REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: UsI-6/2024-14

[adresa] L 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice LH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Opatije (OIB: 99455464348), Opatija, Maršala Tita 3, radi prigovora na podatke katastarske izmjere, 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/23-06/74, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 28. studenoga 2023. i prvostupanjskog rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/23-03/19, URBROJ: 541-19-01/1-23-3 od 21. lipnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/23-03/19, URBROJ: 541- 19-01/1-23-3 od 21. lipnja 2023. odbijen je prigovor broj 484 kojeg je izjavila tužiteljica na podatke nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] i kojim traži objedinjavanje novoformiranih čestica oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u jednu jedinstvenu katastarsku česticu.

2. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-04/23-06/74, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 28. studenoga 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.

3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu, a u tužbi navodi, u bitnome, isto kao i u upravnom postupku, kako su terasa ugostiteljskog objekta, wc i kuhinja sastavni dio ugostiteljskog objekta koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] te kako se jedini kolni prilaz novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] nalazi upravo preko novoformirane k. č. [katastarska čestica] što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da se radi o jedinstvenoj uporabnoj cjelini kako po njenom obliku tako i po položaju i uporabi. Navodi da navedeni kolni prilaz predstavlja jedini pristup interventnim vozilima te vozilima koja dopremaju energent za kotlovnicu. Navodi kako činjenica da kolni prilaz s objektima koji se nalaze na k. č. [katastarska čestica] čini jedinstvenu uporabnu cjelinu sa nekretninom na k. č. [katastarska čestica] jasno proizlazi iz Diobenog nacrta iz 1994., a koji je sastavni dio presude Općinskog suda u Opatiji, poslovni broj P-439/93 od 14. lipnja 1994. Navodi da to potvrđuje i činjenica da se terasa stana na prvom katu proteže duž novoformirane k. č. [katastarska čestica] i duž k.č 846 (iznad wc-a i kuhinje) te da je i ograda koja se proteže duž cijele terase jedinstvena po načinu izrade, korištenim materijalima te stilu i vremenu izrade pa da je i to jedinstvena uporabna cjelina i pripadak k. č. [katastarska čestica] budući da se zgrada po sadašnjim propisima ne može nalaziti na dvije čestice. Nadalje navodi kako iz uvjeta izdanih po Uredu za prostorno uređenje, Stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, od 11. listopada 1999. proizlazi utvrđenje da zemljište za redovnu uporabu građevine na grč. 233 (k. č. [katastarska čestica]) čine pored grč. 233 i z.č. 509/1 (k. č. [katastarska čestica]) i dio z.č. 514/1, a ta isprava da je izdana na podlozi stvarnog stanja i prostorno planske regulative. Smatra kako činjenica da se zainteresirana osoba protivi zahtjevu za objedinjavanje k. č. [katastarska čestica] s k. č. [katastarska čestica], nije od značaja u ovom slučaju zato jer sve činjenice ukazuju na opravdanost i zakonitost zahtjeva, a nema riječi da se Gradu oduzima površina koju treba kupiti jer je riječ o pripatku građevine izgrađene na k. č. [katastarska čestica]. Slijedom navedenog, tužiteljica je u tužbenom zahtjevu zatražila poništenje rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja te je ujedno zatražila i naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. Zainteresirana osoba Grad Opatija u svom odgovoru na tužbu osporava navode tužiteljice da k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Navodi da je Grad Opatija vlasnik ugostiteljskog objekta koji se nalazi u prizemlju zgrade na k. č. [katastarska čestica], kao i k. č. [katastarska čestica], te da stoga Grad Opatija ne vidi smisao i pravni interes pozivanja tužiteljice na jedinstvenu uporabnu cjelinu nekretnina koje nisu u njezinom vlasništvu. Nadalje, vezano uz navode tužiteljice da dio k. č. [katastarska čestica] predstavlja kolni prilaz k. č. [katastarska čestica], ističe da su Grad Opatija i tužiteljica sklopili Ugovor o osnivanju prava služnosti od 15. siječnja 2024. kojim je osnovano pravo služnosti pješačkog i kolnog prilaza površine 48 m[2] na teret k. č. [katastarska čestica], a u korist k. č. [katastarska čestica]. Obzirom da je prema podacima iz zemljišne knjige razvidno da vlasnici navedenih čestica nisu iste osobe to Grad Opatija smatra da nema nikakve osnove za spajanje k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u jedinstvenu cjelinu. U odnosu na rješenje o utvrđivanju građevinske čestice od 11. listopada 1999. navodi kako isto nije provedivo u katastru i zemljišnim knjigama bez prethodno riješenih imovinskopravnih odnosa upisanih vlasnika na svim česticama koje su predmetom tog rješenja, a ukoliko pak tužiteljica smatra da je stekla pravo vlasništva na k. č. [katastarska čestica], tada to treba i dokazati u odgovarajućem postupku, odnosno dokazati da je stekla pravo vlasništva dosjelošću, na temelju posjeda odgovarajuće kvalitete i kroz odgovarajuće razdoblje. Poziva se i na praksu ovog Suda izraženu u presudama poslovni broj UsI- 69/2019 od 15. srpnja 2020. i poslovni broj UsI-725/18 od 6. lipnja 2019. prema kojoj se u postupku nove katastarske izmjere granice novoformiranih čestica određuju prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo, te na presude poslovni broj UsI-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i poslovni broj UsI-1464/19 od 29. siječnja 2020. u kojima je izražen stav da objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje. Dakle, zaključno navodi kako sukladno navedenoj sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica, nije odlučno samo stanje na terenu već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi.

