REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Poslovni broj: Gž Ob-134/2024-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, predsjednice vijeća, Zorana Šarića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Škari, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zorani Živković, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 947/2021-107 od 31. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-947/2021-107 od 31. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„ I.Utvrđuje se da zajedničko vlasništvo tužitelja-protutuženika MF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužene-protutužiteljice PF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , čini nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], u naravi Kuća br. 12 i neplodno u Dugom Selu, Zagrebačka ulica, povrešine 254 m2, i kat. čest. [katastarska čestica], u naravi Gospodarsko-poslovne zgrade i dvorište u Dugom Selu, Zagrebačka ulica 12 – A, površine 473 m2.

II.Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužitelja-protutuženika MF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužene-protutužiteljice PF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , čini nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], u naravi jednokatna stambena zgrada popisni broj 19454 u naselju Trstik 13/9, površine 73 čhv 264 m2.

III. Utvrđuje se da nekretnine iz točke I. i II. izreke ove Presude predstavljaju suvlasništvo tužitelja-protutuženika MF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužene-protutužiteljice PF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog za po ½ dijela, pa se ovlašćuje tužitelj-protutuženik MF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neposredno na temelju ove Presude u nadležnim zemljišnim knjigama zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na svoje ime i za svoju korist, za ½ dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tužene-protutužiteljice PF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV.Nalaže se tuženoj-protutužiteljici isplatiti tužitelju-protutuženiku prouzročene parnične troškove ovog postupka sa pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište,uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana.“

U odnosu na protutužbeni zahtjev:

II.Nalaže se tužitelju-protutuženiku MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tuženoj-protutužiteljici PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 6.657,71 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 01. travnja 2017. do isplate po stopi koja se određivala u razdoblju od 01. travnja 2017. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III.Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženoj-protutužiteljici parnični trošak u iznosu od 12.093,75 EUR, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude pravodobnu i dopuštenu žalbu podnosi tužitelj. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se u cijelosti, kao osnovan prihvati njegov tužbeni zahtjev, a kao neosnovan odbije zahtjev tuženice, sve uz naknadu troškova postupka ili da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine “ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

4. U odgovoru na žalbu tužitelja tuženica, predlaže da se žalba tužitelja, kao neosnovana, odbije.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Predmet ovog spora, u ovom dijelu postupka, je zahtjev tužitelja da nekretnine upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća br. 12 i neplodno u Dugom Selu i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Gospodarsko- poslovne zgrade i dvorište u Dugom Selu, Zagrebačka ulica 12 – A, površine 473 m[2] , obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čine zajedničko vlasništvo stranaka u postupku i da njihovu bračnu stečevinu čini nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], u naravi jednokatna stambena zgrada popisni broj 19454 u naselju Trstik 13/9, površine 73 čhv 264 m[2] , upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to svakoga u ½ dijela, pa da se tužitelj ovlašćuje da na temelju navedene presude zahtjeva uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama u ½ dijela.

6.1. Osim toga, predmet ovog spora je i zahtjev tuženice da se tužitelju naloži isplatiti joj iznos od 6.657,71 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime ½ dijela plaćenog iznosa otplate kredita Zagrebačkoj banci kojeg je 2001. podignuo tužitelj za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, a koji je utrošen u obnovu njegove obiteljske kuće u [adresa].

7. U ovom postupku sud prvog stupnja je na nakon dovoljne raspravljenosti svih, za ovaj spor, pravno relevantnih činjenica utvrdio (čl. 8. ZPP );

- da je između stranaka u postupku 19. rujna 1997. sklopljen brak koji je razveden 20. rujna 2011.;

- da je nekretnine u Dugom Selu i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća br. 12 i neplodno u Dugom Selu i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Gospodarsko-poslovne zgrade i dvorište u Dugom Selu, Zagrebačka ulica 12 – A, površine 473 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženica kupila temeljem Ugovora o prodaji od 12. svibnja 1995. (list 25-29 i 161-165 spisa) i Aneksa navedenom ugovoru od 18. travnja 1996. a o čemu joj je izdana i odgovarajuća Tabularna isprava iz travnja 1996. (list 169-170 spisa);

