REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 73 Pn-336/2023-42.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zoran Vujasin, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Vujasin & partneri, protiv tuženice NUZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vesna Alaburić, odvjetnica iz Zagreba, radi ispravka informacije, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 1. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Zorana Vujasina, odvjetnika, punomoćnice tuženice Vesne Alaburić, odvjetnice i zamjenice punomoćnice tuženice DU, odvjetničke vježbenice, dana 13. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku, NUZ, OIB: nepoznat, glavnoj urednici portala telegram.hr, na adresi Telegram media grupa d.o.o. OIB: 36974788949 [adresa], HR-10000 ZAGREB da, temeljem odredbi članka 40. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22, u daljnjem ZoM), objavi sljedeći ispravak neistinitih informacija u cijelosti te da na izvornom članku postavi trajnu poveznicu na ispravak prvog dana nakon pravomoćnosti ove presude, bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je dana 10. prosinca 2022. godine bio objavljen članak pod naslovom "Dekan šumarstva brani posrnulu dekanicu PBF-a: 'Nije krala, meni je dala Chanel parfem za kosu i skupe četkice za šminku' ":
'Nema ničeg spornog u darovima koje je dijelio Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Netočan je navod da je prof.dr.sc. NU "tvrdila da javnim novcem nije za sebe kupovala"; nije točno da se dekanica "pokušala opravdati" pred inspektorima Ministarstva financija ili da je "pokušala inspektorima objasniti". Naime, dekanica prof.dr.sc. NU nije nikada komunicirala s inspektorima Proračunskog nadzora Ministarstva financija već su oni bili u kontaktu samo s računovodstvenom službom Fakulteta koja im je predočila valjanu i potpunu dokumentaciju koja pokazuje što je točno kupljeno vlastitim sredstvima fakulteta (dakle, netočno je i da je bilo što od darova "kupljeno javnim novcem").
Netočna je pa i uvredljiva tvrdnja da se prof.dr.sc. KU "teško kompromitirao" jer bi to značilo da je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije dao lažni iskaz, a njegova je izjava koja je, k tome, i potpuno pogrešno interpretirana u naslovu članka dio policijskih izvida koji su tajni!
Na ponovljene netočne tvrdnje o nevjerodostojnoj dokumentaciji i opetovanim neosnovanim i neovlaštenim kvalifikacijama vrste darova i darivanih partnera već smo reagirali i to je telegram.hr objavio.
Netočna je tvrdnja da " NU na svom fakultetu zapošljava danas gradonačelnika VU." Naime, g. VU, zaposlen je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temeljem provedenog javnog natječaja, i to kao jednini pristupnik koji je udovoljavao uvjetima natječaja iz članka 98. stavka 4. ZZDVO-a (dok prestala dva pristupnika koji su se javili na javni natječaj nisu udovoljavala zakonskim uvjetima). Sam postupak izbora provelo je tročlano stručno povjerenstvo, u kojem dekanica nije sudjelovala, a konačnu je odluku donijelo Fakultetsko vijeće Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje broji osamdesetak članova.'
II. Nalaže se tuženiku, NUZ, OIB: nepoznat, glavnoj urednici portala telegram.hr, na adresi Telegram media grupa d.o.o. OIB: 36974788949 [adresa], HR-10000 ZAGREB, da temeljem odredbi članka 56. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22, u daljnjem ZoM), objavi odgovor na objavljenu informaciju te da na izvornom članku od dana 23. prosinca 2022. godine pod naslovom "Telegram doznaje: aferična dekanica mjesečno si je isplaćivala 10.700 kuna dodatka na plaću. A fakultet je grcao u dugovima" postavi trajnu poveznicu na ispravak na odgovor prvog dana nakon pravomoćnosti ove presude, sljedećeg sadržaja:
'Dodaci na plaću zaposlenika Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su ne samo zakoniti nego i zasluženi!
Nova Uprava fakulteta, na čelu s dekanicom prof.dr.sc. NU (koja je dobila povjerenje zaposlenika Fakulteta za još jedan mandat) je radikalno drugačijim pristupom od prethodnih Uprava, inzistirajući na povećanoj financijskoj disciplini, donoseći nove pravilnike i jačanjem tržišne pozicije Fakulteta, kroz suradnju s gospodarstvom i donacijama gospodarstva, prijavama na projekte za sanaciju od potresa te znatno povećanim vlastitim prihodima, u tri godine dovela fakultet u mirno, pozitivno poslovanje nakon utvrđenih gubitaka od preko 8 milijuna kuna te je bila u mogućnosti koncem 2022. odreći se donacije Sveučilišta za opremanje laboratorija stradalog u poplavi jer je to već Fakultet napravio vlastitim sredstvima.
Oprost povrata posudbe iz 2016 godine kojeg je prethodna uprava morala vratiti u roku od 6 mjeseci, ubrzala je ukupnu sanaciju poslovanja. Financijsko poslovanje Sveučilišta i Fakulteta uređeno je posebnim propisima koje donosi Sveučilište. Netočna je tvrdnja da je proračunski nadzor utvrdio da je dekanica "naručivala milijunske poslove" a niti je točno da za poslove koje je naručila "nema dokaza da su uopće obavljeni", pri tome se prešućuje da je ovdje riječ o studentskim ugovorima kojih je u prvoj godini mandata bilo 495 tisuća kuna te se izostavlja utvrđenje samih inspektora proračunskog nadzora da je dekanica prof.dr.sc. NU samo u prvoj godini mandata smanjila ovaj trošak za 40%.
Novinarka se u članku pita "što s drugim fakultetima" i sama u nastavku daje odgovor: problematizira se 800.000 kuna posudbe Fakultetu iz 2016. i namjenske uplate u iznosu od 720.000 kuna kroz dvije godine za sanaciju štete od potresa i izljeva oborinskih voda, dok je s druge strane valjda normalno da tri akademije svake godine dobivaju po milijun kuna pomoći, a kako je izjavila dekanica dramske akademije! Ovi iznosi neusporedivo su veći od onoga što je dobio PBF. Sanacija poslovanja nije bila jednostavna budući je bivši šef računovodstva (a kako je to potvrđeno dvama revizijama tijekom 2020. godine) skrivao stvarno stanje i relevantne dokumente, pa je utvrđivanje činjenica potrajalo. Rezultiralo je ovo i s više kadrovskih promjena koje su bile nužne kako bi se utvrdilo stvarno stanje i prionulo normalizaciji poslovanja. Većinu vlastitih prihoda Fakultet ostvaruje kroz rad Centra za kontrolu namirnica (CKN) i suradnju s gospodarstvom.
Svi zaposlenici fakulteta koji nisu zaposlenici Centra, a koji sudjeluju odnosno doprinose radu Centra za kontrolu namirnica, ostvaruju dodatak na plaću, sukladno donesenom Pravilniku i Odlukama, tijekom mandata dekanice prof.dr.sc. NU, počev od Pravilnika o vlastitim prihodima od 16. prosinca 2020. godine, a ne iz 2022. kako netočno informira javnost novinarka. Tim internim propisima je to transparentno uređeno, a što je zatražila državna revizija još 2016. godine. Tako se na stranici 19. izvješća Državnog ureda za reviziju o provedenoj reviziji poslovanja fakulteta tijekom svibnja 2016., koje je dostupno na stranicama tog Ureda (www.revizija.hr) nalazi primjedba: "Odlukom dekanice iz travnja 2012., određeno je pravo na stalne mjesečne dodatke za 21 zaposlenika (dekan/ica, prodekan, zaposlenici računovodstva, ekonomata, zaštite na radu, tajnica dekana/ice i drugi). Mjesečni dodaci su utvrđeni u rasponu od 850,00 kn do 9.000,00 kn bruto. Mjerila i kriteriji za isplatu stalnog mjesečnog dodatka na plaću nisu utvrđeni." Državni ured za reviziju nalaže utvrditi mjerila i kriterije za isplatu dodatka na plaću..
Dakle, suprotno netočnim tvrdnjama predmetnog članka dodaci na plaću zaposlenika
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta isplaćeni tijekom mandata dekanice prof.dr.sc. NU Sveučilišta u Zagrebu su i zakoniti ali i u cijelosti osnovani i zasluženi!'
III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude nadoknadi tužiteljima parnični trošak sa zakonskom kamatom od dospijeća do isplate."
II. Nalaže se tužiteljici NU da naknadi tuženici NUZ trošak parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 181,37 EUR, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka, te raniji I. tužitelj Prehrambeno- biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u bitnom navode da je tuženica glavna urednica portala telegram.hr, koji je na adresi Telegram media grupa d.o.o. OIB: 36974788949, sa sjedištem u [adresa]. Tužiteljica ima zakonsko pravo na sudsku zaštitu u slučajevima objave neistinitih sadržaja i/ili odgovora na objavljenu informaciju u članku/napisu, pa tako i u elektronskim medijima (na Internetu), u konkretnom slučaju na članak od dana 10. prosinca 2022. godine – Zahtjev za ispravak neistinitih informacija i na članak od dana 23. prosinca 2022. godine – Zahtjev objavu odgovora na objavljenu informaciju.