6. U tijeku spora održana je rasprava dana 25. travnja 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupio opunomoćenik tužiteljice i opunomoćenica zainteresirane osobe, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

7. U sporu je sporno, je li u postupku nove katastarske izmjere postoje uvjeti za objedinjavanje novoformiranih čestica oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u jednu jedinstvenu katastarsku česticu.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

10. U ovoj upravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" broj 112/18 i 39/22, dalje: ZDIKN) i Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere („Narodne novine“, broj 59/20, dalje: Pravilnik).

11. Čl. 31. st. 1. ZDIKN propisano je da je katastarska izmjera prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

12. Čl. 46. st. 6. ZDIKN propisano je da ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom. St. 7. istog članka propisano je da kada su nositelji prava suglasni s obilježenim granicama zemljišta, katastarska čestica iskazuje se u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

13. Čl. 47. ZDIKN propisano je da ako se nositelji prava na zemljištu nisu odazvali pozivu na obilježavanje i nisu izvršili obvezu iz čl. 46. st. 1. ovoga Zakona, izvoditelj će: 1. kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta, ako one postoje, 2. izvršiti obilježavanje granica zemljišta sukladno postojećim podacima u katastarskom operatu.

14. Čl. 10. Pravilnika propisano je da se identifikacijom iskazuje veza između katastarskih čestica na katastarskom planu izrađenom u okviru katastarske izmjere i katastarskih čestica evidentiranih u katastarskom operatu katastra zemljišta odnosno katastarskih čestica evidentiranih u zemljišnoj knjizi.

15. Čl. 11. st. 2. Pravilnika propisano je da se identifikacija izrađuje na način da se prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi mogu nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva, obnavlja ili dopunjuje.

16. Čl. 34. st. 1. Pravilnika propisano je ukoliko se u postupanju po prigovoru po potrebi i terenskim očevidom utvrdi da nema osnove za promjenu podataka u elaboratu katastarske izmjere, prigovor se smatra neosnovanim. St. 2. istog članka propisano je da neosnovane prigovore za promjenu podataka u elaboratu katastarske izmjere, rješenjem odbija katastarski ured.