- da tužitelj u razdoblju od 26. prosinca 1990. do 22. kolovoza 1995. nije imao prijavljeni određeni radni odnos, dok je u razdoblju od 22. kolovoza 1995. do 31. siječnja 1996. bio je zaposlen u „Turističko rekreacijskom centru Mihanović“ u Tuheljskim Toplicama, od 6. ožujka 1996. do 31. prosinca 1996. u KTC d.o.o. Križevci, a od 1. siječnja 1997. do 6. studenog 1997. kao samostalni obrtnik (caffe bar Gerber);

- da stranke u postupku nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1994. pa do sklapanja njihovog braka u rujnu 1997. (tvrdnja tužitelja);

- da je nekretninu i to k. č. br. [katastarska čestica], u naravi jednokatna stambena zgrada popisni broj 19454 u naselju Trstik 13/9, površine 73 čhv 264 m2, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od prodavateljice ŽF kupila tvrtka Bameks d.o.o. u vlasništvu tuženice PF za iznos od 160.000 DEM u protuvrijednosti u kunama i da je o tome sklopljen Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 29. listopada1999., koji je potom sporazumno raskinut 1. lipnja 2000. i istog dana sklopljen novi ugovor o kupoprodaji između prodavateljice ŽF i tuženice PF, kao kupca, za iznos kupoprodajne cijene od 220.000 DEM;

- da je dio novaca za kupovinu navedene nekretnine tuženici u vidu pozajmice dao njezin bivši suprug CF, koju mu još nije vratila, radi čega je 2009. ta nekretnina darovana kćerima OF i KF 2009. Darovnim ugovorom od 5. svibnja 2009., a dio njezini rođaci;

- da je tuženica PF bila vlasnica većeg broja nekretnina koje je imala i prije zaključenja braka sa tužiteljem, a koje je od 1995. pa do 2006. prodavala ili davala u zakup ili najam;

- da je tužitelj, kao korisnik kredita sa Zagrebačkom bankom d.d., kao davateljem kredita 5. siječnja 2001. sklopio Ugovor o namjenskom kreditu radi adaptacije stana, broj 01701, broj računa 2150460890, na iznos od 50.000 DEM sa rokom otplate 10 godina, a založni dužnik po tom Ugovoru o kreditu bila je tuženica;

- da je tuženica temeljem Ugovora o nagodbi od 7. ožujka 2017. sklopljenim sa davateljem kredita na ime otplate navedenog kredita tužitelja 29. ožujka 2017. banci isplatila iznos od 14.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti;

- da je dobiveni iznos kredita tužitelj utrošio obnovu svoje roditeljske kuće u [adresa].

8. Sud prvog stupnja je nakon ocijene provedenih dokaza i gore navedenih činjeničnih utvrđenja (čl. 8. ZPP) kao neosnovan odbio zahtjev tužitelja, a kao osnovan prihvatio zahtjev tužiteljice zaključujući, u bitnome, da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je sa tuženicom živio u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1994. do sklapanja njihovog braka u rujnu 1997. pa posljedično tome kako su nekretnine u Dugom Selu i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća br. 12 i neplodno u Dugom Selu i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Gospodarsko-poslovne zgrade i dvorište u Dugom Selu, Zagrebačka ulica 12 – A, površine 473 m[2] , obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nesporno kupljene prije 1997., to da navedene nekretnine ne čine zajedničko vlasništvo stranaka u postupku svakoga u ½ dijela.

8.1. Osim toga, sud prvog stupnja nadalje zaključuje i da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], u naravi jednokatna stambena zgrada popisni broj 19454 u naselju Trstik 13/9, površine 73 čhv 264 m[2] , upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u postupku ne čini njihovu bračnu stečevinu na kojoj bi isti bili suvlasnici svaki u ½ dijela već je ista posebna – vlastita imovina tuženice, koja stečena sredstvima ostvarenim od prihoda od vlastite imovine tuženice i pozajmica FF te rodbine tuženice, koja nije vraćena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u postupku.