2. Tužiteljica je zahtjev za ispravak neistinitih informacija u članku od dana 10. prosinca 2022. upućen tuženiku 6. siječnja 2023. zatražila jer je na portalu telegram.hr dana 10. prosinca 2022. na URL https://www.telegram.hr/ velike- price/dekan-sumarstva-brani-posrnulu-dekanicu-pbf-a-nije-krala-meni-je-dala- chanel-parfem-za-kosu-i-skupe-cetkice-za-sminku/ objavljen članak novinarke ČU pod naslovom "Dekan šumarstva brani posrnulu dekanicu PBF-a: 'Nije krala, meni je dala Chanel parfem za kosu i skupe četkice za šminku' " . Ističe da su u navedenom članku iznesene brojne netočne tvrdnje pa je tako netočna tvrdnja da je prof.dr.sc. NU "tvrdila da javnim novcem nije za sebe kupovala". Također, nije točna tvrdnja da se dekanica "pokušala opravdati" pred inspektorima Ministarstva financija jer ista nije u proračunskom nadzoru uopće kontaktirala s inspektorima. Računovodstvenu dokumentaciju koja pokazuje što je točno kupljeno vlastitim sredstvima fakulteta (a ne javnim novcem) inspektorima je na njihov zahtjev predočilo računovodstvo fakulteta sa kojima su jedino i komunicirali. Netočne su opetovane tvrdnje novinarke da su pokloni kupljeni javnim novcem. Svi pokloni, predmeti reprezentacije, kupljeni su na teret vlastitih prihoda fakulteta ostvarenih na tržištu pružanjem komercijalnih usluga. Netočna je tvrdnja "Dekanica NU pokušala je inspektorima objasniti" jer su inspektori komunicirali samo i jedino sa službom računovodstva Fakulteta. Netočna je tvrdnja da " NU na svom fakultetu zapošljava danas gradonačelnika VU." Budući tuženica nije objavila ispravak informacije, predlaže da joj sud naloži objavu istog sadržaja kao u točci I. izreke ove presude.
3. U odnosu na članak objavljen na portalu telegram.hr dana 23. prosinca 2022. na URL https://www.telegram.hr/velike-price/telegram-doznaje-afericna- dekanica-mjesecno-si-je-isplacivala-10-700-kuna-dodatka-na-placu-a-fakultet- je-grcao-u-dugovima/ novinarke ČU pod naslovom "Telegram doznaje: aferična dekanica mjesečno si je isplaćivala 10.700 kuna dodatka na plaću. A fakultet je grcao u dugovima" tužiteljica je 21. siječnja 2023. podnijela zahtjev za objavu odgovora na objavljenu informaciju. Naime, već u naslovu novinarka (ili glavna urednica, jer riječ je o opremi članka) dekanicu gđu. prof.dr.sc. NU opisuje "aferičnom". Točno je da je fakultet "grcao u dugovima" na početku mandata dekanice, ali je apsolutno točno i neosporno da je u tri godine mandata upravo dekanice prof.dr.sc. NU poslovanje fakulteta stabilizirano, da su dugovi vraćeni i da je fakultet na kraju 2022. godine zabilježio dobit. Istovremeno sanirane su posljedice velike poplave zbog izljeva oborinskih voda: uređena je nova predavaonica te laboratoriji stradali u poplavi i oštećenja uzrokovana dvama potresima. Sve ovo ostvareno je u većem dijelu vlastitim sredstvima fakulteta i pojačanim zalaganjem i angažmanom djelatnika fakulteta, donacijama iz gospodarstva te prijavom projekata za obnovu nakon potresa. Dodaci na plaću isplaćivani su u skladu sa zakonom. Netočna je tvrdnja da je proračunski nadzor utvrdio da je dekanica "naručivala milijunske poslove" a niti je točno da za poslove koje je naručila "nema dokaza da su uopće obavljeni". Budući tuženica nije objavila odgovor na informaciju, predlaže da joj sud naloži objavu istog sadržaja kao u točci I. izreke ove presude, te da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka.
4. Na pripremnom ročištu 1. prosinca 2023. raniji I. tužitelj Prehrambeno- biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je povukao tužbu, a s čim se tuženica suglasila pa je pravomoćnim rješenjem od 1. prosinca 2023. utvrđeno da je tužba I. tužitelja povučena.
5. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je zahtjev za objavu ispravka informacija sadržanih u prilogu objavljenom 10.12.2022. upućen tuženici 6.1.2023., a tužba je podnesena 8.2.2023., pa ističe prigovor nepravovremenosti tužbe radi objave ispravka. Nadalje, ni ispravak ni odgovor ne sadrže podatak o prilogu i datumu objave priloga na koji se odnose. Tuženica je u obavijesti o razlozima neobjavljivanja ispravka i odgovora tužiteljicu upozorila na spomenute i druge nedostatke, te ju pozvala da reagiranja na odgovarajući način izmijeni, a što ista nije učinila.
6. U odnosu na zahtjev za objavu ispravka ističe da se pod pojmom ispravka, sukladno članku 40. st. 4. ZM-a, misli na ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda, te na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja dopunjuje navode u objavljenom tekstu. Reagiranje koje je dostavila tužiteljica ne može se smatrati ispravkom i zahtjev za objavu takvog "ispravka" je neosnovan iz sljedećih razloga: u prvom odlomku ispravka tužiteljica iznosi zaključak da "nema ničeg spornog u darovima koje je dijelio Prehrambeno-biotehnološki fakultet", ali ne ispravlja ni jednu konkretnu informaciju iz priloga, niti iznosi bilo kakve činjenice i okolnosti kojima bi objavljene informacije pobijala ili dopunjavala; u drugom odlomku ispravka tužiteljica tvrdi da se pokloni nisu kupovali "javnim novcem" već "vlastitim sredstvima fakulteta", implicirajući tako da "vlastita sredstva fakulteta" nisu javni novac, što je potpuno pogrešno poimanje javnog novca, jer se javnim novcem smatraju sva sredstva kojima raspolaže fakultet, bez obzira na izvore i način stjecanja tih sredstava; treći odlomak ispravka odnosi se na informacije o prof.dr.sc. KU, a tužiteljica nije aktivno legitimirana zahtijevati objavu ispravka informacija o trećoj osobi; četvrtim odlomkom ispravka ne ispravlja se ni jedna konkretna informacija; petim odlomkom ispravka i sami tužitelji potvrđuju istinitost informacije o zaposlenju gradonačelnika [adresa] HU na PBF-u u vrijeme mandata tužiteljice. Osim toga, sve informacije objavljene u spornom prilogu od 10.12.2022. su točne, što je dodatni razlog neobjavljivanja "ispravka". Tuženica smatra da to tužiteljica i sama priznaje s obzirom na činjenicu da "ispravak" ne ukazuje na netočnost ni jedne činjenične tvrdnje objavljene u spornom prilogu.
7. U odnosu na zahtjev za objavu odgovora ističe da se odgovorom, u skladu s člankom 56. st. 3. ZM-a, povrijeđeni navodima pogodnim za dokazivanje poriče u biti ili bitno dopunjuje sporne navode o činjenicama i podacima u objavljenoj informaciji. Reagiranje koje je dostavila tužiteljica ne može se smatrati odgovorom u smislu ZM-a, pa je zahtjev za objavu takvog "odgovora" neosnovan iz sljedećih razloga: autorica priloga jasno je istaknula da "dodaci na plaću kao takvi nisu sporni niti nezakoniti", te da je "isplata dodataka na plaću – kome i u kolikom iznosu – poslovna odluka dekana i on na nju ima pravo", pa se tvrdnja da je isplata dodataka "zakonita", obrazložena u tri odlomka reagiranja, ne može smatrati poricanjem ili bitnim dopunjavanjem objavljene informacije; u prilogu se ne problematizira mogućnost isplate dodataka na plaću u smislu zakonitosti, već odluka da se ti dodaci isplaćuju unatoč lošoj financijskoj situaciji u kojoj se fakultet nalazio i u vrijeme bivšeg dekana UU (sadašnjeg prorektora), i nakon dolaska tužiteljice na poziciju dekanice; u drugom odlomku odgovora tužiteljica navode da su "u tri godine doveli fakultet u mirno, pozitivno poslovanje", no autorica na početku priloga napominje da raspolaže podacima "samo za razdoblje od početka 2019. do sredine 2020. godine", pa članak i analizira taj period mandata bivšeg dekana i tužiteljice; budući da tužiteljica u "odgovoru" ne precizira koje sporne informacije poriče ili bitno nadopunjuje, tuženica zaključuje da se navodi iz drugog odlomka odgovora odnose na tvrdnje da u prve dvije godine mandata, koje prilog pokriva, financije nisu bile sređene, a od Sveučilišta se tražio oprost dugova i isplata financijske pomoći, dok su se istovremeno dodaci na plaću svejedno isplaćivali, što su sve točne informacije; trećim odlomkom odgovora ne pobija se ni jedna konkretna informacija, te se njime potvrđuje točnost navoda iz priloga o "oprostu povrata posudbe iz 2016."; neutemeljeni su navodi iz četvrtog odlomka odgovora, jer se u prilogu ništa ne "prešućuje", već proračunski nadzor studentskih ugovora s PBF-om nije bio tema ovog članka, nego onog objavljenog 9.12.2022., a reakcija tužiteljice na taj tekst je objavljena; u petom odlomku odgovora tužiteljica ne dopunjuje niti pobija, već komentira, u prilogu navedenu (točnu) informaciju o iznosu sveučilišne financijske pomoći PBF-u, u usporedbi s iznosom koji je dobila Akademija; šestim odlomkom odgovora ne pobija se niti dopunjuje nijedna informacija iz priloga.
8. Stoga tuženica predlaže odbaciti zakašnjeli tužbeni zahtjev za objavu ispravka i odbiti tužbeni zahtjev za objavu odgovora, te obvezati tužiteljicu da joj naknadi troškove parničnog postupka, odnosno podredno odbiti oba tužbena zahtjeva, te tužiteljicu obvezati da joj naknadi troškove ovog parničnog postupka.
9. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u e-mail prepisku (list 15-21, 70-73 spisa), zahtjev za objavu ispravka od 6.1.2023. (list 22-25, 41-44 spisa), dio članka (list 26 spisa), zahtjev za objavu ispravka od 6.1.2023. (list 27-31 spisa), zahtjev za objavu odgovora na informaciju od 21.1.2023. (list 32-39 spisa), dio članka (list 40, 105-106 spisa), reagiranje objavljeno 2.1.2023. (list 74-75 spisa), povratnice (list 82-83 spisa), članak "Telegram doznaje: aferična dekanica mjesečno si je isplaćivala 10.700,00 kuna dodatka na plaću. A fakultet je grcao u dugovima" objavljen 23.12.2022. (list 84-89 spisa), zahtjev za objavu ispravka informacije od 2.1.2023. (list 91-96 spisa), članak: "Dekan šumarstva brani posrnulu dekanicu PBF-a: 'Nije krala, meni je dala Chanel parfem za kosu i skupe četkice za šminku' " (list 97-104 spisa), zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru Ministarstva financija od 23.12.2021. (list 137-299 spisa), godišnje izvješće o radu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za akademsku godinu 2019./2020. (list 300-303 spisa), dopis tuženice od 7.12.2023. (list 304-305 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za HU od 1.10.2020. (list 309-311 spisa), godišnje izvješće o radu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za akademsku godinu 2017./2018. (list 312-335 spisa), mandatno izvješće o radu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za akademsku godinu 2017./2018. (list 336-372 spisa), zapisnik 5. redovite sjednice Fakultetskog vijeća PBF-a od 27.2.2020. (list 373-386 spisa), zamolbu za otpis povrata novčanih sredstava doznačenih PBF-u iz rezervnih interventnih sredstava Sveučilišta u Zagrebu od 2.7.2020. (list 387 spisa), zamolbu za dodjelu novčanih sredstava iz rezervnih interventnih sredstava Sveučilišta u Zagrebu od 2.7.2020. (list 388 spisa), obrasci JOPPD (list 389-1282 spisa), primjedbe PBF-a na zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru Ministarstva financija (list 1292-1322, 1472-1502 spisa), odgovor Ministarstva financija od 24.1.2022. (list 1323-1330 spisa), izvješće o financijskom i organizacijskom poslovanju u mandatu dekanice prof. dr. sc. NU od 1.10.2019. (list 1331-1343 spisa), rekapitulacija zatečenog financijskog stanja na dan preuzimanja dekanske funkcije prof. dr. sc. NU **.**.2019. (list 1344-1347 spisa), primopredajni zapisnik (list 1348-1354 spisa), primopredajni zapisnik Ureda za projekte (list 1355- 1358 spisa), reviziju poslovanja PBF-a (list 1359-1426 spisa), dopis rektora od 9.3.2023. (list 1427-1429 spisa), zapisnik 5. redovite sjednice Fakultetskog vijeća PBF-a od 21.2.2023. (list 1430-1452 spisa), dopise tužiteljice (list 1453- 1461 spisa), izvješće o financijskom i organizacijskom poslovanju u mandatu dekanice prof. dr. sc. NU od 1.10.2019. do 30.11.2022. (list 1462- 1471 spisa), prijedlog za pokretanje postupka razrješenja dekanice (list 1503- 1521 spisa), zapisnik 4. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća PBF-a od 6.3.2023. (list 1522-1532 spisa), izvješće dekanice od 17.7.2020. (list 1534- 1538 spisa), izvješće o obavljenoj reviziji, prosinac 2010. (list 1541-1561 spisa), izvješće o obavljenoj reviziji, ožujak 2016. (list 1562-1585 spisa) reviziju poslovanja PBF-a (list 1586-1604 spisa), izvještaj o financijskim učincima izdanih preporuka unutarnje revizije Sveučilišta u Zagrebu na poslovanje PBF-a (list 1606-1611 spisa), izvješće o učincima preporuka unutarnje revizije od 19.10.2021. (list 1612 spisa), izvješće o izvršenju naloga i usvajanju preporuka Državne revizije za 2014. (list 1614-1622 spisa), odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 19.10.2021. (list 1623 spisa), analizu imovine i obveza PBF-a na dan 31.12.2019. (list 1624-1672 spisa), saslušane su tuženica (list 1701-1704 spisa), tužiteljica (list 1704-1706 spisa), te svjedokinja ČU (list 1711-1713 spisa).
10. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
11. Među parničnim strankama nesporno je da su na portalu telegram.hr, objavljeni članci novinarke ČU i to dana 10. prosinca 2022. pod naslovom "Dekan šumarstva brani posrnulu dekanicu PBF-a: 'Nije krala, meni je dala Chanel parfem za kosu i skupe četkice za šminku' ", a dana 23. prosinca 2022. pod naslovom "Telegram doznaje: aferična dekanica mjesečno si je isplaćivala 10.700 kuna dodatka na plaću. A fakultet je grcao u dugovima", dok je sporno da li je tužba tužiteljice u odnosu na objavu ispravka informacije u članku od 10. prosinca 2022. pravovremena, da li postoji aktivna legitimacija tužiteljice tražiti objavu ispravka informacije koja se odnosi na prof.dr.sc. KU, da li su iznesene informacije koje se odnose na tužiteljicu u tim člancima točne te da li postoji obveza tuženice objaviti ispravak informacije odnosno odgovor sukladno odredbama Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZM), a kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.
12. Sukladno odredbi čl. 40. st. 1. ZM-a svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje netočne ili nepotpune informacije.
13. Sukladno odredbi čl. 41. st. 1. i 2. ZM-a ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva.
14. Sukladno odredbi čl. 42. st. 2. i 3. ZM-a ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U vrijeme izborne promidžbe ispravak mora biti objavljen u prvom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U istom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija ne može se zajedno s ispravkom objaviti i komentar tog ispravka ili odgovor na ispravak.
15. Temeljem odredbe čl. 42. st. 4. ZM-a glavni urednik je dužan objaviti ispravak, izuzev ako: se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba; u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji; bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima; zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe; je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode; bi objavljivanje ispravaka prouzročilo odgovornost nakladnika za štetu; je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija; je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz čl. 40. st. 2. ZM-a; se radi o znanstvenoj ili umjetničkoj kritici, izuzev ispravaka netočnih podataka ili uvredljivih navoda; je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja; je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajućeg načina objave ispravka.
16. Temeljem odredbe čl. 46. st. 1. i 2. ZM-a ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod općinskog suda na čijem se području nalazi sjedište, odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojega je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, a tužba se može podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka, odnosno od dana kada je ispravak bio objavljen na način koji nije bio sukladan Zakonu.
17. Nadalje, sukladno čl. 48. ZM-a rasprava o tužbi za objavu ispravka je ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka. Tuženiku je, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude. U sporovima radi objave ispravka sud će odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka.
18. Što se tiče prava na odgovor na objavljenu informaciju temeljem odredbe čl. 56. st. 1., 2. i 3. ZM-a zainteresirana fizička ili pravna osoba ima pravo podnijeti zahtjev glavnom uredniku da besplatno objavi njegov odgovor na objavljenu informaciju, u kojoj je spomenuto njezino ime, odnosno naziv ili je na neki drugi način s njom u izravnoj vezi. Odgovorom se smatra tekst ili poruka istovjetne prirode i duljine kao i objavljena informacija te se istom navodima pogodnim za dokazivanje poriču u biti ili bitno nadopunjuju sporni navodi o činjenicama i podacima u objavljenoj informaciji. Odredbom čl. 57. st. 1.-5. ZM-a propisano je da se odgovor mora objaviti bez izmjena ili dopuna izuzev pravopisnih ispravaka te da glavni urednik ima pravo od autora prije objave zatražiti skraćivanje odgovora. Na odgovor se primjenjuju odredbe članka 42. ZM-a, te glavni urednik može odbiti objavu sadržajno jednakih odgovora nakon što je već jednom isti objavio. Glavni urednik može odbiti objavu odgovora i u slučaju ako se u odgovoru navode očigledno netočni podaci ili tvrdnje i drugi navodi koji su nedvojbeno nepodobni za dokazivanje, a ako su prema mišljenju glavnog urednika samo neki podaci ili tvrdnje netočni ili nepodobni za dokazivanje, glavni urednik ne smije odbiti objavu bez prethodnog poziva podnositelju zahtjeva za odgovor da te podatke i tvrdnje izuzme iz odgovora. Sukladno čl. 58. ZM-a u postupku sudske zaštite u pogledu ostvarivanja prava na odgovor na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ZM-a koje se odnose na postupak ostvarivanja prava na ispravak.
19. Citirane zakonske odredbe ZM-a u svojoj biti daju pravo osobi o kojoj je objavljena netočna ili nepotpuna informacija da zatraži njezin ispravak, odnosno odgovor na informaciju koja je netočna ili nepotpuna pa se navodima odgovora poriču ili bitno nadopunjuju sporni navodi o činjenicama i podacima u objavljenoj informaciji. Osnovni preduvjet za objavu ispravka ili odgovora je da se isti odnosi na informaciju koja je netočna ili nepotpuna te ukoliko glavni urednik odbije objaviti takav ispravak ili odgovor, tada osoba o kojoj je objavljena navedena informacija može zatražiti sudsku zaštitu.
20. U odnosu na istaknuti prigovor tuženice da tužba za ispravak informacije objavljene u članku od 10. prosinca 2022. nije pravovremena, ističe se da se sukladno čl. 40. st. 2. ZM-a objava ispravka može zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije. Temeljem čl. 42. st. 2. ZM-a ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka, a temeljem odredbe čl. 46. st. 2. ZM-a tužba se može podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka.
21. Tuženica u podnesku od 18. travnja 2023. navodi da je zahtjev za ispravak te informacije primila 6. siječnja 2023. (dakle u roku iz čl. 40. st. 2. ZM-a) te je odgovor o razlozima neobjavljivanja ispravka punomoćniku tužiteljice dostavila 9. siječnja 2023. S obzirom da odredba čl. 112. st. 2. ZPP-a propisuje da kad je rok određen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenje obavljeno odnosno dan u koji pada događaj otkad treba računati trajanje roka, već se za početak roka uzima prvi idući dan. Dakle, tuženica, koja je glavna urednica medija koji je internetski portal, je bila dužna objaviti ispravak sljedeći dan 7. siječnja 2023. Temeljem odredbe čl. 112. st. 4. ZPP-a ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana. Budući je 7. siječnja 2023. bila subota, dakle dana kada sud ne radi, sukladno čl. 112. st. 4. ZPP-a rok za objavu ispravka je istekao na prvi radni dan što je bio ponedjeljak 9. siječnja 2023. Početak roka za podnošenje tužbe u smislu čl. 46. st. 2. ZM-a je 10. siječnja 2023., dok je 30. dan roka 10. veljače 2023. Budući je tužba u ovom predmetu podnesena 8. veljače 2023. to je istaknuti prigovor nepravovremenosti tužbe u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na članak objavljen 10. prosinca 2022. neosnovan.
22. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice u odnosu na dio informacije kojim se traži ispravak informacije u odnosu na prof.dr.sc. KU ističe se da sukladno čl. 40. st. 1. ZM-a pravo na ispravak informacije ima osoba na koju se informacija odnosi, a ne treća osoba, što je tužiteljica u odnosu na informaciju koja se odnosi na prof.dr.sc. KU pa je navedeni prigovor osnovan i tužbeni zahtjev je u tom dijelu odbijen kao neosnovan.
23. Radi utvrđenja da li postoji obveza tuženice za objavu zatraženog ispravka u preostalom dijelu (koji se ne odnosi na informacije u odnosu na prof.dr.sc. KU) i odgovora saslušane su parnične stranke i svjedokinja ČU te je izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu.
24. Pritom je odlučno da li su netočne ili nepotpune informacije čiji ispravak traži tužiteljica, odnosno na koje odgovara, a to su sljedeće informacije navedene u tužbenom zahtjevu odnosno sljedeći navodi:
- da je tužiteljica "tvrdila da javnim novcem nije za sebe kupovala";
- da se dekanica "pokušala opravdati" pred inspektorima Ministarstva financija ili da je "pokušala inspektorima objasniti";
- da su darovi "kupljeni javnim novcem;
- da " NU na svom fakultetu zapošljava danas gradonačelnika VU.";
- da je proračunski nadzor utvrdio da je dekanica "naručivala milijunske poslove" a niti je točno da za poslove koje je naručila "nema dokaza da su uopće obavljeni";
- da su dodaci na plaću zaposlenika Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta isplaćeni tijekom mandata dekanice prof.dr.sc. NU zakoniti.
25. Uvidom u Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava na Prehrambeno-biološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Piretoijeva 6, 10000 Zagreb, OIB: 47824453867 u razdoblju od 01. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine, Ministarstva financija klasa: 041-01/21-01/655, ur. broj: 513-08-04-21- 19 od 1. prosinca 2021. utvrđeno je da je u sažetku istog (list 283 spisa) navedeno da je obavljen proračunski nadzor zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava na Prehrambeno-biološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u razdoblju od 01. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine na temelju Odluke ministra financija o obavljanju proračunskog nadzora klasa: 041-01/21-01/655, ur. broj: 513-08-04-21-2 od 15. srpnja 2021. Proračunskim nadzorom utvrđeno je da većina sklopljenih studentskih ugovora izuzetog uzorka nije popunjeno na pravilan način, odnosno podaci su na istima nepotpuni i za iste ne postoji evidencija sati rada iz koje je razvidno da su poslovi navedeni na studentskim ugovorima zaista i izvršeni, te se navedeni studentski ugovori ne mogu smatrati vjerodostojnom dokumentacijom čime je postupljeno suprotno članku 54. stavku 1. Zakona o proračunu. Slijedom navedenog ukupno je za studentske ugovore u 2019. i 2020. godini isplaćen bruto iznos od 1.303.846,17 kuna temeljem nevjerodostojne dokumentacije. S obzirom na to da su u pojedinim slučajevima izuzetog uzorka studenti angažirani za obavljanje poslova, a da prije početka samog posla nisu imali zaključen ugovor kako je propisano člankom 7. Zakona o obavljanju studentskih poslova nego se ugovor potpisivao nakon što je (veći) dio posla obavljen i kako nemaju obrazložen razloga zašto je ugovor zaključen duže od kalendarskog mjeseca, Zapisnik će se dostaviti Državnom inspektoratu na nadležno postupanje. Utvrđeno je da pojedini računi knjiženi kao trošak reprezentacije u 2019. i 2020. godini po Business Mastercard karticama koje su koristili UU i NU ne sadrže napomenu iz koje se može nedvojbeno utvrditi koji poslovni partner je ugošćen odnosno kojem poslovnom partneru je uručen poklon, te se navedeni računi ne mogu smatrati vjerodostojnom dokumentacijom za obračun i isplatu navedenih troškova, čime je postupljeno suprotno članku 54. stavku 1. Zakona o proračunu. Slijedom navedenog ukupno je za trošak reprezentacije u 2019. i 2020. godini temeljem nevjerodostojne dokumentacije po Business Mastercard koju je koristio UU obračunat i isplaćen iznos od 51.907,98 kuna, a po Business Mastercard kartici koju je koristila NU iznos od 4.772,00 kn. Za ostale troškove plaćene Business Mastercard karticama temeljem nevjerodostojne dokumentacije isplaćen je iznos od 9.816,01 kuna, što ukupno iznosi 66.495,99 kuna isplaćenih temeljem nevjerodostojne dokumentacije. Vrijednost troškova reprezentacije obračunatih i isplaćenih u 2019. i 2020. godini, za koje se iz priložene dokumentacije ne može zaključiti koji je bio razlog ugošćavanja, odnosno razloga davanja poklona, je po Business Mastercard koju je koristio UU 31.809,04 kune, a po Business Mastercard kartici koju je koristila Jadranka Frece 50.744,87 kuna, što je ukupno iznos od 88.553,91 kune.
26. Temeljem odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Temeljem odredbe st. 3. istog čl. dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
27. Navedeni zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru nedvojbeno predstavlja javnu ispravu u smislu čl. 230. st. 1. ZPP-a.
28. U odgovoru na primjedbe Fakulteta koje su uložene na navedeni Zapisnik Ministarstvo financija je u dopisu klasa: 041-01/21-01/655, ur. broj: 513-08-04- 22-24 od 24. siječnja 2022. navelo, da u odnosu na primjedbe Fakulteta vezano za ugovore o obavljanju studentskih poslova odnosno da isti nisu smjeli biti predmet proračunskog nadzora jer su navedene isplate izvršene iz vlastitih sredstava Fakulteta, je člankom 31. Zakona o proračunu propisano da su proračunski korisnici državnog proračuna dužni dostaviti prijedloge financijskih planova ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije do 15. rujna tekuće godine, a koja tijela su ih dužna dostaviti Ministarstvu financija do kraja rujna tekuće godine. Slijedom navedenog Fakultet kao proračunski korisnik Ministarstva znanosti i obrazovanja kod izrade financijskog plana, koji čini sastavni dio državnog proračuna Republike Hrvatske, prihode planira u ukupnom iznosu prema izvorima financiranja, a proračunska sredstva su sva sredstva planirana u proračunu koja se dijele prema izvorima financiranja te su kao takva predmet proračunskog nadzora. Izuzeće za proračunske korisnike u visokom obrazovanju od uplate vlastitih prihoda i prihoda za posebne namjene u državni proračun, iste ne izuzima iz proračunskog nadzora. U odnosu na primjedbe za ugovore o obavljanju studentskih poslova te rashode temeljem poslovnih kartica te rashode za reprezentaciju, nastavno na provedenu analizu dokumentacije ostaju kod činjeničnog stanja utvrđenog Zapisnikom.
29. Temeljem odredbe čl. 47. st. 1. i 2. tada važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17 i 96/18, u daljnjem tekstu: ZZDVO) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola te visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu. Sukladno čl. 48. st. 1. ZZDVO-a sveučilišta, veleučilišta i visoke škole osnivaju se kao ustanove. Nadalje, temeljem odredbe čl. 49. st. 1. i 2. ZZDVO-a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, a javna visoka učilišta su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivačka prava nad visokim učilištima u ime Republike Hrvatske obnaša Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovarajućem propisu. Sukladno čl. 63. st. 3. i 4. ZZDVO-a dekan predstavlja i zastupa fakultet ili umjetničku akademiju i ima prava i obaveze sukladno statutu sveučilišta i statutu fakulteta ili umjetničke akademije. Dekanu u radu pomažu prodekani te statutom utvrđena druga tijela. Dekan je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveučilišnih tijela na fakultetu ili umjetničkoj akademiji. Sadržajno identične odredbe sadrže čl. 2., 6., 7. i 20. sada važećeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 119/22).
30. Iz citiranih odredbi proizlazi da javna visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu i imaju pravni status ustanove, da ih osniva Republika Hrvatska te da je dekan odgovorna osoba koja predstavlja i zastupa fakultet te je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveučilišnih tijela na fakultetu. Prehrambeno-biotehnološki fakultet, čija je dekanica bila tužiteljica od 1. listopada 2019., nesporno je javno visoko učilište osnovano od Republike Hrvatske. Samim time je i proračunski korisnik u smislu čl. 4. toč. 45. Zakona o proračunu ("Narodne novine" br. 144/21).
31. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da nije točna tvrdnja da je javnim novcem za sebe kupovala neke stvari. U odnosu na troškove reprezentacije isti su ostvareni na temelju vlastitih prihoda fakulteta. Bili su nadvedeni u financijskom planu kao predviđeni troškovi reprezentacije. Taj financijski plan odobrilo je Fakultetsko vijeće koje donosi sve odluke na fakultetu te je potom odobreno od Senata sveučilišta i Ministarstva financija što je preduvjet za zakonitost takvog financijskog plana. Napominje da je za svaki račun reprezentacije bilo za poklon ili za ugošćivanje na poleđini bilo navedeno ime i prezime poslovnog partnera, ti su računi uredno knjiženi u računovodstvu. Kako bi konsolidirala financije fakulteta angažirala je vanjske revizore te ih je nekoliko puta pitala da li postoji neko zakonsko ograničenje ili definicija što je primjeren poklon, na što su joj odgovorili da takve definicije nema i da postoji ograničenje u vrijednosti od 500,00 kuna za državne dužnosnike, što ona nije, a nisu niti bili poslovni partneri fakulteta, međutim svi pokloni ugošćavanja su bili do te granice. Vezano uz zapošljavanje VU, on se javio na javno objavljeni natječaj. Ovisno o znanstvenoj grani za provedbu natječaja se osniva stručno povjerenstvo koje provjerava dostavljenu dokumentaciju i kvalifikacije kandidata. Koliko se sjeća na taj natječaj se javilo 3 ili 4 kandidata, a samo je g. VU imao traženu stručnu spremu. Nakon provjere dokumentacije stručno povjerenstvo dostavlja tu dokumentaciju Fakultetskom vijeću koje donosi odluku o zapošljavanju, a koju odluku ona kao čelnik tijela potpisuje. Vezano uz spomenute naručene milijunske poslove za koje je nadvedeno da nema dokaza da su obavljeni radi se o studentskim ugovorima. Stručne službe su prijavljivale potrebu za dodatni angažman studenata i njoj je te ugovore pripremala tajnica i ona ih je potpisivala i doista nije šetala po fakultetu provjeravajući da li su studenti odradili svoj posao jer je vjerovala da jesu. Za vrijeme njenog mandata broj studentskih ugovora smanjen je za 40%. Državna revizija je na fakultetu provedena 2010. i 2016. te je proveden i unutarnji nalaz revizije sveučilišta. Ona je na dužnost dekana stupila 1.10.2019. i odmah od šefa računovodstva zatražila podatke o stanju računa, ali je on s njom odbio surađivati pa je osnovala povjerenstvo za razvoj djelatnosti fakulteta koje je trebalo provjeriti stanje financija fakulteta a u veljači 2020. je angažirala vanjsku reviziju koja je utvrdila niz nepravilnosti. Od šefa računovodstva je tražila pisani izvještaj što je učinjeno po zahtjevima revizije od 2010. i 2016. na što joj je odgovoreno da je sve izvršeno, a u ožujku je provedena unutarnja revizija i utvrđeno je da ništa od zahtjeva nije izvršeno. Donijela je pravilnik o kriterijima dodataka za plaću koji su se ranije isplaćivali bez ikakvog pravilnika. Kada je preuzela fakultet isti je bio u 7 milijuna kuna u minusu, a po završetku njezinog mandata je bio 4 milijuna kuna u plusu. Povrijeđena je time što su izjave u ovim člancima izvučene iz konteksta bez da se objavila cijela priča o poslovanju fakulteta, a ona je sva ta izvješća dostavila Telegramu kada su tražili očitovanje i to su mogli provjeriti prije objave članka. Istina je da je poklanjala Chanel parfeme, ali nigdje nije propisano da je to zabranjeno, a nakon objave ovih serija članaka ona je, unatoč svom dugogodišnjem znanstvenom radu i prijavljenim patentima, javnosti jedino poznata kao aferična " N" i njezin život i život njezine obitelji je uništen. Poslovni partneri fakulteta su razni gospodarstvenici, rektori različitih sveučilišta i neki državni dužnosnici. Ona je upravo preko tih kontakata ishodila milijun kuna donacije za obnovu predavaonice koju su i javno otvorili i pozvali kao goste sve te gospodarstvenike, a u razdoblju od 2019.-2021. vrijednost poklona koje je poklanjala je iznosila otprilike 80.000,00 kuna što nije niti 10% ove donacije. Vlastita sredstva fakulteta su ona ostvarena radom Centra za kontrolu namirnica koje je na tržištu i iz čijih prihoda su se isplaćivale plaće zaposlenika centra, dodaci na plaće zaposlenika centra i zaposlenika fakulteta i troškovi reprezentacije. Ako nije bilo dovoljno sredstva tada bi se donosila odluka da se smanjuju dodaci na plaće ni zaposlenika fakulteta i zaposlenika centra. Dodatne vanjske prihode donosi i vanjska suradnja fakulteta s privatnim firmama radi primjerice analize hrane ili mikrobioloških testiranja. Vrijednost studentskih ugovora za vrijeme njezinog mandata smanjena i u prvoj godini za oko 290.000,00 kuna, a u drugoj je iznosila oko 450.000,00 kuna. Nije bilo nikakvih drugih milijunskih ugovora. Nije zadržala niti jedan od poklona reprezentacije. Kontaktirala ju je novinarka ČU te je na 2-3 maila odgovorila osobno, a kontaktirala je i druge profesore na fakultetu. Međutim počeli su svakodnevno dolaziti mailovi, a počeli su izlaziti i članci, pa je angažirala odvjetnika Vujasina da na njih odgovara i to u dogovoru s njom nakon što bi mu ispričala što se dogodilo. Novinarka nije nikada tražila sastanak vezano uz poslovanje fakulteta, na što bi bila rado pristala. Članak o dodacima na plaću odnosi na razdoblje od 2019. do 2020. godine. Na početku tog perioda, na početku 2019. dekan je bio prof. UU, a novinarka je od njezinog odvjetnika tražila dostavu podataka i za dodatke na plaću nakon 2020. On ih nije dostavio, a radi se o javno dostupnom dokumentu, a nije ih dostavio nakon njihovog razgovora i ona je po njegovom savjetu odlučila uskratiti dostavu tih podataka. Govoreći o javno dostupnom dokumentu mislila je o Pravilniku o kriterijima dodataka na plaću, a podatke o konkretno isplaćenim dodacima su znali da novinarka može dobiti tražeći pravo na pristup informaciji, što je ista i zatražila od računovodstva koje joj je u zakonskom roku i dostavilo. Početkom 2019. bila je na funkciji prodekanice za znanost, a prof. UU je bio prodekan kada je ona postala dekanica. U financijskom planu koji je spomenula troškovi reprezentacije se iskazuju u jednoj stavci u ukupnom iznosu predviđenih troškova. Na poleđini računa o poklonu bi ime i prezime primatelja napisao onaj tko je poklon kupovao, nekada ona, nekad prodekan ili prodekanica, a svi su ti računi bili zavedeni u računovodstvu. U proračunskom nadzoru je navedeno da je računovodstvena dokumentacija nevjerodostojna, a to se odnosilo na sve račune za reprezentaciju, a u tom nadzoru se nisu pozvali niti na jedan zakonski članaka temeljem kojeg bi ta dokumentacija bila nevjerodostojna. Nakon početka pisanja Telegrama na njezino traženje su poslovni partneri dostavili izjave da su zaprimili poklone zato što je policija kroz tajna izvješća počela tražiti određene podatke, a njezin tadašnji odvjetnik joj je savjetovao da bi to bilo dobro imati. Neke od njih je ona osobno tražila da napišu takve izjave. D je poslovni partner fakulteta, on je kao proizvođač autohtonih proizvoda trebao analizu mesa, a oni su se na fakultetu bavili starter kulturama mikroorganizama autohtonih proizvoda koji utječu na aromu pa se i on obratio fakultetu da bi poboljšao aromu svog proizvoda. Svi se obraćaju fakultetu, a ovisno o stručnosti pojedinog znanstvenika taj i radi na tom projektu, dok dekan potpisuje prihvat ponude u ime fakulteta ili ponudu u ime fakulteta. Njezina poslovna logika darivanja bila je upravo radi poboljšanja poslovnih odnosa i njoj su često poslovni partneri znali ostavljati poklone, a konkretno g. D je donirao svoje proizvode za dan fakulteta ili neku drugu prigodu, više se ne sjeća, ali o tome postoji dokumentacija na fakultetu. Ukupni dug fakulteta kada ga je preuzela je bio 7 milijuna kuna. Na računu fakulteta je bio minus od 1.700.000,00 kuna, a ostatak iznosa se odnosi na tzv. interne dugove. Revizori su joj objasnili da se radilo o nepravilnim knjiženjima na različitim konto karticama na kojima je bilo prikazivano da postoje određeni iznosi kojih u stvarnosti nije bilo jer su ti novci davno prije bili potrošeni za neke druge stvari, a ne zna točno za što jer je to bilo prije nego što je preuzela mandat. Točno je da su u vrijeme kada je od Sveučilišta tražila oprost duga od 800.000,00 kn zbog teške financijske situacije isplaćivani dodaci na plaću, ali je smatrala da ljude treba stimulirati za dodatni rad i ne vidi u tome problem. Ti dodaci su isplaćivani iz vlastitih prihoda fakulteta. Također je tada zatražila intervencijska sredstva u iznosu 600.000,00 kuna od Sveučilišta. Već je na početku svog mandata o financijskom stanju fakulteta obavijestila rektora i prorektora za financije i dostavila im svu potrebnu dokumentaciju te je s njima i dogovarala kako sanirati te dugove. Sredstva fakulteta sastoje se od proračunskih i vlastitih sredstava, a pretpostavlja da poreznom nadzoru podliježu i jedan i drugi. Nije tražila od djelatnika Grada Knina da joj potpišu izjave da su primili poklone niti su takve izjave potpisali njoj. Po njezinom sjećanju djelatnici Grada Knina dobili su poklone koji su kupljeni njezinom karticom. Ona je bila savjetnica gradonačelnika [adresa] i taj je posao obavljala bez naknade, a ne može se više sjetiti od koje godine. Gradonačelnik [adresa] je bio prof. SU. Obratila joj se voditeljica specijalističkog studija za marketing i pitala da li se može obratiti prof. SU radi održavanja nastave na jednom od predmeta tog studija. On je bio na popisu profesora, ali te akademske godine nitko od studenata nije upisao taj specijalistički studij. VU je bio dogradonačelnik [adresa], a što proizlazi iz objavljenih članaka, a nakon prof. SU gradonačelnik [adresa] je postao VU. Nije bila njegova savjetnica, a misli da je VU na temelju natječaja primljen na puno radno vrijeme ali nije na to obraćala posebnu pažnju. Ne može se sjetiti da je u proračunskom nadzoru utvrđeno da je zaključeno ugovora u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna, a ako i je onda se to radi o razdoblju od početka 2019. kada je dekan bio profesor UU.
