REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 109 Pn-568/2024-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, po prijedlogu više sudske savjetnice Stanke Ružević, u pravnoj stvari tužiteljice OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv I. tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937, i II. tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice, punomoćnice I. tuženika i u odsutnosti II. tuženika, dana 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku solidarno platiti tužiteljici iznos od 1.327,23 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje u odnosu na I. tuženika teku od 14. veljače 2019. pa do isplate, a u odnosu na II. tuženika od 18. prosinca 2018. pa do isplate, po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku solidarno naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.065,61 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da se dana 5. ožujka 2018. poskliznula na parkiralištu ispred Dječjeg vrtića Pčelica u Zagrebu, Josipa Hamma 2, prilikom dolaska na posao jer je na parkiralištu bilo nečišćenog snijega i poledice. U pomoć joj je priskočio kolega s posla koji joj je pomogao ustati te ju je odvezao u KB Dubrava u Hitnu medicinsku službu gdje su joj postavili dijagnozu natučenja desne šake i površinsku ozljedu nožnog zgloba (gležnja) i stopala. Ističe da je I. tuženik odgovoran za održavanje javnih površina na području Grada Zagreba sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (čl. 3 i čl. 4 Zakona), a kako je uzrok pada i ozljeđivanja tužiteljice neočišćena javna površina - parkiralište u Gradu Zagrebu, postoji odgovornost I. tuženika za naknadu štete zbog propusta u održavanju te javne površine jer nije omogućio nesmetano i sigurno kretanje pješacima u zimskim uvjetima. S obzirom da je I. tuženik s II. tuženikom imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, oni solidarno odgovaraju tužiteljici za nastali štetni događaj i naknadu štete. Tužiteljici je uslijed zadobivenih ozljeda povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 26. studenog 2019. potražuje iznos od 1.497,11 EUR (=11.280,00 kn) uvećano za zakonske zatezne kamate, uz naknadu parničnog troška.

2. I. tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te osporava uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastalih ozljeda. Ističe kako u tužbi nisu jasno obrazložene okolnosti nastanka štetnog događaja niti je jasno navedeno kako je i gdje točno došlo do navodnog pada. Smatra da je visina tužbenog zahtjeva je previsoka uzimajući u obzir sudsku praksu i orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH te osporava tijek zakonskih zateznih kamata na pojedine iznose tužbenog zahtjeva.

3. II. tuženik osporava nastanak štetnog događaja i mjesto štetnog događaja, kao i navod da bi na navedenom mjestu bilo snijega i leda na način da isti predstavljaju opasnosti za osobe i imovinu. Ističe da tužiteljica nije pružila niti jedan objektivni dokaz iz kojeg bi se utvrdilo mjesto nastanka štetnog događaja. Osporava odgovornost I. tuženika te ističe da je za nastanak predmetnog štetnog događaja isključivo kriva tužiteljica jer prilikom kretanja nije posvetila pažnju prosječne osobe okolini kojom se kreće. Po stavu II. tuženika ukoliko bi eventualna odgovornost I. tuženika za utuženi štetni događaj i postojala, utoliko postoji znatan doprinos tužiteljice istome. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije II. tuženika budući je njegova pasivna legitimacija ovisna o pasivnoj legitimaciji I. tuženika. Osporava utuženu visinu u cijelosti kao previsoko postavljenu.

4. Presudom ovog suda posl. br. Pn-432/19-40 od 13. svibnja 2021. naloženo je I. tuženiku i II. tuženiku solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 1.327,23 EUR (=10.000,00 kn) kao i nadoknaditi joj trošak parničnog postupka. Navedenom presudom odbijen je zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 169,89 EUR (=1.280,00kn).

5. Navedena presuda ukinuta je odlukom Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž-520/2021-4 od 15. veljače 2024. u dijelu u kojem je naloženo I. tuženiku i II. tuženiku solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 1.327,23 EUR (=10.000,00 kn) kao i nadoknaditi joj trošak parničnog postupka, te je predmet vraćen na ponovni postupak uz uputu da je potrebno utvrditi tko je vlasnik navedenog parkirališta te da se zatraži očitovanje stranaka o djelomičnom povlačenju tužbe. Također je potrebno obrazložiti postoji li doprinos tužiteljice nastanku štete.

6. Kako je navedeno odlukom Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž- 520/2021-4 od 15. veljače 2024. potvrđena presuda ovog suda u dijelu u kojem je odbijen tužiteljice za isplatom iznosa od 169,89 EUR (=1.280,00kn), to je sud u ponovljenom postupku odlučivao o zahtjevu tužiteljice za naknadom štete u iznosu od 1.327,23 EUR (=10.000,00 kn).