8.2. Prihvaćajući, kao osnovan zahtjev tuženice sud prvog stupnja zaključuje da kredit koji je ostvario tužitelj u siječnju 2001. radi adaptacije kuće u [adresa], dakle nakon kupnje kuće u [adresa], a nije dostavio dokaz da je kredit isključivo utrošen na imovinu PF, a obzirom da je tuženica nakon prestanka braka i bračne zajednice, 29. ožujka 2017. isplatila preostali dug po predmetnom kreditu u iznosu od 14.500,00 eura, to da navedena novčana sredstva ostvarenog kredita predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u postupku, kao i isplaćeni dug, pa je ½ dijela tog duga koji je za tužitelja platila tuženica (6.657,71 eura) smatra da joj je tužitelj dužan taj iznos isplatiti.

9. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.

9.1. Prije svega u ovom postupku valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žalitelj jer su u pobijanoj presudi navedeni vrlo jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

9.2. Suprotno žalbenim navodima žalitelja ova bitna povreda odredba parničnog postupka nije počinjena niti u dijelu u kojem žalitelj ukazuje da je izreka pobijane presude proturječna razlozima jer je u izreci kao osnovan prihvatio zahtjev tuženice, a u obrazloženju pobijane presude pod točkom 5. zaključuje da je sud „...odbio tužbeni zahtjev kao i protutužbeni zahtjev, oba u cijelosti, kao neosnovane, budući je u ovom dijelu izreka pobijane (točka II. i III.) u cijelosti podudarna sa obrazloženjem pod točkom 11. i 12. izreke, radi čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njena zakonitost i pravilnost.

9.3. Sud prvog stupnja nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi odredbe čl. 372. st. 2. ZPP na koju također ukazuje žalitelj, jer je sud prvog stupnja u nastavku ovog postupka izveo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio ova drugostupanjski sud u svom rješenju poslovni broj Gž Ob-26/2021-3 od 20. srpnja 2021.

9.4. Osim toga, sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa je žalbu žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo ocijeniti u cijelosti neosnovanom.

10. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama (čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio sve činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti ni tuženik u svojoj žalbi.

11. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

12. Prije svega u ovom postupku, valja istaknuti da je sud prvog stupnja ove zahtjeve stranaka u postupku, sukladno odredbi čl. 553. Obiteljskog zakona ("Narodne novine“, broj: 103/15, 98/19 i 156/23 – dalje: ObZ ) i čl. 361. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 5/15 – dalje: ObZ/03) na stjecanje imovine stranaka u postupku, kao izvan/bračne stečevine raspravio primjenom odredbi Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj: 11/78, 45/89 i 59/90 - dalje: ZBPO), odnosno Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 162/98 i 116/03 - dalje: ObZ/98), a sve obzirom na dan stjecanja predmetne imovine za koje stranke u postupku smatraju da predstavlja njihovu izvan/bračnu stečevinu.

13. U odnosu na zahtjev tužitelja usmjeren na stjecanje nekretnina u Dugom Selu i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća br. 12 i neplodno u Dugom Selu i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Gospodarsko-poslovne zgrade i dvorište u Dugom Selu, Zagrebačka ulica 12 – A, površine 473 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nesporno kupljene prije 1997., za koje tužitelj tvrdi da su kupljene tijekom trajanja izvanbračne zajednice stranaka u postupku, koja je trajala od 1994. do sklapanja njihovog braka u rujnu 1997., prije svega valja istaknuti da ZBPO nije poznavao institut izvanbračne zajednice (nije točno uredio odnose kada se smatra da postoji takva izvanbračna zajednica), kako je on potom uređen odredbom čl. 3. ObZ/03, kojom je propisano da odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Međutim, obzirom da je odredbom čl. 293. ZBPO bilo propisano da se imovina stečena radom žene i muškarca u vanbračnoj zajednici, koja je trajala duže vremena, smatra se njihovom zajedničkom imovinom i da se kod diobe ove imovine odgovarajuće primjenjuju odredbe o diobi zajedničke imovine bračnih drugova, to je sud prvog stupnja, ovaj dio zahtjeva tužitelja pravilno raspravio temeljem navedenih odredbi ZBPO.

