REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2
Pp-1045/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Nives Mešin Masle, uz sudjelovanje Matee Ujević kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice AD, a zbog prekršaja iz članka 9. stavka 3. i dr. Zakona o informiranju potrošača, rješavajući po optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja RH Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba poljoprivredne inspekcije, Klasa: 320-18/21-09/1891, Urbroj: 443-02-03- 05-23-11 od 19.07.2023. nakon održane glavne rasprave, dana 13. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICA: AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1987. u [adresa], od oca A i majke S r. F, SSS, nezaposlena, udata, dvoje malodobne djece, lošeg imovnog stanja, državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavana
K r i v a j e:
što je dana 03.09.2021., godine obavljen inspekcijski nadzor označavanja i sljedivosti pekarskih proizvoda u [obrt], obrtu za proizvodnju i trgovinu, VI. AD, [adresa], MBO [matični broj osiguranika], pri čemu su utvrđene nesukladnosti u pogledu označavanja:
a) kod proizvoda Kruh Sač — Pšenični bijeli kruh, Bijeli kruh — pšenični bijeli kruh, Burek sir i Mali burek sir nazivi sastojaka (pšenično brašno T-550, biljno ulje) nisu bili navedeni sukladno članku 18. Uredbe (EU) br. 1 169/2011 (specifičnim nazivima — pšenično bijelo brašno tip 550, suncokretovo ulje), kažnjivo po članku 9. stavku 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine", broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), vezano za stavak l. podstavak 14. istog članka, (Člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisano je da se sastojci navode njihovim specifičnim nazivom u skladu s člankom 17. i Prilogom VI., a prema članku 17. stavku 1. naziv mora biti propisani naziv. Nazivi brašna, između ostalih ”pšenično bijelo brašno tip 550”, propisani su Pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica („ Narodne novine ", broj 81/16).Nazivi ulja i masti, između ostalih ”suncokretovo ulje ”, propisani su posebnim propisom Pravilnikom o jestivim uljima i mastima (”Narodne novine ”, broj 11/19, 117/21)).
b) kod proizvoda Burek sir i Mali burek sir naziv nije bio naveden sukladno članku 17. Uredbe (EU) br. 1 69/2011 — opisni naziv (kao proizvod od tijesta s nadjevom, pri čemu se navodi vrsta tijesta i vrsta nadjeva), kažnjivo po članku 9. stavku 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine”, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), vezano za stavak 1. podstavak 13. istog članka, c) Člankom 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisano je da naziv hrane mora biti propisani naziv, a ako takav naziv ne postoji koristi se uobičajeni ili opisni naziv. Naziv „Burek” propisan je u Pravilniku o žitaricama i proizvodima od žitarica („Narodne novine ”, broj 81/16) za proizvod od vučenog tijesta s dodatkom najmanje 20% mljevenog mesa, sira, voća ili povrća računato na masu svih sastojaka upotrijebljenih u proizvodnji. Kako proizvođač u proizvodnji ne koristi sir već drugi proizvod sirni pripravak (proizvod na bazi sira i biljne masti), ne može se koristiti naziv „burek” niti u nazivu navesti „sir”.. U ovom slučaju odnosno u slučaju proizvoda od tijesta naziv se označava opisno prema članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 te prema člancima 38. i 39 Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica („ Narodne novine ”, broj 81/16) kojima su propisani zahtjevi za tijesto i proizvode od tijesta. U nazivu mora biti navedena vrsta tijesta te vrsta nadjeva.
d) kod proizvoda Burek sir i Mali burek sir složeni sastojak (sirni pripravak odnosno proizvod na bazi sira i biljne masti) nije bio označen sukladno članku 18. odnosno Prilogu VII. Dio E Uredbe (EU) br. 1169/2011 jer navedeni sastojci nisu istovjetni sastojcima navedenim na originalnoj deklaraciji sirnog pripravka, kažnjivo po članku 9. stavku 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine”, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), vezano stavak 1. podstavak 14. istog članka, „Složeni sastojak” je sastojak koji je proizveden od više sastojaka. Kada se složeni sastojak koristi u proizvodnji, sastojci složenog sastojka smatraju se sastojcima gotovog proizvoda. Složeni sastojak se u popisu sastojaka gotovog proizvoda može navesti na dva načina: njegovi sastojci se u popisu sastojaka gotovog proizvoda navode na mjestu koje zauzimaju s obzirom na masni udio u gotovom proizvodu ili prema Prilogu VII. Dio E Uredbe (EU) br. 1169/2011 prema njegovoj ukupnoj masi nakon čega odmah slijedi popis njegovih sastojaka. U slučaju proizvoda Burek sir i Mali burek sir, složeni sastojak „sirni pripravak” označen je na način da su iza naziva u zagradi navedeni sastojci Uspoređivanjem popisa sastojaka vidljivo je da se označeni sastojci razlikuju od popisa sastojaka na originalnoj deklaraciji sirnog pripravka — nije označena količina sira, označena su jaja i stabilizator E407 koji nisu navedeni na originalnoj deklaraciji, kod biljne masti nedostaju informacije o vrsti masti („palmina, kokosova ”).