32. Iz iskaza tuženice proizlazi da je glavna urednica portala Telegram koji izlazi samo u digitalnom obliku na web stranici portala i u vrijeme objave ovih članaka je bila glavna urednica. Autor teksta je novinarka ČU, a ona kao glavna urednica uređuje naslov, podnaslov i međunaslove. Uvijek kada zaprime zahtjev za ispravak informacije se obrate odvjetničkom uredu koji ih zastupa i u skladu s njihovom preporukom da li navedeni zahtjev ispunjava zakonske pretpostavke za objavu ispravka donose odluku hoće li taj ispravak biti objavljen ili ne. Tako su postupili i u konkretnom slučaju. Naglašava da vole objaviti zahtjev za ispravak jer žele da se čuje i druga strana priče pa čak i kada im njihova odvjetnica preporuči da nisu dužni objaviti takav ispravak, obično ga ipak objave. U konkretnom slučaju, a vezano za ovdje tužiteljicu već su objavili nekoliko zatraženih ispravaka, međutim kada je došao ispravak koji je predmet ovog postupka u istom su u obrazloženju navedene uvrede u odnosu na nju i u odnosu na novinarku te im se čak spominju i roditelji pa su odlučili biti strogo formalni i ne objaviti taj ispravak niti odgovor. Tužiteljici su odgovorili da ispravak i odgovor takvog sadržaja neće objaviti i pozvali je da ga izmijeni u kojem slučaju bi ponovno odlučivali da li će ga objaviti ili ne, međutim nikakav novi zahtjev za ispravak i odgovor po tom njihovom traženju nisu dobili. Punomoćnik tužiteljice je u svom zahtjevu za ispravak i odgovor naveo kako novinarka ČU i ona "nemaju kućnog odgoja", a što su smatrali uvredom kako njima, tako i njihovim roditeljima jer takva izjava implicira da ih roditelji nisu odgojili. Tužiteljica je u tekstu spomenuta i kao profesorica i kao dekanica i kao gospođa i samo prezimenom, međutim takvo spominjanje ni na koji način ne krši kodeks novinarske etike. Ne sjeća se da li je u tom zahtjevu kodeks novinarske etike bio doveden u korelaciju sa kućnim odgojem nje i novinarke ČU i načina na koji je tužiteljica spomenuta u konkretnom članku. Naslov "posrnula dekanica" iz opreme članka je napisan upravo iz razloga što su zaprimili proračunski nadzor Ministarstva financija koji je za tužiteljicu bio izrazito nepovoljan. Ona već dugo radi u medijima, a novinarka ČU cijelu svoju karijeru prati obrazovanje i ne sjećaju se tako nepovoljnog proračunskog nadzora te je smatrala da izraz "posrnula" upravo opisuje situaciju kada osoba koja obavlja javnu funkciju za rezultat dobije takav proračunski nadzor, a vezano uz poslovanje fakulteta kojem je na čelu. Tijelo koje je provodilo proračunski nadzor tražilo je dokumentaciju iz čega su zaključili da se tužiteljica kao čelna osoba fakulteta pokušala opravdati pred inspektorima Ministarstva financija. Iz proračunskog nadzora su zaključili da je tužiteljica za sebe kupovala stvari javnim novcem, a radi se o nalazu tijela javne vlasti i to nisu dalje provjeravali, ali su tužiteljici poslali upit te se ista mogla očitovati. VU je zaposlen za vrijeme kada je tužiteljica bila čelna osoba fakulteta pa je iz tog razloga navedeno da ga je ista zaposlila. Poznat joj je postupak zapošljavanja znanstvenih osoba na fakulteta, a pretpostavlja da je neko povjerenstvo bilo uključeno u postupak. U članku je eksplicitno navedeno da je isplata dodataka u skladu sa zakonom ali su smatrali da javnost ima pravo znati iznos koji je tužiteljica sebi isplaćivala na ime tih dodataka. Rečenicom da je tužiteljica "naručivala milijunske poslove za koje nema dokaza da su uopće obavljeni" je citiran proračunski nadzor u kojem je to navedeno. Nisu provjeravali točnost navoda proračunskog nadzora jer za to nemaju ovlasti, ali su zatražili očitovanje tužiteljice o tim navodima.
33. Iz iskaza svjedokinje ČU proizlazi da je autorica članaka objavljenih 10.12.2022. i 23.12.2022. na portalu Telegram, a koji su predmet ovog postupka. Naslov, podnaslove i fotografije samih članaka uređuje glavni urednik. Ona je sve informacije za ovaj članak crpila iz proračunskog nadzora Ministarstva financija, a koji je obavio taj nadzor nad poslovanjem Prehrambeno biotehnološkog fakulteta. Vezano uz izjavu da je dekanica za sebe kupovala poklone navodi da je tom članku prenosila izvješće proračunskog nadzora iz kojih je proizlazilo da su određene osobe potpisivale izjave kako su od tužiteljice primale određene poklone. Iz tog nadzora proizlazi da su inspektori utvrdili da je takva dokumentacija nevjerodostojna, a ona je već 2021. počela pisati o problematičnom trošenju sredstava na PBF-u što je i dovelo do proračunskog nadzora poslovanja fakulteta. Izjava da su navedeni pokloni kupljeni javnim novcem također proizlazi iz proračunskog nadzora. Sama činjenica da fakultet ima vlastita sredstva ne znači da s njima može raspolagati neograničeno, radi se o javnoj ustanovi koja je ta sredstva stekla raspolažući javnom infrastrukturom i resorni ministar u visokom obrazovanju donosi pravilnike o načinu raspolaganja tim sredstvima. Vezano uz zapošljavanje VU nesporno je da je isti na PBF-u zaposlen kada je dekanica bila ovdje tužiteljica. Koliko joj je poznato fakultetsko vijeće raspisuje javni natječaj i imenuje povjerenstvo koje provodi natječaj i koje preporučuje kandidata Fakultetskom vijeću koje bira kandidata, a u konačnici ovlaštena osoba fakulteta potpisuje ugovor o radu s izabranim kandidatom, a to je u trenutku zaposlenja g. VU bila tužiteljica. U vrijeme tog zaposlenja g. VU je bio dogradonačelnik Grada Knina, a tužiteljica je bila savjetnica gradonačelnika Grada Knina pa je smatrala važnim to spomenuti u članku. Podatke o isplatama dodataka na plaću je dobila od svojih izvora s kojima je razgovarala o toj temi. Ti podaci koji se spominju u ovom članku ograničeni su na određeni period. Ona je od fakulteta tražila podatke za cjelokupni mandat tužiteljice i kada joj ti podaci nisu dostavljeni na novinarski upit, obratila se zahtjevom sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te su joj ti podaci i dostavljeni i o tome je napisala članak koji je objavljen u prvoj polovici 2023. godine. Navodi o naručenim milijunskim poslovima za koje nema dokaza da su uopće obavljeni proizlaze iz proračunskog nadzora. Radi se o studentskim ugovorima za navodne poslove studenata koje je naručivala Uprava fakulteta i za vrijeme mandata ranijeg dekana UU i za vrijeme mandata tužiteljice. Više puta se obraćala mailovima tužiteljici jer pravila novinarske struke traže da se očituje i osoba o kojoj piše. Napisala je otprilike 20-ak mailova, na prva 3 ili 4 je odgovorila tužiteljica, a nakon toga je umjesto nje počeo odgovarati njezin odvjetnik Vujasin koji joj je napisao da je jako nasrtljiva i koristio još druge epitete koje ne bi spominjala. O izjavama o primicima poklona saznala je iz proračunskog nadzora gdje se opisuju takve izjave, a ono što je posebno naglašavala u svojim tekstovima je da su iste sastavljene nakon njezinog prvog članka objavljenog 2021. o neobičnom načinu trošenje sredstava na PBF-u po službenim karticama. Te poklone je smatrala "osebujnima" upravo iz razloga jer cijelu svoju karijeru prati sustav visokog obrazovanja i do pisanja ovog teksta nije naišla na podatke da bi se poklanjali npr. setovi tanjura, pribor za jelo, ženski kostim MU, Chanel parfemi i slično. Do tada su uobičajeni pokloni javnih fakulteta s kojim je ona bila upoznata bili primjerice šalica sa logom fakulteta, rektor bi znao naručiti vina koja proizvodi Agronomski fakultet pa bi se to poklanjalo kao poklon te su joj se ovakvi pokloni u usporedbi sa ranije uobičajenima činili osebujnim. U tekstu o dodacima na plaću napisala je da su oni zakoniti, međutim isti su isplaćivani u vrijeme kada je po samom navodi dekanice fakultet bio u nepovoljnoj financijskoj situaciji i od sveučilišta je tražen oprost duga od nekih 800.000,00 kuna koji su bili dani kao interventna sredstva pa je smatrala važnim naglasiti da se unatoč teškoj financijskoj situaciji i dalje isplaćuju dodaci na plaću. Za konkretne članke koji su predmet ovog postupka Hrvatsko novinarsko društvo nije reagiralo, već su reagirali kasnije vezano za daljnje objavljen tekstove i komunikaciju punomoćnika tužiteljice sa redakcijom Telegrama. Upravo vezano za tekstove koji su predmet ovog spora ona je od HND-a 2023. primila nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu.