17. Iz stanja spisa upravnog postupka slijedi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije imala oznaku grč. 233 i da je na toj čestici evidentirana zgrada mješovite uporabe, zatim pomoćna zgrada, spremište i dvorište od ukupno 363 m[2] , a nositelji prava vlasništva na toj čestici su zainteresirana osoba Grad Opatija na etaži E-1 (poslovni prostor u prizemlju zgrade) te tužiteljica na etaži E-2 (stan) i E-3 (stan).

18. Nadalje slijedi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije imala oznaku k. č. [katastarska čestica] i da su na toj čestici evidentirane dvije poslovne zgrade i dvorište od ukupno 191 m[2] , a nositelj prava vlasništva na toj čestici je zainteresirana osoba Grad Opatija.

19. Cijeneći navedene činjenice i citirane zakonske i podzakonske odredbe, ocjena je Suda da je zakonito odbijen navedeni prigovor. To stoga što je objedinjavanje dvije čestice u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku nove katastarske izmjere moguće ako postoji suglasnost svih vlasnika tih čestica ili ako postoji rješenje nadležnog upravnog tijela o utvrđivanju građevne čestice (pod uvjetom da su tabularnom ispravom riješena vlasnička prava na česticama koje su obuhvaćene tim rješenjem od kojih se formira građevna čestica) ili sudska odluka nadležnog suda kojom je prostorno i vlasničkopravno riješena građevna čestica. Radi iznijetoga, pravilno je u konkretnom slučaju preuzeto postojeće katastarsko stanje u kojem su ove dvije novoformirane čestice također bile prikazane kao dvije zasebne čestice.

20. Dakle, pretpostavka za objedinjavanje dvije ili više katastarskih čestica u jednu jedinstvenu nije samo činjenica da one u naravi čine jednu prostornu, gospodarsku, funkcionalnu ili uporabnu cjelinu, već da su i riješeni imovinskopravni odnosi na tim česticama jer se u suprotnom prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi ne bi mogla nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva kako to propisuje citirani čl. 11. st. 2. Pravilnika.

21. U vezi upravnog akta o utvrđivanju građevne čestice/zemljišta za redovnu upotrebu građevine, valja navesti radi pojašnjenja da se u tom upravnom postupku ne rješavaju vlasnička i druga stvarna prava na zemljištu od kojeg se formira građevna čestica, već se utvrđuje građevna čestica prema pravilima koja uređuju prostorno planiranje i gradnju. Naime, rješenje o utvrđivanju građevne čestice/nužnog zemljišta je akt za provedbu prostornog plana kojim se utvrđuje oblik i veličina čestice (jedan od lokacijskih uvjeta) te se tim aktom ne dira u vlasnička prava, već je taj akt preduvjet za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Rješavanje imovinskopravnih odnosa na formiranoj građevnoj čestici ili npr. nužnom zemljištu predmetom je zasebnog postupka koji će uslijediti nakon formiranja građevne čestice ili nužnog zemljišta, odnosno imovinskopravni odnosi se potom rješavaju dokumentima koji imaju karakter tabularnih isprava (u slučaju nužnog zemljišta Grad daje tabularnu ispravu na temelju svojih općih akata kojima je dopušteno bez dodatne naplate prenijeti u vlasništvo nužno zemljište npr. vlasnicima stanova koji su otkupili stanove na kojima je postojalo stanarsko, a u slučaju utvrđivanja građevne čestice (dakle šireg zemljišta od nužnog) Grad daje tabularnu ispravu na temelju otkupa zemljišta koje ulazi u utvrđenu građevnu česticu).

22. Slijedom svega navedenoga, u postupku nove katastarske izmjere nisu se mogle objediniti navedene čestice u jednu jedinstvenu česticu, već su valjano navedene čestice prikazane kao dvije zasebne čestice, dok stranke ne riješe pitanje vlasništva u slučaju objedinjavanja i formiranja jedne jedinstvene čestice.

23. Stoga su osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni zakonitima te je Sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

24. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 13. svibnja 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- zainteresiranoj osobi Gradu Opatiji, Opatija, Maršala Tita 3