e) kod proizvoda Burek sir i Mali burek sir sastojci nisu bili označeni prema članku 18., stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 (po padajućem redoslijedu), kažnjivo po članku 8. stavku 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine", broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), vezano za stavak 1. podstavak 1. istog članka. Člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisano je, između ostaloga, da u popisu sastojaka sastojci hrane moraju biti navedeni padajućim redoslijedom s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji hrane. Slijedom navedenoga, a prema podacima navedenim u normativu, sirni pripravak ne može biti naveden na zadnjem mjestu, a sol ne može biti navedena na drugom mjestu u popisu sastojaka.
čime je počinila prekršaj iz članka 9. stavka 3. i dr. Zakona o informiranju potrošača,
pa joj se temeljem istog propisa iz članka 37. Prekršajnog zakona,
i z r i č e:
NOVČANA KAZNA u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura).
Izrečenu novčanu kaznu okrivljenica je dužna platiti u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenica u navedenom roku ne uplati iznos od 133,33 eura (sto trideset eura i trideset tri centa) tj. 2/3 izrečene novčane kazne okrivljenica je dužna uplatiti cjelokupni iznos od 200,00 eura (dvjesto eura) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
Okrivljenica je dužna platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 13,27 eura (trinaest eura i dvadeset sedam centi) temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona, sve u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.
Troškove prekršajnog postupka okrivljenica je dužna uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
Obrazloženje:
1. Ovlašteni tužitelj RH Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba poljoprivredne inspekcije, Klasa: 320-18/21-09/1891, Urbroj: 443-02-03-05-23-11 od 19.07.2023. je protiv okrivljenice podnijela optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.
2. Na glavnoj raspravi ispitana je okrivljenica, pregledano je i pročitano zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 03.09.2021., fotografije x6, mail od 08.09.2021. uz priloge, mail od 08.09.2021. uz priloge, mail od 27.09.2021. x2, 30.09.2021. x2, obavijest od 31.05.2023. x2., te je za okrivljenicu pregledana potvrda iz Prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 06.05.2025.
3. Okrivljenica AD u svoju obranu iskazala je: „Ne osjećam se krivom za prekršajno djelo koje mi se stavlja na teret u odnosu na navode iz optužnog prijedloga. Navodim kako smo se vodili uputama tehnologa, te navodim kako to nije moja struka, nisam imala saznanja što se mijenja. Odmah nakon što nam je ukazano od strane inspektorice mi smo poduzeli sve mjere i pravilno označili proizvode kako je to Zakonom propisano, ujedno molim sud da uzme u obzir činjenicu da smo postupili po mailu inspektorice od 27.09.2021. i 30.09.2021., te sukladno njenoj uputi ispravili što je tražila, a o čemu smo je obavijestili putem maila od 08.09.2021. Navodim kako je pekara sezonski otvorena i radi, samo u ljetnom periodu i to od 01.05. do 01.10., s tim da smo ove godine odgodili početak rada 01.06.2025. Živim u zajedničkom domaćinstvu sa suprugom i dvoje maloljetne djece u iznajmljenom stanu nemam redovnih prihoda, te bi mi plaćanje pune kazne dovelo do egzistencijalne ugroze kako mene tako i moje malodobne djece. Suprug mi je povremeno zaposlen kao pekar. Ujedno vodim skrb i o roditeljima starije životne dobi. Svjesna sam svega na što mi ukazujete, te molim sud da uzme u obzir sve okolnosti koje sam navela. Ističem da snosim troškove i liječenja svog maloljetnog djeteta koje boluje od zloćudne bolesti. S obzirom na protek vremena vjerujem da je cijeli ovaj proces imao utjecaja na mene i moje poslovanje, te od tada nisam imala nikakvih problema.
4. Ocijenivši iskaz okrivljenice u korelaciji sa dokazima u spisu, sud je djelo okrivljenice opisano u izreci presude uzeo nedvojbeno dokazanim, nalazeći u istom obilježja prekršaja iz citiranog propisa okrivljenicu proglasio krivom.
5. Imajući u vidu da okrivljenica nije osporavala navode sadržane u optužnom prijedlogu, sama okolnost što se ne osjeća krivom predstavlja njen subjektivan stav prema počinjenom prekršaju, ali ne isključuje njegovu prekršajnu odgovornost.
