da je tužitelj odgovoran za djela činjenično i pravno opisana u t. 1. i 2. izreke prvostupanjskog rješenja. Dakle, otklonjeni su prigovori tužitelja da je odluka o njegovoj disciplinskoj odgovornosti utemeljena samo na iskazu suvozača TŠ koji da je imao interesa dati lažnu izjavu.
21. Prvostupanjski sud i tuženik su detaljno analizirali izvedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, te su obrazložili kojim dokazima i iz kojih razloga je poklonjena vjera i koje su činjenice na temelju tih dokaza utvrđene, a to obrazloženje kao logično i argumentirano u cijelosti prihvaća i Sud.
22. Stoga radi nepotrebnog ponavljanja, Sud upućuje na sve što su u obrazloženjima svojih rješenja iznijeli prvostupanjski sud i tuženik, tim više što i iz dokaza provedenih u ovom sporu koje je ocijenio Sud također proizlazi isto utvrđeno činjenično stanje.
23. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su zakonitim te je Sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS odlučio kao u točki I. izreke ove presude.
24. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
25. Točke III. izreke ove presude temelji se na Zakonu o sudovima ("Narodne novine“, broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23 i 36/24) kojim je u čl. 11. st. 4. propisano da u slučaju delegacije strankama i njihovim punomoćnicima na teret državnog proračuna pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određeni Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata. St. 5 istog članka propisano je da će se naknada troškova iz st. 4. tog članka isplatit na teret državnog proračuna, u dijelu u kojem su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom. St. 6. istog članka propisano je da će se odluka o troškovima iz tog članka donijeti zajedno s odlukom o troškovima postupka.
26. Tbr. 39. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje: Tarifa) propisano je da za čekanje na raspravu ili za vrijeme vijećanja suda, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja i sl. odvjetniku pripada naknada od 25 bodova za svaki započeti sat, ali najviše do 7 sati dnevno.
27. Tbr. 54. Tarife propisano je da vrijednost boda iznosi 2,00 eura.
28. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak delegacije koji je nastao njemu i njegovom opunomoćeniku zbog pristupa na četiri ročišta za raspravu u ovom sporu (dana 5. prosinca 2023., 5. ožujka 2024., 12. studenoga 2024. i 28. travnja 2025.) koja su održana kod ovog Suda umjesto kod Upravnog suda u Zagrebu. Trošak povratne autobusne karte prema prosječnoj cijeni javno objavljenog cjenika javnog prijevoznika na relaciji Zagreb-Rijeka-Zagreb iznosi 27,00 eura. Stoga trošak delegacije tužitelja i njegovog opunomoćenika iznosi za četiri rasprave održane u ovom sporu ukupno 216,00 eura (27,00 x 2 osobe x 4 rasprave = 216,00).
29. U pogledu naknade troškova izbivanja iz pisarnice, ističe se da je tu naknadu opunomoćeniku moguće odrediti samo za vrijeme putovanja, a ne i za vrijeme provedeno na ročištu. K tome, za priznanje te naknade potrebno je priložiti kartu javnog prijevoza i vozni red, kako bi se utvrdilo ukupno vrijeme putovanja, a što opunomoćenik nije priložio. Stoga je Sud priznao trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja od četiri sata, a koliko je Sud uvidom u internetski vozni red autobusnog prijevoznika Arriva d.d. utvrdio da traje putovanje javnim prijevozom na relaciji Zagreb-Rijeka- Zagreb, dok u dijelu koji premašuje četiri sata za izbivanje iz pisarnice koliko je zatražio opunomoćenik (zatražio je sedam sati) nije priznat trošak delegacije. Stoga izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja za četiri ročišta održana kod ovog Suda iznosi ukupno 800,00 eura (25 bodova x 2,00 eura x 4 sata po jednom ročištu x 4 ročišta = 800,00).
30. Slijedom navedenoga, u ovoj upravnoj stvari određena je naknada troška delegacije u ukupnom iznosu od 1.016,00 eura, dok je u preostalom dijelu do zatraženog iznosa od 1.508,00 eura odbijen zahtjev za naknadu troška delegacije.
U Rijeci 13. svibnja 2025.
Sutkinja
Vesna Perić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužitelja Alanu Hraniloviću, odvjetniku u Zagrebu, Trg Mažuranića 4
- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Upravi za ljudske potencijale, Službi disciplinskog sudovanja, Drugostupanjskom disciplinskom sudu,
Zagreb, Ulica grada Vukovara 33