7. U odnosu na uputu Županijskog suda o očitovanjima stranaka o djelomičnom povlačenju tužbe iz podneska tužitelja od 26. studenog 2019. ističe se da se na ročištu 16. prosinca 2024. II. tuženik očitovao da se istom ne protivi, dok se I. tuženik do zaključenja glavne rasprave na isto nije očitovao.

8. Nadalje kako je tužitelj podneskom od 26. studenog 2019. specificirao tužbeni zahtjev po primitku nalaza i mišljenja vještaka, ističe se da po mišljenju ovog suda nije došlo do djelomičnog povlačenja tužbenog zahtjeva, već do specifikacije tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja. Za utvrđenje visine tužbenog zahtjeva u ovom postupku bilo je potrebno provesti medicinsko vještačenje, budući niti sud, a niti stranke na raspolažu dovoljnim stručnim znanjem kojim bi utvrdili visinu nastale štete. Tužitelj je tek po provedenom vještačenju mogao postaviti tužbeni zahtjev. Tumačenje takvog konačnog postavljanja tužbenog zahtjeva kojeg tužitelj nije niti mogao postaviti dok nije provedeno vještačenje, kao djelomičnog povlačenja tužbe bi prema mišljenju ovog suda bio pretjerani formalizam i onemogućio bi tužitelju pravo na pristup sudu, koje pravo je zajamčeno čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97), kao i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 58/10 i 5/14).

9. Naime, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava dva su središnja elementa na osnovu kojih se može razlikovati pretjerani formalizam od prihvatljive primjene postupovnih formalnosti - pitanje "pravne sigurnosti" i "pravilnog djelovanja pravosudnog sustava". U slučaju kada procesna pravila prestaju služiti svrsi pravne sigurnosti i pravilnog djelovanja pravosudnog sustava predstavljaju prepreku tužitelju da o meritumu njegovog slučaja odluči nadležni sud te je time povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu (predmeti Zubac protiv Hrvatske, Běleš i dr. protiv Češke, Walchli protiv Francuske, Stagno protiv [adresa], OŽT and Adnan Erten protiv Turske, Kart protiv Turske, Efstathiou i dr. protiv Grčke, Eşim protiv Turske, Nowiński protiv Poljske, Maširević protiv [adresa], O protiv Moldavije, i Louli-Georgopoulou protiv Grčke).

10. Strogo gramatičko tumačenje odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a po kojem bi se specifikacija tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja, a kada tužitelj sukladno nalazu mišljenju vještaka potražuje manje od inicijalne vrijednosti koju potražuje tužbom, smatrala djelomičnim povlačenjem tužbe, predstavlja prekomjerni teret za tužitelja koji bi u tom slučaju prije pokretanja parničnog postupka trebao provesti vještačenje o svom trošku radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, a koji nalaz i mišljenje, osim u slučaju pristanka tuženika, ne bi mogao biti korišten kao dokaz u ovom postupku te bi na istu okolnost ponovno u ovom postupku morao snositi trošak vještačenja. Takvo tumačenje predstavlja nepredvidivu primjenu mjerodavnog prava i kao takvo je suprotno ciljevima pravne sigurnosti i poštenog suđenja.

11. Iz navedenih razloga ovaj sud smatra da ne bi bilo odlučno protivljenje I. tuženika djelomičnom povlačenju tužbe jer po mišljenju ovog suda nije niti došlo do djelomičnog povlačenja tužbe. Da je i zakonodavac predvidio takvu mogućnost da tužitelj tijekom postupka može ovisno o rezultatima dokazivanja uskladiti visinu svog tužbenog zahtjeva proizlazi iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP- a koja propisuje da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

12. U ponovljenom postupku tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Pročitana je prijava o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), odštetni zahtjev (list 9 spisa), medicinska dokumentacija (list 10-13; 86- 99 spisa), polica osiguranja (list 22-23 spisa), potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda (list 59-61 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 171 spisa), izvod iz posjedovnog lista (list 172 spisa), kopija katastarskog plana (list 173 spisa), te izvaci iz zemljišne knjige (list 174-177 spisa), proveden je očevid na licu (list 46-50 spisa), saslušana je tužiteljica (pozadina lista 47 spisa), i svjedok MŽ (list 46-47 spisa), te je provedeno medicinsko vještačenje (list 56-57 spisa).

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

14. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog ozljeda koje je zadobila prilikom pada na snijegom i ledom prekrivenom parkiralištu u Zagrebu, Josipa Hamma 2, ispred Dječjeg vrtića Pčelica u koji je dolazila na posao.