34. Sud ne vjeruje iskazu tužiteljice u dijelu u kojem iskazuje o troškovima reprezentacije fakulteta koji su financirani iz vlastitih sredstava fakulteta jer tužiteljica većim dijelom svog iskaza opravdava svoje odluke o načinu trošenja tih sredstava, navodeći je istina da je poklanjala Chanel parfeme, ali da to nije nigdje zabranjeno niti vidi problem u isplaćivanju dodataka na plaću uporno naglašavajući da su se ti troškovi financirali iz "vlastitih" sredstava fakulteta. Fakultet je javna ustanova osnovana od Republike Hrvatske te su sva novčana sredstva fakulteta – kako ona dobivena iz proračunskih sredstava, tako i ona ostvarena vlastitim radom – javna sredstva. Nadalje, tužiteljica u svom iskazu niti ne spori da su pokloni koji se spominju u člancima kupovani sredstvima fakulteta, da su nakon početka pisanja Telegrama o načinu trošenja sredstava fakulteta na njezino traženje poslovni partneri naknadno dostavljali izjave da su zaprimili poklone, a koje izjave su u proračunskom nadzoru proglašene nevjerodostojnom dokumentacijom. Nadalje, ista niti ne spori da je VU zaposlen na fakultetu u vrijeme kada je ona bila dekanica. Sama činjenica da je isti zaposlen na temelju provedenog natječaja ne čini izrečenu tvrdnju netočnom jer je tužiteljica sa istim, kao ovlaštena osoba za zastupanje fakulteta, sklopila ugovor o radu, a što je vidljivo i iz samog ugovora o radu od 1.10.2020.
35. Sud vjeruje iskazu tuženice i svjedokinje ČU jer su iste iskazivale uvjerljivo, životno i logično te su njihovi iskazi u skladu s navodima Zapisnika o obavljenom proračunskom nadzoru zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava na Prehrambeno-biološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Piretoijeva 6, 10000 Zagreb, OIB: 47824453867 u razdoblju od 01. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine, Ministarstva financija klasa: 041-01/21-01/655, ur. broj: 513-08-04-21-19 od 1. prosinca 2021. koji je u smislu čl. 230. st. 1. ZPP-a javna isprava te tužiteljica u ovom postupku nije dokazala sukladno čl. 230. st. 3. ZPP-a da su u istoj neistinito utvrđene činjenice.
36. Navodi tužiteljice o trošenju "vlastitih" sredstava fakulteta su potpuno neodlučni i pravno netočni jer se radi o sredstvima fakulteta koja su javna sredstva, dok je tužiteljica kao dekanica bila odgovorna za zakonitost poslovanja fakulteta pa samim time i sklapanja studentskih ugovora kao i isplate troškova na ime reprezentacije. Samim proračunskim nadzorom utvrđeno je da većina sklopljenih studentskih ugovora izuzetog uzorka nije popunjena na pravilan način, odnosno podaci su na istima nepotpuni i za iste ne postoji evidencija sati rada iz koje je razvidno da su poslovi navedeni na studentskim ugovorima zaista i izvršeni, te se navedeni studentski ugovori ne mogu smatrati vjerodostojnom dokumentacijom, a ukupno je za studentske ugovore u 2019. i 2020. godini isplaćen bruto iznos od 1.303.846,17 kuna pa je istinita informacija da je proračunski nadzor utvrdio da je dekanica "naručivala milijunske poslove" te da je utvrđeno da "nema dokaza da su uopće obavljeni". Nadalje, iz samog zapisnika o proračunskom nadzoru je razvidno da se fakultet očitovao na pojedine troškove tijekom postupka proračunskog nadzora, a navedeno proizlazi i iz Odgovora Ministarstva financija na primjedbe fakulteta. Budući je dekan odgovorna osoba fakulteta koja i zastupa fakultet to su informacije da se dekanica "pokušala opravdati" pred inspektorima Ministarstva financija ili da je "pokušala inspektorima objasniti" također točne, a obzirom iz samih isprava sastavljenih od Ministarstva financija proizlazi da su se fakultet i dekanica očitovali o pojedinim stavkama troškova.
37. U odnosu na dodatke na plaću isplaćivane dekanici, kao i ostalim zaposlenicima fakulteta, u spornom članku se niti ne navodi da su iste isplaćivane nezakonito već se problematizira njihova isplata s obzirom na teško financijsko stanje fakulteta, a koja tvrdnja predstavlja vrijednosni sud same autorice članka.
38. Također je i vrijednosni sud autorice članka tvrdnja da je tužiteljica za sebe kupovala javnim novcem, a budući iz proračunskog nadzora proizlazi da trošak reprezentacije u 2019. i 2020. godini temeljem nevjerodostojne dokumentacije po Business Mastercard kartici koju je koristila NU iznosi od 4.772,00 kn te vrijednost troškova reprezentacije obračunatih i isplaćenih u 2019. i 2020. godini, za koje se iz priložene dokumentacije ne može zaključiti koji je bio razlog ugošćavanja, odnosno razloga davanja poklona, je po Business Mastercard kartici koju je koristila Jadranka Frece 50.744,87 kuna, dakle sveukupni trošak za 2019. i 2020. godinu po kreditnoj kartici fakulteta koju je koristila tužiteljica, a za koju nema vjerodostojnu dokumentaciju ili uopće nema dokumentaciju iznosi 55.516,87 kn odnosno preračunat u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22) iznosi 7.320,57 EUR, što sasvim sigurno nije zanemariv iznos koji je plaćen karticom koju je koristila tužiteljica i koji račun je platio fakultet. Pritom se i u samom Zapisniku Ministarstva financija za određene poklone navodi da su neuobičajeni pokloni poslovnim partnerima, primjerice sako i hlače u vrijednosti od 1.998,00 kn (list 209 spisa), dvije ženske haljine u vrijednosti od 2.898,00 kn (list 210 spisa), dvije muške košulje u vrijednosti od 1.709,00 kn (list 211 spisa), tri muške polo majice i jedna ženska polo majica u vrijednosti od 1.914,00 kn (list 214, 217 spisa), pet majica u vrijednosti od 1.361,19 kn kupljene u Hard Rock cafeu u Baliju (list 217 spisa), set tanjura u vrijednosti od 3.989,60 kn (list 219 spisa) itd. Iz navedenog zapisnika proizlazi i neistinitost iskaza tužiteljice da su svi pokloni ugošćavanja bili do granice od 500,00 kn.
39. Odredba čl. 10. st. 1. i 2. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori br. 18/97, u daljnjem tekstu: Konvencija) propisuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti pa može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Odredbu kojom se jamči sloboda izražavanja sadrži i čl. 38. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, u daljnjem tekstu: Ustav).
40. Pritom je u praksi Europskog suda za ljudska prava zauzet stav da iako tisak ne smije prijeći određene granice, posebice u pogledu zaštite ugleda i prava drugih, njegova je zadaća, širiti na način koji je u skladu s njegovim obvezama i odgovornostima, informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa (K i Hachette Filipacchi Associés protiv Francuske, § 89.). Ne samo da tisak ima zadaću širiti takve informacije i ideje, već i javnost ima pravo primiti ih. U suprotnom tisak ne bi mogao izvršavati svoju ključnu zadaću "javnog čuvara" (public watchdog) (Bladet Tromsø i Stensaas protiv Norveške, § 59., 62.; Pedersen i Baadsgaard protiv Danske, § 71.; Von Hannover protiv
Njemačke (br. 2), § 102.)
41. Nadalje, Europski sud za ljudska prava je u svojoj dugogodišnjoj praksi odlučujući u okviru čl. 10. st. 2. Konvencije u mnogobrojnim predmetima uvijek posebnu važnost pridavao činjenici da je objavljivanje informacija, dokumenata ili fotografija u tisku u javnom interesu i da doprinosi raspravi od općeg interesa. Takav se interes može utvrditi samo u okolnostima pojedinog predmeta (Von Hannover protiv Njemačke (br. 2) § 109.; Leempoel & S.A. ED. Ciné Revue protiv Belgije, § 68.; Standard Verlags GmbH protiv Austrije, § 46.; Von Hannover protiv Njemačke, § 60.). S tim u vezi, Sud je dosljedno smatrao da u okviru članka 10. stavka 2. Konvencije postoji malo prostora za ograničavanje političkog govora ili rasprave o pitanjima od javnog interesa (Castells protiv Španjolske, § 43.; Wingrove protiv Ujedinjenog Kraljevstva, § 58.). Prema mišljenju Suda, javni interes obično se odnosi na pitanja koja utječu na javnost u tolikoj mjeri da ona može legitimno iskazati interes za njih, koja privlače pažnju javnosti ili koja je u značajnoj mjeri zabrinjavaju, posebice kada utječu na dobrobit građana ili život zajednice. To je primjenjivo i na pitanja koja mogu izazvati značajne kontroverze, koja se odnose na važno društveno pitanje ili koja uključuju problem za koji bi bilo u interesu javnosti da o njemu bude obaviještena (Satakunnan Markkinapörssi Oy i Satamedia Oy protiv Finske, § 171). Naposljetku, Sud priznaje pravo svake osobe na zaštitu vlastita lika, pri čemu je naglasio da lik osobe predstavlja jedno od glavnih obilježja njezine osobnosti jer otkriva jedinstvene osobine te osobe, a na temelju vlastita lika osoba se razlikuje od drugih osoba. Pravo na zaštitu vlastita lika stoga je jedno od ključnih sastavnica osobnog razvoja i većinski pretpostavlja pravo pojedinca da kontrolira upotrebu tog lika, uključujući pravo da odbije njegovo objavljivanje (Von Hannover protiv Njemačke (br. 2), § 96.). Sukladno kriterijima koje je Europski sud za ljudska prava utvrdio u kontekstu postizanja ravnoteže između suprotstavljenih prava (prava na zaštitu privatnog života i slobode izražavanja) u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke, § 90.-95. potrebno je utvrditi da li postoji doprinos raspravi od javnog interesa, stupanj popularnosti dotične osobe, predmet objave, prethodno ponašanje dotične osobe te sadržaj, oblik i posljedice objavljivanja i, kada je primjereno, okolnosti u kojima su fotografije snimljene (također i Von Hannover protiv Njemačke (br. 2), § 109.-113.; Von Hannover protiv Njemačke (br. 3), § 46.; Tănăsoaica protiv Rumunjske, § 41.). Kada ispituje zahtjev podnesen na temelju članka 10., Sud ispituje i način na koji su informacije dobivene i njihovu istinitost te težinu kazne izrečene novinarima ili izdavačima (K i Hachette Filipacchi Associés protiv Francuske, § 93.; Axel Springer AG protiv Njemačke §90.-95.). Sud u svakom predmetu razmatra mogu li se tako uspostavljeni kriteriji primijeniti u dotičnom predmetu, iako se važnost određenih kriterija može razlikovati ovisno o konkretnim okolnostima predmeta (Satakunnan Markkinapörssi Oy i Satamedia Oy protiv Finske, § 166.). Pritom čast i ugled kao element privatnog života može ući u doseg čl. 8. Konvencije, ali napad na ugled osobe mora postići određenu razinu ozbiljnosti i biti takav da dovodi u pitanje osobno uživanje prava na poštovanje privatnog života (Bédat protiv Švicarske, § 72; Axel Springer AG protiv Njemačke, § 83.; A. protiv Norveške, § 64.).