6. Odredbom članka 9. propisano je da će se kazniti novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: nema utjecaja na informacije o hrani, a dobavlja hranu za koju zna ili pretpostavlja da ne udovoljava primjenjivim propisima o informacijama o hrani i zahtjevima odgovarajućih nacionalnih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, što je protivno članku 8. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u okviru svog poslovanja pod vlastitim nadzorom ne osigura sukladnost sa zahtjevima propisa o informacijama o hrani i odgovarajućih nacionalnih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona koji se odnose na njezinu djelatnost te ako nije provjerila jesu li ti zahtjevi ispunjeni, što je protivno članku 8. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u okviru svog poslovanja ne osigura da se informacije o ne prepakiranoj hrani, namijenjenoj krajnjem potrošaču ili objektima javne prehrane, prenesu subjektu u poslovanju s hranom koji zaprima hranu kako bi, prema potrebi, krajnjem potrošaču osigurao dostupnost obveznih informacija o hrani, što je protivno članku 8. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u okviru svog poslovanja, za slučaj prepakirane hrane namijenjene krajnjem potrošaču, ali koja se stavlja na tržište prije prodaje krajnjem potrošaču te prepakirane hrane namijenjene objektu javne prehrane za pripremu, obradu, raspodjelu ili rezanje, ne ispuni zahtjeve propisane člankom 8. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011, ne osigura dovoljno informacija drugim subjektima u poslovanju s hranom u slučaju kada isporučuje hranu koja nije namijenjena krajnjem potrošaču ili objektu javne prehrane, što je protivno članku 8. stavku 8. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nije naveden naziv hrane, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nije navedena količina određenih sastojaka ili kategorije sastojaka, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nije navedena neto količina, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, zemlja ili mjesto podrijetla nije navedeno sukladno članku 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, upute za upotrebu ili pripremu nisu navedene u slučaju kada u nedostatku takve upute nije moguća pravilna upotreba hrane, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, dostupnost i položaj obveznih informacija o hrani nisu u skladu s odredbama članka 12. Uredbe (EU) br. 1169/2011, obvezni podaci nisu prezentirani sukladno članku 13. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1169/2011, koristi naziv hrane koji nije sukladan članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011, popis sastojaka nije naveden sukladno članku 18. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011, podaci o određenim tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili intolerancije nisu navedeni sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, količina sastojka istaknutog na etiketi riječima, slikama ili grafičkim prikazima nije navedena sukladno članku 22. Uredbe (EU) br. 1169/2011, neto količina nije navedena sukladno članku 23. Uredbe (EU) br. 1169/2011, datum minimalne trajnosti, datum »upotrijebiti do« i datum zamrzavanja nisu navedeni sukladno članku 24. Uredbe (EU) br. 1169/2011, podaci o posebnim uvjetima čuvanja ili upotrebe nisu navedeni sukladno članku 25. Uredbe (EU) br. 1169/2011, zemlja ili mjesto podrijetla nije navedeno sukladno članku 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011, stvarna alkoholna jakost nije navedena sukladno članku 28. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nutritivna deklaracija nije navedena sukladno člancima od 30. do 35. Uredbe (EU) br. 1169/2011, dobrovoljno pruža informacije o hrani koje ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 36. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 i stavlja na tržište hranu protivno propisu o ne prepakiranoj hrani. (2.) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. (3.) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
6.1. Odredbom članka 8. Zakona o informiranju potrošača o hrani propisano je (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: popis sastojaka hrane nije naveden padajućim redoslijedom s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove uporabe u proizvodnji hrane, što je protivno članku 18. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, koristi istoznačnice umjesto izraza točno propisanih Uredbom (EU) br. 1169/2011. i njezinim provedbenim uredbama, obvezni podaci nisu prezentirani sukladno članku 13. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1169/2011. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.
6.2. Odredbama članka 17. Uredbe (EU broj 1169/2011) propisano je da je osnovni razlog zašto se zahtijevaju obvezne informacije o hrani bio bi taj da se potrošačima omogući prepoznavanje i pravilna upotreba hrane te donošenje odluka koje odgovaraju njihovim pojedinačni prehrambenim potrebama. Radi toga bi subjekti u poslovanju s hranom trebali olakšati pristup tim informacijama osobama s oštećenim vidom, a čl. 18. kako bi se propise o informacijama o hrani moglo prilagoditi izmijenjenim potrebama potrošača za informacijama "pri svakom razmatranju o potrebi za obveznim informacijama o hrani trebalo bi voditi računa i o tome koliko je veliko zanimanje većine potrošača da se određene informacije objave.
