REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj : Ovr Ob-28/25-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Martina Perenčević Habeković, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja OV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik " [obrt]" proizvodno uslužnog obrta, [adresa], radi osiguranja, 13. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere predlagateljice osiguranja od 11. veljače 2025.

II Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za osiguranje protiv protivnika osiguranja određivanjem privremene mjere.

2. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-24/25 od 10. ožujka 2025. navedeni se sud oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio ovom sudu kao stvarno nadležnom.

3. U prijedlogu, koji je podnijet uz tužbu radi utvrđenja bračne stečevine stranaka, u bitnome navodi da su stranke sklopile brak 17. travnja 1999., a koji je brak razveden rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1364/24 od 2. srpnja 2024. Navodi da je za vrijeme trajanja braka, 4. rujna 2009., iz imovine stečene radom stranaka, protivnik osiguranja osnovao " [obrt]" proizvodno uslužni obrt, da je u obrtni registar formalnopravno protivnik osiguranja unesen kao jedini vlasnik, jer se tuženik pretežno bavio registriranim djelatnostima obrta, dok je predlagateljica osiguranja bila drugdje zaposlena, a u obrtu je, bez naknade, tijekom trajanja braka obavljala knjigovodstvene poslove osiguravajući time uredno poslovanje obrta te pridonoseći vrijednosti istog. Nadalje navodi da je protivnik osiguranja, kao vlasnik " [obrt]" proizvodno uslužnog obrt, evidentiran kao vlasnik četiri motorna vozila, marke Volvo XC60 2.0. D4 R- Design, Honda CB50XA, Volkswagen UP! 1.0 i BMW serija F 650 GS, a koji kao vlasništvo obrta i predmeti koji služe za obavljanje djelatnosti obrta, jesu bračna stečevina stranaka. Navodi da ima saznanja da postoji opasnost da će protivnik osiguranja, s ciljem onemogućenja ili znatnog otežavanja utvrđenja, a potom i ostvarenja tužbenog zahtjeva s osnove bračne stečevine, otuđiti i opteretiti motorna vozila uslijed čega postoji opasnost da će predlagateljici osiguranja nastati nenadoknadiva šteta. Ujedno navodi da je komunikacija stranaka otežana i nekonstruktivna te odaje opći dojam eskiviranja, odnosno da protivnik osiguranja, koliko god načelno izražava spremnost na dogovor, nije voljan s predlagateljicom osiguranja postići pravični dogovor o podjeli njihove bračne stečevine. Navodi da je protivnik osiguranja visokoobrazovana osoba s relativno visokim primanjima, tj. zaposlen u predmetnom obrtu, da je, osim predmetnih motornih vozila, vlasnik jednog voćnjaka u Zagrebu koji također predstavlja bračnu stečevinu stranaka, te da se u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje motociklom marke Honda nesmetano koristi zajednički punoljetni sin stranaka. Stoga, predlagateljica osiguranja smatra da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Predlagateljica osiguranja ujedno izjavljuje da se, umjesto predložene privremene mjere, zadovoljava polaganjem iznosa od 28.500,00 EUR, na ime jamstva, od strane protivnika osiguranja, a koji iznos predlaže jer u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje ukupna tržišna vrijednost predmetnih motornih vozila iznosi oko 57.000,00 EUR. Slijedom navedenog, predlaže sudu određivanje privremene mjere zabranom protivniku osiguranja otuđenja, opterećenja ili na bilo koji način raspolaganja navedenim motornim vozilima, uz zabilježbu te zabrane kolju će provesti Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačke, a koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja bračne stečevine ili drugačije odluke suda ako se promjene okolnosti pod kojima je mjera određena. Potražuje troškove postupka osiguranja.

4. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem predložene privremene mjera nije osnovan.

5. U postupku osiguranja sud sudi na temelju podnesaka, dok ročište održava samo kad je to odredbama Ovršnog zakona propisano ili kad ocijeni da je to svrhovito (čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ). Stoga je predlagateljica osiguranja dužna već navodima u prijedlogu za osiguranje i dokazima podnesenima uz taj prijedlog dokazati postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a koje bi opravdale određivanje predložene privremene mjere.