15. Sukladno uputi Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž-520/2021-4 od 15. veljače 2024. sud je utvrdio vlasništvo parkirališta na kojem se dogodio štetni događaj čitanjem izvod iz katastarskog plana (list 171 spisa), izvoda iz posjedovnog lista (list 172 spisa), kopije katastarskog plana (list 173 spisa), te izvadaka iz zemljišne knjige (list 174-177 spisa).

16. Kako je sud očevidom utvrdio mjesto nastanka štetnog događaja, tj. da je mjesto nastanka štetnog događaja javna površina – parkiralište, a iz odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03,82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11, dalje ZKG) i to u čl. 3. koji propisuje da komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje javnih površina, pod čime se naročito podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, osim javnih cesta. Prema čl. 2. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 4/08, 5/08, 8/09, 17/09, 17/10, 5/11, 8/11 i 5/12), donesene na temelju čl. 16. st. 1. ZKG-a, u javne površine spadaju javnoprometne površine poput javnih cesta, nerazvrstanih cesta, trgova, mostova, podvožnjaka, nadvožnjaka, pothodnika, nathodnika, pješačkih prolaza, tunela, parkirališta, javnih garaža, pločnika, nogostupa, pješačkih i biciklističkih staza, stajališta javnog gradskog prijevoza i sl. Prema čl. 4. ZKG-a obavljanje komunalne djelatnosti je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, to je razvidno da je za održavanje istog nadležan I. tuženik kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije I. tuženika je neosnovan.

17. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije II. tuženika, čitanjem Police osiguranja od odgovornosti br. 078700025249 utvrđeno je da je u vrijeme štetnog događaja II. tuženik bio osiguratelj I. tuženika, stoga ni prigovor promašene pasivne legitimacije II. tuženika nije osnovan.

18. Čitanjem potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena na području Zagreba prema podacima s glavne meteorološke postaje Zagreb - Maksimir za dan 5. ožujka 2018. zabilježen je opis vremena: oblačan i hladan dan s kišom, snijegom, solikom i ledenim zrnima. Vidljivost smanjena zbog sumaglice. Visina snježnog pokrivača 10 cm.

19. Saslušan na uviđaju 4. rujna 2019. svjedok MŽ, zaposlenik Dječjeg vrtića Pčelica, iskazao je da se radilo o ranim jutarnjim satima. Prije toga su bile redovite padaline, bilo je snijega i leda. Vozio je hranu na kolicima po objektu i sa unutarnje strane prostora ograde vrtića, a na udaljenosti cca 15 m je na parkiralištu vidio tužiteljicu koja je izlazila iz auta. Nakon izlaska iz automobila, pala je na parkiralištu koje je bilo nečišćeno i neuređeno, prekriveno snijegom i ledom. Odmah je došao do nje i ponudio joj pomoć i da ju odveze u Dubravu na hitnu, što je ona i prihvatila. Sjeća se da je prostor bio zaleđen i nije bilo nikakve rupe. Sve je bilo ravno, zaleđeno, bez pijeska i soli, na taj se led ona poskliznula. Sjeća se i da je nosila tenisice. Svjedok napominje da parkiralište ispred vrtića nije vrtićko parkiralište, te se u pravilu tamo parkiraju stanovnici okolnih kuća. Obično se ulica Josipa Hamma čisti na način da prođe ralica, a parkiralište u pravilu nitko ne čisti.

20. Sud prihvaća iskaz svjedoka MŽ kao jasan i vjerodostojan posebice je svjedok neposredno opažao štetni događaj. Uz navedeno svjedok nema nikakvih interesa za uspjeh bilo koje stranke u postupku.

21. Saslušana na uviđaju 4. rujna 2019. tužiteljica je u cijelosti potvrdila navode svjedoka o mjestu i vremenu pada te vremenskim prilikama. Istina je da je nosila tenisice jer u pravilu nosi tenisice. Ozlijedila je zglob desne šake, nakon toga bila na bolovanju budući je u bolnici dobila longetu. U svemu joj je bila potrebna pomoć koju su joj pružali suprug i djeca. Nakon mjesec dana su skinuli longetu. Navodi da ranije nije imala nikakvih ozljeda. U autu je bila sama jer je dolazila na posao, a navedena ozljeda priznata joj je kao ozljeda na radu.

22. Iskaz tužiteljice dan je jasno i suglasan je s iskazom svjedoka koji je sud prihvatio. Iskazi se podudaraju i u dijelu u kojem se opisuje mjesto pada i stanje parkirališta na kojem je tužiteljica pala, a što je sve osobno vidio svjedok, a isto proizlazi i iz materijalne dokumentacije, potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena.