6.3. Odredbom članka 1. Pravilnika o žitaricama i proizvodima o žitaricama propisano je da se mlinski proizvodi od kukuruza razvrstavaju se i stavljaju na tržište pod nazivima: a) kukuruzno brašno, b) kukuruzna krupica, c) kukuruzna prekrupa i d) kukuruzno brašno od cjelovitog zrna, dok je člankom 38. istog Pravilnika propisano da (1) Posebna tjestenina prema dodanim sastojcima može biti tjestenina s jajima, tjestenina sa špinatom, tjestenina s ciklom, punjena tjestenina, itd. (2) Pri stavljanju na tržište, naziv posebne tjestenine mora uključiti i naziv sastojka/sastojaka po kojem je ta tjestenina specifična/posebna. (3) Tjestenina s jajima se proizvodi od pšenične krupice, vode i jaja, a mora sadržavati više od 124 g melanža od jaja sa 75 % vode ili 31 g suhe tvari jaja u prahu na 1 kg pšenične krupice. (4) Tjestenina iz stavka 3. ovoga članka mora udovoljavati sljedeće zahtjeve: vlaga može biti najviše 12,50 %, količina pepela najviše 1,30 g na 100 g suhe tvari, bjelančevine (dušik x 5,70) najmanje 12,50 g na 100 g suhe tvari i kiselost najviše 5 stupnjeva. Nadalje, člankom 39. Pravilnika propisano je (1) Tijesto je proizvod koji se dobiva odgovarajućim tehnološkim postupkom od mlinskih proizvoda od žitarica, vode i drugih sastojaka koji su u skladu sa zahtjevima kvalitete propisanim za svaki pojedini sastojak. (2) Tijesto se prema sastavu i obradi stavlja na tržište pod sljedećim nazivima: a) lisnato tijesto b) kvasno (dizano) lisnato tijesto c) kvasno (dizano) tijesto d) prhko tijesto e) vučeno tijesto ili tanko tijesto f) krumpirovo tijesto i g) ostale vrste tijesta. (3) Lisnato tijesto je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda, vode ili druge zamjenske tekućine, masti ili ulja i drugih sastojaka. Lisnato tijesto mora sadržavati najmanje 20 % masti ili ulja na ukupnu masu svih sastojaka upotrijebljenih u proizvodnji. (4) Kvasno (dizano) lisnato tijesto je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda, vode ili druge zamjenske tekućine, masti ili ulja, kvasca ili drugih tvari za vrenje i drugih sastojaka. Kvasno (dizano) lisnato tijesto mora sadržavati najmanje 15 % masti ili ulja na ukupnu masu svih sastojaka upotrijebljenih u proizvodnji. (5) Kvasno (dizano) tijesto je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda, vode ili druge zamjenske tekućine, kvasca ili drugih tvari za vrenje i drugih sastojaka. (6) Prhko tijesto je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda, vode ili druge odgovarajuće tekućine, masti ili ulja, šećera i drugih sastojaka. (7) Vučeno ili tanko tijesto je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda, vode ili druge zamjenske tekućine i dodatnih sastojaka istanjeno vučenjem ili nekim drugim tehnološkim postupkom. (8) Krumpirovo tijesto je proizvod dobiven od mlinskog proizvoda žitarica, krumpira ili proizvoda od krumpira, vode ili druge tekućine te drugih sastojaka. Krumpirovo tijesto mora sadržavati najmanje 40 % svježeg krumpira ili odgovarajuću količinu proizvoda od krumpira računato na ukupnu masu svih sastojaka upotrjebljenih u proizvodnji. (9) Ostale vrste tijesta su proizvodi od mlinskih ili drugih proizvoda od žitarica, soje i drugih sastojaka, vode ili druge dopuštene tekućine. Naziv tijesta se određuje prema sastojku koji prevladava u tijestu.
7. Određujući mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, a kao posebno izražene olakotne okolnosti da prema Prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa RH do sada nije kažnjavana iz oblasti Zakona o informiranju potrošača o hrani, dok otegotne okolnosti nije pronašao, slijedom čega je izrečena novčana kazna u iznosu ispod propisanog minimuma sukladno prijedlogu ovlaštenog tužitelja smatrajući da će se time poticajno djelovati na okrivljenicu da ne čini iste ili iste prekršaje, te da ima za svrhu kako specijalnu tako i generalnu prevenciju.
8. Odredbom članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona propisano je da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.
9. Okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe čl.138.st.2.t.3. i st.3., te čl.139.st.3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.
U Makarskoj, 13. svibnja 2025.
ZAPISNIČAR
S U D A C
Matea Ujević
Nives Mešin Masle
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.
DNA:
1. Tužitelju
2. Okrivljenici,
3. U spis.