42. U predmetu Lingens protiv Austrije Sud je prvi put uspostavio načelo da se političari neizbježno i svjesno otvaraju pomnom ispitivanju svake njihove riječi i djela i od strane novinara i šire javnosti; sukladno tome, moraju iskazivati veći stupanj tolerancije (§ 42.; kao i Nadtoka protiv Rusije, § 42.). Ta je pretpostavka tolerancije političara tim važnija kada daju javne izjave koje su podložne kritici (Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije, § 40.; Pakdemirli protiv Turske, § 45.). Sud istu logiku primjenjuje i na druge osobe koje na različite načine sudjeluju u javnom životu. U predmetu Kuliś protiv Poljske, Sud je naveo da su granice dopuštene kritike šire ako je riječ o javnoj osobi, jer se ona neizbježno i svjesno izlaže javnom preispitivanju i stoga mora pokazati posebno visok stupanj tolerancije (§ 47.).
43. Iako tužiteljica nije političar, ista je obavljala javnu funkciju dekanice fakulteta kojeg je osnovala Republika Hrvatska pa se navedeni kriteriji nedvojbeno odnose i na nju. Nadalje, financijsko poslovanje javnog visokog učilišta koji je proračunski korisnik je svakako pitanje javnog interesa.
44. U odnosu na vrijednosne sudove ističe se da se sukladno važećoj praksi Europskog suda za ljudska prava moraju razlikovati činjenične izjave od vrijednosnih sudova jer se postojanje činjenica može dokazati, a istinitost vrijednosnih prosudbi ne (Morice protiv Francuske, § 126; Lingens protiv Austrije § 46; Oberschlick protiv Austrije (br. 1) § 63.) Zahtijevanje da se dokaže istinitost vrijednosnog suda je nemoguće ispuniti i predstavlja povredu prava na izražavanje stava koje je fundamentalni dio prava na slobodu izražavanja zajamčenim čl. 10. Konvencije, kao i čl. 38. Ustava (De Haes and Gijsels protiv Belgije, § 42). Međutim, kada izjava predstavlja vrijednosni sud, razmjernost miješanja javne vlasti može ovisiti o tome da li postoji dostatna "činjenična osnova" za spornu izjavu. Ako nema, tada vrijednosni sud može biti pretjeran (De Haes and Gijsels protiv Belgije, § 47; Oberschlick protiv Austije (br. 2); § 33; Brasilier protiv Francuske, § 36; V, Otchakovsky- Laurens i July protiv Francuske, § 55). Kako bi se razlikovala činjenična izjava od vrijednosnog suda nužno je uzeti u obzir okolnosti konkretnog slučaja i kontekst u kojem su izjave dane (Brasilier protiv Francuske, § 37), uzimajući u obzir da tvrdnje o temama od javnog interesa u pravilu biti vrijednosni sudovi, a ne izjave o činjenicama.
45. Ovaj sud utvrđuje da su u konkretnom slučaju postoji dostatna činjenična osnova za vrijednosne sudove autorice ČU objavljene u spornim člancima, a koji se odnose na izjave o isplati dodataka na plaću te na izjavu da je tužiteljica za sebe kupovala javnim novcem. Naime, a kao što je već ranije navedeno, isplate dodataka na plaću su vršene za vrijeme dok je fakultet tražio otpis duga od Sveučilišta kao i dodatna interventna sredstva pa problematiziranje isplate dodataka na plaću u takvim uvjetima doista ne opravdava miješanje javne vlasti, a niti je takvo miješanje opravdano vezano uz navode autorice da je tužiteljica javnim novcem kupovala za sebe, kada iz samog nalaza proračunskog nadzora proizlazi da sveukupni trošak za 2019. i 2020. godinu po kreditnoj kartici fakulteta koju je koristila tužiteljica, a za koju nema vjerodostojnu dokumentaciju ili uopće nema dokumentaciju iznosi 7.320,57 EUR.
46. Bilo kakav suprotan zaključak predstavljao bi ozbiljnu cenzuru koja bi onemogućavala novinare da izvještavaju o događajima koji su od javnog interesa i o istima donose svoje zaključke, a što bi ugrozilo slobodu medija koja čini temeljnu vrednotu svakog demokratskog društva. Odredbom čl. 38. st. 3. Ustava zabranjena je cenzura, a novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. I sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava cenzura ima za cilj obeshrabriti tisak u iznošenju kritika (Bédat protiv Švicarske, § 79.) te obeshrabriti u istraživanju koje je svojstveno njegovu poslu radi pisanja informiranog novinskog članka o predmetnoj temi (Dammann protiv Švicarske, § 57.). Pritom zadaća širenja informacija nužno podrazumijeva dužnosti i odgovornosti, kao i ograničenja koja tisak mora sam sebi spontano nametnuti (Mater protiv Turske, § 55.). Međutim, nije zadaća Suda, kao ni nacionalnih sudova, da stajališta tiska zamijeni svojim stajalištem o tome koje bi tehnike izvještavanja novinari trebali upotrebljavati u pojedinom predmetu (Jersild protiv Danske, § 31., Stoll protiv Švicarske § 146.), a budući čl. 10. Konvencije štiti ne samo suštinu izražene ideje i iznesenih informacija, već i formu u kojoj su objavljene (Oberschlick protiv Austrije, § 57.).
47. U konkretnom predmetu, objavljeni članci su imali za cilj kritizirati netransparentnost i način trošenja financijskih sredstava na javnom fakultetu u vrijeme mandata tužiteljice kao dekanice, a što je i utvrđeno proračunskim nadzorom nadležnog ministarstva i koja kritika i obavještavanje javnosti je i osnovna zadaća medija u demokratskom društvu. Tužiteljicu kao pripadnicu akademske zajednice i znanstvenicu obvezuju osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju propisana čl. 2. ranije važećeg ZZDVO-a i sada važećeg čl. 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 119/22), a koja načela između ostalog propisuju i otvorenost visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici te etičnost i društvenu odgovornost znanstvenika. Podnošenje ove tužbe, radi ispravka informacija i odgovora na informacije koje su točne, odnosno predstavljaju vrijednosne sudove novinara, nespojivo je sa visokim moralnim i etičkim standardima kojima bi morala težiti svaka osoba koja obavlja javnu funkciju u Republici Hrvatske, a posebno pripadniku akademske zajednice čija djelatnost je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te predstavlja dio međunarodnog, te europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora. Pritom je tužiteljica kao osoba koja obavlja javnu funkciju dekanice javnog fakulteta pokazala vrlo nizak prag tolerancije na izrečene kritike te čak i u svom iskazu navodi da je povrijeđena jer su izjave u ovim člancima izvučene iz konteksta bez da se objavila cijela priča o poslovanju fakulteta, a da je ona je sva izvješća dostavila Telegramu kada su tražili očitovanje i koje su mogli provjeriti prije objave članka. Iz navedene izjave tužiteljice se može zaključiti kako smatra da bi mediji o određenoj temi trebali izvještavati sukladno zahtjevima i željama osobe o kojoj se piše, a što predstavlja duboko nerazumijevanje osnovnih principa slobode izražavanje zajamčene čl. 10. Konvencije i čl. 38. Ustava te slobode medija.
48. Slijedom svega naprijed iznesenog, budući nisu ispunjeni uvjeti za objavu traženog ispravka i odgovora iz čl. 40. st. 1. i 56. st. 1. ZM-a jer su objavljene informacije točne, dok je ovaj sud utvrdio da su vrijednosni sudovi autorice spornih članaka imali dostatnu činjeničnu osnovu pa niti u odnosu na iste nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 40. st. 1. i 56. st. 1. ZM-a, to je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
49. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.
50. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
51. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka je odbijen jer ista nije uspjela u sporu.
52. Tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (6.630,00 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tuženici je priznat trošak za sastav obrazloženih podneska od 27.2.2023., 18.4.2023., 25.9.2023. i 12.12.2023. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav obrazloženog podneska od 27.2.2024. po 50 bodova (tbr. 8/3) te za pristup na ročišta 1.12.2023., 13.2.2024. i 1.4.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) odnosno sveukupno 750 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.500,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 1.875,00 EUR, na koji iznos su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
53. Tuženici nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer navedeni trošak nije još nastao budući sukladno čl. 4. toč. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18 i 51/23, u daljnjem tekstu: ZSP) obveza plaćanja pristojbe nastaje za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za ovrhu i dr.) u trenutku kada se predaju, a za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.
54. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 13. svibnja 2025.
Sutkinja:
Ana Lovrinov
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od tri (3) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude (čl. 52. st. 1. ZM-a), a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA:
1. tužiteljici po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu – 112,75 EUR
2. tuženici po pun.