6. O predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud je odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta s obzirom da sadržaj samog predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

7. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje predlagateljeve tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Odredbom čl. 346 st. 2. OZ-a propisano je da se odredbe čl. 344. st. 2. i 3. OZ- a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, a navedenim odredbama je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

9. Odredbom čl. 347. st. 1. toč. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito (između ostaloga), zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina na koje je upravljena tražbina, njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

10. Tražbina (novčana ili nenovčana), čije se osiguranje može predlagati, mora se sastojati u pravu predlagatelja osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje (propuštanje) ili trpljenje. Dakle, predlagateljeva tražbina mora stvarati obvezu protivniku osiguranja prema predlagatelju osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a).

11. Iz sadržaja tužbe i prijedloga te priložene dokumentacije sud je nedvojbeno utvrdio da su stranke bile u braku od 17. travnja 1999., a koji je brak razveden pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1364/24 od 2. srpnja 2024., da je za vrijeme trajanja braka stranaka, točnije 4. rujna 2009. osnovan obrt " [obrt]" i kao vlasnik istoga upisan ovdje protivnik osiguranja, da je obrt počeo poslovati 1. listopada 2009. te da su predmetna motorna vozila u odnosu na koje je predloženo određivanje privremene mjere upisana kao vlasništvo obrta te koja služe obavljanju djelatnosti obrta, a time i predstavljaju bračnu stečevinu stranaka sukladno odredbi čl. 36. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ). Dakle, predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja, odnosno da postoji vjerojatnost da je tijekom postojanja bračne zajednice stečena imovina obrta koje su stranke suvlasnici u jednakim dijelovima.

12. Po ocjeni ovog suda, predlagateljica osiguranja nije navodima iz prijedloga za osiguranje, niti ispravama podnesenima uz prijedlog, učinila vjerojatnom postojanje druge pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječio ili znatno otežao ostvarenje njezine nenovčane tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, kao niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, da bi navedena pretpostavka bila ispunjena, predlagateljica je dužna učiniti vjerojatnom da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljičinog namirenja nenovčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere.

13. Predlagateljica osiguranja ne dokazuje da bi protivnik osiguranja poduzeo bilo kakvu radnju s ciljem promjene postojećeg stanja, kao niti da bi vršio bilo kakvo nasilje ili da bi njegovim djelovanjem nastajala nenadoknadiva šteta predlagateljici osiguranja. Također, ni na koji način ne dokazuje postojanje okolnosti iz odredbe čl. 346. st. 2. OZ-a, odnosno da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a uzimajući u obzir da je riječ o imovini (motorna vozila) koja služe obavljanju djelatnosti obrta te da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom (čl. 36. st. 1. Zakona o obrtu, Narodne novine broj 143/13, 127/19, 41/20).

14. Slijedom navedenog, a s obzirom na prethodno obrazloženo, odnosno na kumulativnu neispunjenost pretpostavki za određivanje predložene privremene mjera sukladno odredi čl. 346. OZ-a prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere odbijen je kao neosnovan i odlučeno je kao u točki I izreke rješenja.

15. Kako je odbijen prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere, to sud nije pozvao protivnika osiguranja na očitovanje o prijedlogu predlagateljice osiguranja da se umjesto privremenom mjerom zadovoljava davanjem jamčevine od strane protivnika osiguranja, a s obzirom je riječ o ponudi umjesto privremene mjere kao alternativnom ovlaštenju.

16. S obzirom da je odbijen prijedlog predlagateljice osiguranja, slijedom čega ista nije uspjela u sporu, to je odbijen i njezin zahtjev za naknadu troškova ovog postupka (točka II izreke rješenja).

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti u roku 8 dana od dana dostave prijepisa žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DN-a:

1. Pun. predlagatelja osiguranja uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog na osiguranje

2. Protivniku osiguranja uz prijedlog od 11.2.2025. s prilozima