23. Na temelju izvedenih dokaza, a osobito iskaza svjedoka i tužiteljice te materijalne dokumentacije, potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena, sud je stava da je tužiteljica postupala s dužnom pažnjom te je prilikom kretanja iskazivala uobičajen oprez koji se očekuje od prosječnog pješaka. Također je utvrđeno da je nosila prikladnu obuću prilagođenu tadašnjim vremenskim i cestovnim uvjetima. Slijedom navedenog, sud zaključuje kako u ponašanju tužiteljice nije bilo postupanja koje bi doprinijelo nastanku štetnog događaja, niti posljedicama koje su iz njega proizašle, uključujući i njihov obujam, stoga je prigovor doprinosa tužiteljice koji je istaknuo II. tuženik neosnovan.

24. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužitelja proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Predragu Paviću.

25. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede natučenja desne šake. Kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tjedan dana i manjeg intenziteta dva tjedna. Tužiteljica je također pretrpila sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedioca) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, a manjeg intenziteta deset dana. Tuđa pomoć u opsegu od dva sata dnevno je bila potrebna tjedan dana.

26. I. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka ističući da nije jasno obrazložio navodno postojanje uzročno-posljedične veze između u tužbi opisane dinamike štetnog događaja s natučenjem desnog ručnog zgloba koja ozljeda predstavlja laku tjelesnu ozljedu. U nalazu i mišljenju nije navedeno niti je li tužiteljica ranije imala istih ili sličnih ozljeda.

27. Saslušan na ročištu radi očitovanja na prigovore I. tuženika vještak dr. Predrag Pavić iskazao je da tužiteljica na pregled nije donijela zdravstveni karton, iako joj je to sud naložio, te je svoj nalaz i mišljenje izradio bez uvida u isti.

28. Nakon dostave zdravstvenog kartona tužiteljice u spis predmeta, vještak se u podnesku od 27. studenog 2020. pisano očitovao na prigovor I. tuženika. Istaknuo je da iz preslika medicinskih nalaza tužiteljice, koje su naknadno dostavljene u spis, vidljivo da je u listopadu 2013. liječena radi natučenja desnog radiokarpalnog zgloba. Prvi pregled datira od 10. prosinca 2013. RTG obradom je postavljena sumnja na infrakciju stiloidnog nastavka desne palčane kosti. Postavljena je sadrena longeta, ordinirano mirovanje i uzimanje analgetika prema potrebi. Drugi kirurški nalaz je od 24. listopada 2013. Zabilježeno je kako je lokalni klinički nalaz u regresiji, RTG bez znakova prijeloma. Odstranjena je imobilizacija i postavljen elastični zavod, preporučena lokalna aplikacija leda i date upute. Opisana ozljeda desnog ručnog zgloba nije ostavila nikakve posljedice kod tužiteljice pa vještak u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju od dana 28. listopada 2019.

29. Nakon dodatno pisano očitovanje vještaka stranke nisu imali prigovora.

30. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Predraga Pavića i to stoga što smatra da su isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužiteljice, a svojim usmenim očitovanjem vještak je u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonio prigovore I. tuženika.

31. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

32. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

33. Tužiteljici je sveukupno na ime neimovinske i imovinske štete dosuđen iznos od 1.327,23 EUR (=10.000,00 kn).

34. Tužiteljica ima pravo na kamate u odnosu na I. tuženika od dana podnošenja tužbe, tj. 14. veljače 2019., a u odnosu na II. tuženika od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 18. prosinca 2018., sve sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

36. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT). Tužiteljici je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 100 bodova (tbr. 32), trošak za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podneska od 26.11.2019. i 16.12.2020. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 5.12.2019., 20.10.2020., 27.9.2024. po 25 (tbr. 8/4), za pristup na ročišta 22.5.2019., 4.9.2019. 1.10.2020., 29.3.2021., 16.12.2024. i 24.4.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1), te za pristup na ročište 27.9.2024. 25 bodova (tbr. 9/5) odnosno sveukupno 1100 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 2.200,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.750,00 EUR. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 67,03 EUR, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 146,00 EUR, trošak predujma za očevid u iznosu od 49,49 EUR te trošak predujma za potvrdu DHMZ-a u iznosu od 53,09 EUR. Tako da je tužiteljici sveukupno priznat parnični trošak u iznosu od 3.065,61 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

37. Tužiteljici nije priznat kao potreban trošak podnesaka od 26.2.2019, 2.8.2019. i 2.9.2019. jer isti nisu bili potrebni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Također, tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na presudu jer isti nije postavljen u određenom iznosu.

38. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22).

39. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju, uz rješenje o pristojbi na presudu

2. I. tuženiku

3. II. tuženiku