13.1. Pri tome, je sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima žalitelja, pravilnom ocjenom provedenih dokaza, a napose iskaza saslušanih svjedoka SF, RF, LF i ŠF, kao i iskaza same tuženice, sadržaja Ugovora o podstanarskom odnosu od 3. prosinca 1992., preslike uvjerenja o prebivalištu ĐF, GF i TF, podacima HZMO-a o zaposlenjima MF i preslika njegove radne knjižice, pravilno zaključio da stranke u postupku u navedenom razdoblju od 1994. do sklapanja njihovog braka u rujnu 1997. nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici, napose ne u takvoj zajednici da bi ona prema svojoj kvaliteti odgovarala bračnoj zajednici kao spletu zajedničkih emocionalnih, intimnih, financijskih, ekonomskih i svih drugih vidova života, identično kao bračna zajednica samo bez formalnog evidentiranog početka i svršetka, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja.

13.2. Osim toga, u odnosu na žalbene navode žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na iskaze saslušanih svjedoka BF i JF za koje navodi da potvrđuju njegovu tvrdnju u postojanju izvanbračne zajednice stranaka u postupku u navedenom vremenskom razdoblju valja istaknuti da je sud iskaze ovih saslušanih svjedoka pravilno ocijenio i za takvu ocjenu njihovih iskaza dao ovom sudu u svemu vrlo jasne i uvjerljive razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti niti žalitelj izjavljenom žalbom, pri čemu valja posebno istaknuti da niti ovi svjedoci nisu iskazivali na okolnosti kvalitete takve zajednice koja bi, kako je to i prethodno navedeno, trebala po svemu odgovarati bračnoj zajednici kao spletu zajedničkih emocionalnih, intimnih, financijskih, ekonomskih i svih drugih vidova života, identično kao bračna zajednica samo bez formalnog evidentiranog početka i svršetka, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja.

13.3. Posljedično tome valja istaknuti da je sud prvog stupnja odlučujući o ovom dijelu zahtjeva tužitelja, na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo zaključujući da u vrijeme kada je tuženica stekla navedene nekretnine u Dugom Selu ( točka I. izreke pobijane presude), stranke u postupku nisu živjele u izvanbračnoj zajednici, pa da sukladno argumentum a contrario odredbe čl. 371. u vezi odredbe čl. 293. ta imovina nije njihova zajednička imovina i da osnovom toga tužitelj nije suvlasnik u ½ dijela te imovine, radi čega je u ovom dijelu žalbu žalitelja valjalo ocijeniti u cijelosti neosnovanom.

14. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, sud prvog stupnja je na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno kao neosnovan odbio i zahtjev tužitelja usmjeren na stjecanje prava suvlasništva nekretnine - k. č. br. [katastarska čestica], u naravi jednokatna stambena zgrada popisni broj 19454 u naselju Trstik 13/9, površine 73 čhv 264 m2, upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela, kao bračne stečevine, pravilno zaključujući da se u konkretnom slučaju radi o vlastitoj imovini tuženice.

15. Na temelju odredbe čl. 252. ObZ/98 propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 253. navedenog Zakona propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili te da nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine.

16. Odredbom čl. 257. st. 2. ObZ/98 propisano je da je vlastita imovina, imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

17. U ovom postupku, obzirom na žalbene navode žalitelja i prethodno navedeno utvrđeno činjenično stanje nije sporno da je ova nekretnine stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u postupku, da je u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja ista i upisana na ime i vlasništvo tuženice te da između stranaka u postupku nije sklopljen bračni ugovor u smislu odredbe čl. 253. st. 2. ObZ/98, pa je posljedično tome sud prvog stupnja ovaj zahtjev tužitelja i prigovore tuženice glede načina stjecanja te nekretnine pravilno raspravio temeljem odredbe čl. 252. i čl. 257. st. 2. ObZ/98 i posljedično tome na temelju ocijene provedenih dokaza (čl. 8. ZPP) pravilno zaključio da ova predmetna nekretnina predstavlja vlastitu imovinu tuženice, stečenu tijekom trajanja bračne zajednice stranaka u postupku na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 252. ObZ/98, a za koji je zaključak sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu vrlo jasne, iscrpne i uvjerljive razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti niti žalitelj izvodeći iz provedenih dokaza, za sebe, povoljnije zaključke.

17.1. Naime, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja teret dokaza da je predmetna nekretnina vlastita imovina tuženice čl. 257. st. 2. ObZ/98) stečena tijekom trajanja bračne zajednice stranaka u postupku na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 252. ObZ/98, bio je na tuženici, koja je tu tvrdnju u ovom postupku i dokazala, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja budući iz provedenih dokaza jasno proizlazi takav zaključak suda prvog stupnja da je ona stečena sredstvima ostvarenim od prihoda (prodaje, zakupa i pozajmica) vlastite imovine tužiteljice, a ne sredstvima ostvarenim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u postupku.

17.2. Takav pravilan zaključak suda prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima žalitelja, jasno proizlazi iz provedenih dokaza, napose sadržaja kupoprodajnih ugovora i ugovora o zakupu navedenih pod točkom 10. obrazloženja pobijane presude, koje je pravne poslove sklapala tužiteljica, te njezinog iskaza, kao i iskaza saslušanih svjedoka RF i VF, LF te izjave CF i podataka o ostvarenim prihodima tužitelja, pa u takav pravilan zaključak sud prvog stupnja nema razloga sumnjati niti ovaj sud drugog stupnja samo obzirom na činjenicu da takav zaključak suda prvog stupnja, svojim paušalnim navodima navedenim u žalbi, pokušava dovesti u dvojbu žalitelj opetovano ponavljajući iste činjenice koje je u nastavku ovog postupka pravilno raspravio sud prvog stupnja i njihovom pravilnom ocjenom ovom sudu dao u svemu jasne i prihvatljive razloge, pa je žalbu žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovom dijelu.

18. Žalba tužitelja nije osnovana niti u dijelu koji se odnosi na zaključak suda prvog stupnja o osnovanosti zahtjeva tuženice usmjeren na isplatu iznosa od 6.657,71 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a na ime ½ dijela plaćenog kredita, kao obveze tužitelja po Ugovoru o namjenskom kreditu, koji je on sklopio sa Zagrebačkom bankom d.d., kao davateljem kredita 5. siječnja 2001. koji je utrošen za obnovu roditeljske kuće tužitelja u [adresa], obzirom da je tuženica temeljem Ugovora o nagodbi od 7.03.2017. sklopljenim sa davateljem kredita na ime otplate navedenog kredita tužitelja 29. ožujka 2017. banci isplatila iznos od 14.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, pa budući da i iznos tog kredita predstavlja bračnu stečevinu stranaka u postupku, i da posljedično tome ½ dijela navedenog plaćenog iznosa banci, predstavlja obvezu tužitelja, koji je nesporno platila tužiteljica, tuženica ima osnovano pravo od tužitelja zahtijevati isplatu ovog utuženog iznosa, sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, pa je žalbu žalitelja valjalo i u ovom dijelu ocijeniti neosnovanom.

19. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja na pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo i pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je u žalbi ukazivao žalitelj, kao niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu tužitelja odbiti u cijelosti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

Pula - Pola, 13. svibanj 2025.

Predsjednica vijeća:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan