Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P Ob-598/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Dijani Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupane po punomoćnici Andrea Blažević odvjetnica u Splitu, protiv tuženika KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], u parničnom postupku radi razvoda braka (sa mal. djetetom) i dr., uz sudjelovanje mal. djeteta AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupane u postupku po posebnoj skrbnici GR dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 11.travnja 2025.g u nazočnosti tužiteljice sa punomoćnicom, u nazočnosti tuženika, te u nazočnosti posebne skrbnice mal.djeteta, na ročištu od 13. svibnja 2025.g održanog radi donošenja, objave i uručenja presude,

p r e s u d i o  j e  :

I. Razvodi se brak sklopljen između tužiteljice JR, rođenog prezimena J OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1972. i tuženika KR OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1976., koji brak je sklopljen dana 10. travnja 2021.g., u Drvaru, Bosna i Hercegovina, a koji brak je upisan u maticu vjenčanih područja Split, za godinu 2021.g., pod rednim brojem 00351.

II. Zajedničko mal. dijete stranaka,maloljetna AR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2021., stanovati će s majkom JR, na prebivališnoj adresi majke [adresa], time da će majka JR ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na mal.dijete AR osim u dijelu bitnih osobnih prava mal. djeteta iz čl. 100.st.1. Obiteljskog zakona za što joj je potrebna pisana suglasnost tuženika kao oca mal.djeteta.

III. Mal. AR će ostvarivati osobne odnose s ocem SR jedanput tjedno u trajanju od dva sata pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, a koja će s roditeljima dogovoriti dan, mjesto i vrijeme susreta sukladno ritmu djeteta kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta uspostavilo i pratio tijek istih. Mjera održavanja osobnih odnosa oca sa mal.djetetom pod nadzorom treće stručne osobe određuje se u trajanju od šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

IV. Nalaže se tuženiku iz osnova verzijskog zahtjeva isplatiti tužiteljici troškove uzdržavanja odnosno naknadu za isplaćeno uzdržavanje mal.djeteta AR, za period od 03. travnja 2023.g. pa do podnošenja tužbe 23. listopada 2023.g., i to po 200,00 Eur za svaki mjesec, odnosno ukupno 1.400,00 Eur za period od 7 mjeseci, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog mjesečnog obroka pa do isplate i kamatom do 29. prosinca 2023.g., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023.g., pa do isplate po referentnoj stopi odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine (čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, NN br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23), sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice mal. AR, JR, otvoren kod Raiffeisen banke, IBAN: [broj bankovnog računa], i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Nalaže se tuženiku počev od 23. listopada 2023.g., pa ubuduće mjesečno novčano doprinositi za uzdržavanje svog maloljetnog djeteta AR, s iznosom od 200,00 Eur, do 5. u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog mjesečnog obroka pa do isplate i to kamatom do 29. prosinca 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023.g., pa do isplate po referentnoj stopi odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, (čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, NN br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23)sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice mal. AR, JR, otvoren kod Raiffeisen banke, IBAN: [broj bankovnog računa].

VI. Roditelji će informacije u vezi mal. djeteta razmjenjivati preko Hrvatskog

zavoda za socijalni rad.

VII. Buduća sporna pitanja u odnosu na roditeljsku skrb u dijelu koja im je zajednička, roditelji će rješavati u obiteljskoj medijaciji.

VIII. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 23.11.2023. podnijela tužbu protiv tuženika, radi razvoda brak te navela da su ga sklopili 10.04.2021.g. u Drvaru, BIH, da su živjeli u braku od 2021.g te je bračna zajednica prestala 03.04.2023. godine, te od tada stranke ne žive zajedno. Dalje navela da imaju jedno dijete AR rođenu **.**.2021.g u. Splitu.Da su stranke u CZSS Split pokušali provesti postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja postupka na sudu u svezi donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i ostvarenja osobnih odnosa s djetetom, te je isto okončano 30.08.2023.god. Dalje je navela da obzirom na nemogućnost rješavanja odnosa stranaka glede skrbi, kontakta roditelja s djetetom i uzdržavanja zajedničkog djeteta stranke nisu o bilo kojem od navedenih pitanja mogle, ni uspjele postići sporazum, pa iz istog razloga nije izrađen ni Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, kao ni postupak obiteljske medijacije koji se nije proveden zbog nesuradnje tuženika. Dalje je navela da zbog bitno različitog poimanja života, obveza i uopće bračnog života, odnosi bračnih drugova su trajno i teško poremećeni, te nema izgleda da bi se mogli popraviti pa je brak parničnih stanka izgubio svoju svrhu čime su ispunjeni uvjeti za razvod braka. Dalje navela da se nisu uspjeli dogovoriti niti kojem roditelju će zajedničko mldb., dijete stranka biti povjereno na čuvanje i odgoj niti su se dogovorili o susretima i druženjima djeteta s drugim roditeljem. Otac djeteta kroz posljednje vrijeme od prestanka bračne zajednice ne vida dijete niti plaća za uzdržavanje. U trenutku podnošenja tužbe, sve od prestanka bračne zajednice, mldb. dijete stranaka da živi s majkom, na adresi u [adresa], te je tužiteljica osigurala smještaj i uvjete za život nje i zajedničkog djeteta na toj adresi. Tužbenim zahtjevom u tužbi je zatražila donošenje presude o razvodu braka, mal.dijete povjeriti tužiteljici da s njom stanuje, odrediti osobne odnose djeteta sa ocem, roditelji da informacije o djetetu razmjenjuju usmeno i telefonski, a buduća sporna pitanja u odnosu na roditeljsku skrb da rješavaju u obiteljskoj medijaciji te zatražila obvezati tuženika na ime doprinosa za uzdržavanje mldb. djeteta plaćati mjesečno 200,00 eura počevši od

3. travnja 2023.g. pa ubuduće.

2. Rješenjem od 13.veljače 2023 sud je mal.djetetu AR imenovao posebnog skrbnika radi zastupanja u ovom postupku i zaštite prava i interesa.

3. Sud je dopisom od 13.2.2024.g. zatražio od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Split socijalnu anamnezu, provesti kompletnu obradu roditelja i mal. djeteta, te dostaviti sudu nalaz i mišljenje stručnog tima s prijedlogom s kojim bi roditeljem mal. dijete trebalo stanovati, o vrsti roditeljske skrbi, te načinu i vremenu osobnih odnosa mal. djeteta s drugim roditeljem. Zavod je sudu

29.11.2024. dostavio mišljenje stručnog tima

4. Na ročištu od 21.1.2025. tužiteljica JR je navela da uređuje tužbu na način da u dijelu označenih tužitelja ad1 i ad2 izostavlja mal. dijete koje je omaškom u tužbi navedeno kao tužitelj ad2. Uredila tužbu i tužbeni zahtjev i u točci 6., na način da za razdoblje od 3.4.2023. pa do dana podnošenja predmetne tužbe sudu, a poslala ju je poštom 23.11.2023., tužiteljica postavlja svoj verzijski zahtjev, odnosno zahtjev spram tuženika za naknadom za isplaćeno uzdržavanje mal. djeteta kroz to razdoblje. Navodi i da uplatu predlaže na njen tekući račun otvoren kod Raiffeisen banke, IBAN: [broj bankovnog računa].

5. Tužiteljica je po punomoćnici podneskom od 7.4.2025. uredila tužbeni zahtjev na način da je točkom I istog zatražila presudu o razvodu braka, točkom II da mal.dijete stanuje s majkom na time da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb osim u dijelu bitnih osobnih prava mal. djeteta iz čl. 100.st.1. Obiteljskog zakona. Točkom III. zatražila da mal.dijete ostvaruje osobne odnose s ocem jedanput tjedno u trajanju od dva sata pod nadzorom stručne osobe, a koja će roditeljima dogovoriti dan, mjesto i vrijeme susreta sukladno ritmu djeteta kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta uspostavilo i pratio tijek istih. Točkom IV da tuženik iz osnova verzijskog zahtjeva, isplati tužiteljici troškove uzdržavanja, odnosno naknadu za neisplaćeno uzdržavanje djeteta za period od 03. travnja 2023.g., pa do podnošenja tužbe, dakle do 23. listopada 2023.g., i to po 200,00 € za svaki mjesec, dakle ukupno 1.400,00 € za period od 7 mjeseci. Točkom V zatražila da se naloži tuženiku da počev od 23. listopada 2023.g., pa ubuduće mjesečno novčano doprinosi za uzdržavanje maloljetnog djeteta AR, s iznosom od 200,00 Eur. Točkom VI da roditelji informacije u vezi mal. djeteta razmjenjuju usmeno i telefonskim putem. Točkom VII da buduća sporna pitanja u odnosu na roditeljsku skrb u dijelu koja im je zajednička, roditelji rješavaju u obiteljskoj medijaciji.

6. Tužiteljica je u odnosu na zaprimljeno mišljenje stručnog tima HZSR PU Split od 25.11.2024.g., tužiteljica nema nikakvih prigovora, pa je sukladno tome uredila tužbeni zahtjev.

7. Na sudskom ročištu od 11.travnja 2025.g tuženik je u odgovoru na tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice radi razvoda braka naveo da se tom zahtjevu ne protivi, da je suglasan da se brak stranaka razvede, ne osporava osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice jer su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. Potvrdio je da je faktična bračna zajednica prestala davno, smatra da je prestala 8.6.2021. kad je on otišao na odsluženje zatvorske kazne. Naveo da je suglasan sa zahtjevom tužiteljice za donošenjem presude da njihovo zajedničko mal. dijete stanuje sa majkom na adresi prebivališta [adresa]. Naveo da je suglasan da tužiteljica kao majka djeteta ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb osim u dijelu bitnih osobnih prava mal. djeteta iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona, time da je potvrdio da mu je sadržaj tog članka pročitan i pojašnjen na raspravi. Naveo je dalje da je suglasan i sa točkom III. tužbenog zahtjeva tužiteljice iz podneska od 7.4.2025. koji mu je uručen na ročištu. Dalje navodi da je točno da nije novčano doprinosio za uzdržavanje djeteta pa da je utoliko suglasan sa točkom IV. tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim ona od njega traži naknadu za neisplaćeno uzdržavanje za dijete za period od 3.4.2023. do 23.10.2023. Naveo je dalje da je suglasan i sa točkom V. tužbenog zahtjeva tužiteljice iz navedenog podneska. Naveo je da se ne slaže sa zahtjevom tužiteljice iz točke VI. iz podneska tužiteljice od 7.4.2025., već predložio da on i tužiteljica kao roditelji zajedničkog djeteta, informacije o djetetu razmjenjuju preko HZSR-a, to iz razloga jer on ima loša iskustva u komunikaciji sa tužiteljicom. Na koncu, izjasnio se sudu da je suglasan sa točkom VII. tužbenog zahtjeva tužiteljice iz navedenog podneska.

8. Tužiteljica je po punomoćnici potom navela sudu da vezano za protivljenje tuženika u odnosu na točku VI. tužbenog zahtjeva navedeno ne smatra spornom okolnošću zbog kojega bi trebao postojati spor, pa obzirom da je tome tako, istu točku tužbenog zahtjeva je potom uredila na način da je predložila da će roditelji informacije u vezi mal. djeteta razmjenjivati preko HZSR-a.

9. U dokazne svrhe sud je pregledao vjenčani list za stranke, izvadak iz matice rođenih i rodni list za mal. dijete, izvješće HZSR PU Split od 30.8.2023. o obveznom savjetovanju prije razvoda braka, nalaz i mišljenje stručnog tima Zavoda od 25.11.2024., pregledom potvrde ZK odjela ovog suda od 27.1.2025. da tužiteljica nije upisana kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti tog ZK odjela, pregledom potvrde ZK odjela ovog suda u Kaštel Lukšiću od 27.1.2025. da tuženik nije upisan kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti toga ZK odjela, pregledom potvrde Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka tužiteljice i tuženika za 2023. i 2024., saslušanjem tužiteljice i tuženika na ročištu od 11.4.2025.

10. Po ocjeni i analizi provedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) te imajući u vidu postignuti sporazum stranaka, sud je odlučio kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga.

11. Nesporno je među strankama, a i razvidno sudu iz priloženog vjenčanog lista da su stranke sklopile brak dana 10.travnja 2021. u Drvaru , Bosna i Hercegovina.

12. Nesporno je među njima i da imaju jedno zajedničko mal.dijete i to kćer AR rođenu **.**.2021. što je i razvidno pregledom izvatka iz matice rođenih za dijete.

13. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka su određene u čl.51. Obiteljskog zakona RH (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 – dalje Obz) koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Dakle razlozi za razvod braka su fakultativno navedeni, odnosno ne moraju se kumulativno ispuniti svi navedeni razlozi, pa je u konkretnom slučaju za razvod braka stranaka sudu dovoljna već i činjenica da su stranke suglasne u zahtjevu za razvodom njihova braka jer su im bračni odnos teško i trajno poremećeni, a i utvrđeno je kao nesporno među njima da je njihova faktična bračna zajednica prestala prije znatno više od godinu dana. Kako obzirom na prednje navedeno među strankama nema nikakvog prijepora, to je sud uvažavajući njihove suglasne izjave glede razvoda braka i navedene okolnosti i udovoljio zahtjevu za razvod braka Stoga je sud brak stranaka i razveo pozivom na navedenu zakonsku odredbu čl.51. Obz-a. Slijedom navedenog odlučeno je na način preciziran u točci I. izreke ove presude.

14. Odredbom čl.413. st.1. točka 1. Obz-a je propisano da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

15. Sud je pribavio mišljenje stručnog tima HZSR PU Split. Pregledom istog od 25.11.2024. razvidno je da je izrađeno temeljem individualnih razgovora provedenih s roditeljima, psihologijske obrade, terenskog izvida, interakcije s djetetom, kontakta s nadležnim liječnikom te uvidom u ostalu dostupnu dokumentaciju te službe. Prema socijalnoj anamnezi tužiteljica je rođena **.**.1982.g. Roditelji su joj preminuli. U braku njenih roditelja je rođeno još petero djece. Tužiteljica je negirala postojanje nasilja u široj obitelji, kao i postojanja problema ovisnosti. U odnosu na djetinjstvo iznosi lijepe uspomene, da je odrastanje bez oca bilo teško, ali da je imala iznimno privržen odnos s majkom za koju navodi da je bila topla osoba. Ne iznosi traumatska iskustva koja se odnose na djetinjstvo i odrastanje. Tužiteljica je osnovnu školu pa srednju školu, završila dodatne edukacije te stekla zanimanje kozmetičar/pediker. Navela je uredno zdravstveno stanje. Negira postojanje kroničnih i/ili psihičkih bolesti i ovisnosti. U telefonskom razgovoru s njenom nadležnom liječnicom obiteljske medicine, dr. RR, ista je stručnom timu zavoda navela da nema saznanja o postojanju kroničnih bolesti, psiholoških smetnji ili drugih okolnosti vezanih za zdravstveno stanje tužiteljice koje bi ometale njeno svakodnevno funkcioniranje ili utjecale na sposobnost vođenja adekvatne brige o mal. djetetu. Tužiteljica stanuje u vlastitom stanu na adresi [adresa], u [adresa]. Prilikom terenskog izvida obavljenog dana 28.8.2024.g. utvrđeno je da su stambeni uvjeti prikladni za stanovanje mal. djeteta. Podaci su da je tužiteljici ovo drugi brak, da je prethodni brak sklopila sa PR, koji brak je razveden unazad nekoliko godina i u kojem je rođeno dvoje djece ER **.**.2005.g. i IR **.**.2007.g.. One nakon razvoda braka roditelja stanuju s majkom. Tužiteljica je za kćer ER navela uredno zdravstveno stanje, da je završila prvu jezičnu gimnaziju i namjerava upisati fakultet, prije pohađala tretman psihologa za vrijeme pandemije Covid-19 i uslijed teškoća u školovanju. Aktualno ne pohađa nikakve tretmane te je urednog ponašanja i funkcioniranja. Za kćer IR je također navela uredno zdravstveno stanje, te da ona pohađa srednju školu za zanimanje upravni referent gdje ostvaruje vrlo dobar uspjeh. Navela uredno funkcioniranje i ponašanje tog djeteta, kao i da otac te njene djece nije sudjelovao u odgoju djece,da su kontakti bili neredoviti, dok su sada kontakti oca i djece uspostavljeni iznosi zadovoljstvo. Provedena je psihologijska obrada tužiteljice. Iz rezultata na PAI inventaru ličnosti vidljivo je bilo stručnom timu zavoda da je tužiteljica bila dosljedna u davanju odgovora te da je obraćala pažnju na sadržaj čestica. Uočeni su kod nje neki neuobičajeni odgovori što može odražavati i sklonost osebujnoj interpretaciji čestica ili konfuznost. Također, može se uočiti da je bila sklona odgovaranju na socijalno poželjan način, odnosno odgovaranju na način koji će je prikazati kao osobu bez uobičajenih manjih nedostataka koje priznaje većina ljudi. Vidljiv je obrambeni stil odgovaranja, stoga je dobivene rezultate potrebno tumačiti s oprezom. Ista ne izvještava o izraženoj zaokupljenosti zdravstvenim stanjem i tjelesnim funkcioniranjem. Negira prisutnost simptoma anksioznosti na kognitivnoj, afektivnoj ili fiziološkoj razini, a sebe opisuje kao mirnu, optimističnu i učinkovitu u suočavanju sa stresom. Navodi da u mnogim situacijama doživljava malo neugode te smatra da je drugi vide kao sigurnu, prilagodljivu i smirenu osobu u situacijama povećane napetosti. Postoji mogućnost korištenja opsesivnih mehanizama za kontrolu anksioznosti (primjerice, u vidu održavanja reda i predvidivosti).Tužiteljica negira prisutnost simptoma depresivnosti na kognitivnoj, afektivnoj ili fiziološkoj razini. Iskazuje stav da njezine sposobnosti imaju tek manja ograničenja ili ih uopće nemaju. Odnosno, prema dobivenim rezultatima stručni tim HZSR-a ističe da se može zaključiti da se radi o osobi koja je zadovoljna sobom te u ovom trenutku ne vidi potrebu za nekim značajnijim promjenama. Navedeno može odražavati nespremnost osobe da prihvati vlastita ograničenja, a ostavlja dojam aktivne i samouvjerene osobe koja je usmjerena na strategije koje će dovesti do uspjeha. Sebe opisuje kao strpljivu osobu, otpornu na frustracije. Za sebe kaže da je otvorena i sklona opraštanju u odnosima s drugim ljudima, da je učinkovita u socijalnim odnosima, da ostvaruje stabilne odnose te negira prisutnost problema s pažnjom i koncentracijom. Sebe smatra emocionalno stabilnom, empatičnom i toplom osobom koja tipično pokazuje dobru kontrolu impulsa i ponašanja. Rezultati upućuju na zaključak da je slika o sebi stabilna, ali može biti problematična ako su snažno fiksirani negativni elementi identiteta. Naglašen je moralni aspekt ličnosti te je zbog toga tužiteljica sklona negiranju bilo kakvih nepodopština. Opisuje se kao osobu koja tuđe potrebe stavlja ispred vlastitih, odnosno može imati problema sa izražavanjem i zadovoljavanjem vlastitih želja i potreba. Negira prisutnost suicidalnih misli ili namjera. Rezultati su dalje da kod nje nisu izraženi problemi s alkoholom ili drogama. Negira prisutnost verbalne ili fizičke agresivnosti. Navodi da se u stresnim situacijama suzdržava od iskazivanja ljutnje, odnosno da nastoji kontrolirati ljutnju. Svoj život opisuje stabilnim i predvidljivim.Navodi postojanje podupirućih veza s prijateljima i obitelji. Može se prilagoditi različitim interpersonalnim situacijama, odnosno ponekad spremno preuzima kontrolu, dok je ponekad prepušta drugima. Tolerira bliske veze, a može biti i udaljena kada treba. Na skali autodestruktivnosti (SAD) kod tužitieljice nema uočljivih indikatora patološke promjene osobnosti. Wategg test crteža ukazuje na postojanje uravnotežene slike o sebi, adekvatno strukturirane ličnosti i uredne afektivnosti, odnosno vidljiva je adekvatna fleksibilnost u izražavanju i doživljavanju emocija. U određenim je situacijama moguća prisutnost osjećaja zaustavljenosti i blokiranosti. Može se pretpostaviti da se ponekad teško nosi s problemima te mogu biti izraženi neadekvatni obrambeni mehanizmi. U određenim situacijama može biti prisutan osjećaj prevladanosti poteškoćama, pasivan odnos prema problemu, kao i osjećaj nedovoljne kompetencije za njegovo rješavanje. Crtež ukazuje na postojanje racionalno-emocionalne integracije i adekvatne senzibilnosti. Suprotno nalazima na PAI testu ličnosti prema kojima tužiteljica percipira postojanje socijalne podrške, Wartegg test ukazuje na postojanje osjećaja osamljenosti, nedovoljne socijalne podrške, promatranosti, napadnutosti ili kritiziranosti.

16. Sudu je dalje razvidno iz mišljenja stručnog tima da iz razgovora s tužiteljicom se saznaje da su stranke sklopili brak nakon kraćeg poznanstva, da tužiteljica smatra da i nisu imali odnos kakav bi supružnici trebali imati s obzirom da je tuženik dio vremena proveo na odsluženju kazne zatvora (u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci). Nakon izlaska iz zatvora, navela je da je kod njega i postojanje problema s konzumacijom psihoaktivnih sredstava ovisnosti. Navela je stručnom timu i da je upoznata s time da je tuženik sudjelovao u otmici jedne djevojke koju je ona potom upoznala na jednom razgovoru za posao. Navela i da nakon prestanka faktične bračne zajednice nije viđao mal. AR niti se o njoj raspitivao. Navela je i da smatra da tuženik novac zarađuje ilegalnim radnjama.

17. Prema socijalnoj anamnezi, tuženik je rođen **.**.1976.g u Splitu, roditelji su mu u mirovini. U braku njegovih roditelja rođeno je još dvoje djece, tj. tuženik ima dva brata. Roditelji su mu razvedeni i otac živi u [adresa], a majka s tuženikom u [adresa]. Podaci su da je naveo da s ocem ima povremen kontakt (npr.jednom u nekoliko mjeseci) a s majkom uredan odnos. U odnosu na širu obitelj negira postojanje nasilja. Također negira postojanje psihičkih bolesti i ovisnosti.U odnosu na djetinjstvo i odrastanje naveo da je bilo obilježeno ratnom situacijom. Završio je osnovnu školu, dok srednju nije završio. Upisao je srednju građevinsku školu, no od iste je odustao jer se sa svojih 17 godina priključio vojsci. Navedeno vrijeme opisao kao „mladost, ludost“ ne opisujući opširno navedeno. Nakon punoljetnosti do 2000.godine naveo da je bio pripadnik IV gardijske brigade HV-a, nakon čega je bez stalnog zaposlenja. Naveo da nije ostvario pravo na mirovinu, odnosno da je ponuđeno odbio. Naveo da se uzdržavao radeći razne poslove od vođenja ugostiteljskih objekata, diskoteka i slično. Aktualno u vrijeme razgovora naveo da radi tada kao tjelohranitelj za jednu poznatu osobu. Glede zdravstvenog statusa naveo da ima teškoća sa psihičkim zdravljem te da je obavljao preglede po psihijatru,da posjeduje specijalističke nalaze ali ih stručnom timu zavoda nije dostavio na uvid. Na upit o ovisnostima podaci su da im je naveo da drugi za njega smatraju da je „narkoman“ , ali da on to nije. Naveo im da je u prošlosti konzumirao kokain u periodu od 1999.-2004g a da je nakon tog perioda znao povremeno konzumirati kokain, dok aktualno negira konzumaciju psihoaktivnih tvari. U telefonskom razgovoru stručnog tima s nadležnom liječnicom obiteljske medicine, dr. RR, podaci su da je navela da tuženik već dugo nije njezin pacijent, odnosno da je dolazio samo povremeno, za vrijeme trajanja braka s JR. Navela da nema saznanja o postojanju kroničnih bolesti, psiholoških smetnji ili drugih okolnosti vezanih za zdravstveno stanje, a koje bi ometale svakodnevno njegovo funkcioniranje ili utjecale na sposobnost vođenja adekvatne brige o mal. djetetu. Iz mišljenja stručnog tima zavoda sudu su dalje razvidni podaci da je tuženik imao dva prethodna braka, da je prvi sklopio sa ĐR 1994.g i da je taj brak razveden 2012.g U tom braku rođeno dvoje djece, K, rođ.1994.godine, i A, rođ.1996.godine. Nakon nekoliko godina braka, tuženik je stručnom timu naveo da je jedno vrijeme proveo „u bijegu“ u Bosni, potom i služio zatvorsku kaznu, stoga su brak okončali tek 2012.godine. U navedenom periodu negira postojanje nasilja u obitelji ili dr. teškoća u suradnji s majkom djece. Navodi da je redovito viđao djecu koja su stanovala s majkom ĐR i koja je vodila svakodnevnu skrb o njima. Sa sinom K naveo povremene kontakte te smatra da je njihov odnos dobar i da K vodi više ugostiteljskih objekata, nije oženjen i nema djecu. U odnosu na istoga naveo da je urednog ponašanja i funkcioniranja. Za sina G podaci su da je tuženik naveo da ne ostvaruju nikakav kontakt zbog Dujinog ponašanja koje za tuženika nije u redu i ne želi G podržavati. Podaci su da je njegov sin A aktualno na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Lepoglavi za više kaznenih djela. Dalje su podaci da mu sin A ima dvoje djece iz dvije izvanbračne veze, te da tuženik ne ostvaruje nikakve kontakte s njima. Dalje su podaci da je tuženik drugi brak sklopio s ĆR 2015.g u BIH, a isti je razveden 2019.gU braku nisu rođena djeca. Za razvod tog braka kratko naveo da su se jednostavno razišli. Ne iznosi druge posebnosti u vezi navedenog. Dalje su podaci da je tuženik naveo da je njegov raniji život bio obilježen prijestupima i zatvorskim kaznama u vezi iznuda i otmica o čemu otvoreno razgovara.Podaci su da negira činjenje kaznenih djela i prekršaja u vezi s drogom. Naveo stručnom timu da je bio vođen od strane „kriminalne organizacije“. Dalje naveo da je sudjelovao u pucnjavama u svrhu samoobrane te da je i sam više puta ranjavan. Dalje, da je posjedovao dozvolu za nošenje vatrenog oružja koja mu je oduzeta. Posljednje da je služio kaznu zatvora radi kaznenog djela u vezi gospodarskog kriminala iz 2003.godine. Navedenu kaznu služio u trajanju od 19 mjesec u periodu braka s tužiteljicom, od 2021.g do 2023.g. Naveo da više nema problema s policijom izuzev situacije kada je vozeći se sa tužiteljicom u automobilu bio zaustavljen od strane policijskih službenika, a kada je sa sobom nosio pištolj bez metaka koji je zajedno s torbicom bacio u more uslijed, po njemu, neprimjerenog postupanja policijskih službenika. Naveo stručnom timu zavoda da je za navedeni događaj izrečena mu kazna zatvora u trajanju od 30 dana koju nije odslužio. Dalje su podaci da tuženik u razgovoru sa stručnim timom više puta naglašava kako je zadnjih godina njegov život potpuno drugačiji te negira bilo kakvu vezu s kriminalom. Razvidno je sudu da je provedena i ps ihologijska obrada tuženika, da je iz rezultata na PAI inventaru ličnosti vidljivo da je tuženik bio dosljedan u odgovaranju te da je obraćao pažnju na sadržaj čestica. Također,da se može uočiti da gotovo uopće nije bio sklon odgovaranju na socijalno poželjan način, odnosno na način koji će ga prikazati kao osobu bez uobičajenih manjih nedostataka koje priznaje većina ljudi. Gotovo sve ljestvice valjanosti upućuju na iskreno odgovaranje. Indeks simulacije je blago povišen, ali isto može biti i odraz činjenice da se radi o priznavanju ponašanja koja bi se u populaciji mogla smatrati vrlo neuobičajenima.Prema mišljenju stručnog tima zavoda ne može se u potpunosti odbaciti mogućnost da tuženik zaista priznaje postojanje određenih simptoma psihopatologije koji u stvarnosti postoje, ali i sklonost određenom prenaglašavanju ili simuliranju pa stručni tim navodi da je dobivene rezultate potrebno tumačiti s oprezom. Dalje su podaci da tuženik izvještava o značajnoj zabrinutosti u vezi s tjelesnim funkcioniranjem, a koje je izazvano određenim somatskim simptomima. Osjeća da zdravstveno nije dobro te da su njegovi zdravstveni problemi vrlo složeni. Može biti izraženo i vjerovanje da je onesposobljen u svakodnevnom funkcioniranju zbog navedenih problema. Tuženik da priznaje postojanje simptoma anksioznosti na kognitivnoj razini što prema mišljenju stručnog tima nije iznenađujuće s obzirom na izraženu zabrinutost za vlastito zdravlje pa se navodi u mišljenju da isto može djelovati na smanjenje pažnje i koncentracije, kao i percepciju kontrole. Dalje su rezultati da pokazuje izrazitu rigidnost, a izvještava i o značajnoj količini ruminirajućeg razmišljanja. Prema mišljenju stručnog tima, moguće je postojanje intruzivnih, nametljivih misli, kao i straha od nemogućnosti kontrole vlastitih impulsa. Također da je moguće da određena prošla iskustva u životu još uvijek izazivaju nelagodu i/ili pojedine simptome anksioznosti. Navodi se i da tuženik priznaje postojanje simptoma depresivnosti na afektivnoj razini, dalje, da se kod njega uočava moguća nestrpljivost, hostilnost i impulzivnost te niska razina tolerancije na frustraciju, drugi da ga mogu vidjeti kao aktivnog, samopouzdanog i zahtjevnog, a mogući su i konflikti u interpersonalnim odnosima u situacijama kada drugi ne slijede njegove upute ili planove. Ne vjeruje drugima te teško uspostavlja ili održava bliske odnose s drugima. Izraženo je vjerovanje da mu drugi žele otežati ili onemogućiti ostvarivanje ciljeva, odnosno tuženik u određenim situacijama može osjećati da se prema njemu ne postupa pravedno zbog čega odnosi s drugima mogu biti napeti unatoč njihovu nastojanju da mu pruže potrebnu podršku. Dakle, da je često ljutit i sumnjičav, a istodobno i anksiozan i željan pažnje drugih ljudi što po mišljenju stručnog tima stvara određenu ambivalentnost u interakcijama. Nadalje, osim izraženog nepovjerenja i pesimizma u pogledu budućih odnosa, uočava se i razočaranje ranijim odnosima. Često su interpersonalni odnosi kaotični, ambivalentni, burni i nestabilni. Rezultati ukazuju na postojanje tendencije za impulzivno ponašanje koje se dovodi u vezu s ranijim antisocijalnim ponašanjem što je prema mišljenju stručnog tima zaista u skladu sa stvarnim životnim iskustvom. Zbog toga, drugi ga mogu doživjeti kao osobu koja je sklona eksploatiranju drugih u odnosima. Uočavaju se teškoće s autoritetima i socijalnim konvencijama što je također u skladu sa stvarnim životnim iskustvima budući da je tuženik KR kazneno osuđivan zbog različitih protuzakonitih postupaka, pa konfiguracija pojedinih podljestvica po mišljenju stručnog tima upućuje na zaključak da problemi u ponašanju ne moraju nužno odražavati postojanje psihopatskih crta ličnosti, nego mogu biti povezani s problemom kontrole impulsa, upravljanja ljutnjom zloupotrebe psihoaktivnih sredstava ili narušenom sposobnosti prosuđivanja. Tuženik da i priznaje raniju konzumaciju psihoaktivnih sredstava ovisnosti što potvrđuju i rezultati na navedenom testu. S druge strane, iako ne navodi postojanje problema s konzumacijom alkohola, rezultati na tom testu sugeriraju postojanje navedenih tendencija pri čemu učestalost i količina konzumacije može djelovati na kvalitetu interpersonalnih odnosa. Dalje su rezultati da tuženik otvoreno izražava svoju ljutnju i hostilnost, najčešće u obliku fizičke agresivnosti. Negira prisutnost suicidalnih misli ili namjera. Dalje se navodi da postoji vjerojatnost da teškoće u nekom važnom području života imaju značajan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.Priznaje postojanje problema u svakodnevnom funkcioniranju, kao i potrebu za određenim promjenama. Prihvaća važnost osobne odgovornosti. Obiteljski i prijateljski odnosi su mu površni i vjerojatno opterećeni sukobima. Percipira da mu prijatelji nisu na raspolaganju kada ih treba. Navodi da se može prilagoditi različitim interpersonalnim situacijama, odnosno tolerira bliske veze, a može biti i udaljen kada treba. Dalje su rezultati da kod tuženika na skali autodestruktivnosti (SAD) postoje uočljivi indikatori patološke promjene osobnosti, povišene anksioznosti i sklonosti agresivnom reagiranju, a isto je u skladu s nalazima gore opisanog testa ličnosti. Wartegg test crteža ukazuje na postojanje doživljaja osobne ranjivosti, ali i krutosti u izražavanju i doživljavanju emocija. U određenim situacijama može pokazivati primjerenu razinu ambicioznosti, ali i sposobnost uspješnog rješavanja poteškoća. Međutim, moguće je postojanje osjećaja prevladanosti poteškoćama ili nedovoljne kompetencije za rješavanje problema. Uočava se disocijacija između racionalnih i emocionalnih dijelova ličnosti. Može se prilagoditi različitim situacijama. Sukladno rezultatima na PAI inventaru ličnosti, crtež ukazuje na postojanje nezadovoljstva socijalnom podrškom i osjećaj osamljenosti.

18. Stručni tim zavoda iz razgovora s tuženikom saznaje da je nakon sklapanja braka s tužiteljicom odslužio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. Potom su živjeli zajedno dva mjeseca nakon čega dolazi do konačnog razdvajanja. Jednom ga je prilikom optužila za počinjenje fizičkog nasilja, ali je prema tuženikovim navodima optužnica odbačena. Podaci su da tuženik tužiteljicu opisuje kao odgovornu majku, ali i kao ženu od interesa. Objašnjava da je ona od početka bila upoznata s njegovim stilom života te da je na isto pristala. Što se tiče viđanja mal. djeteta, podaci su da se tuženik slaže da mal. AR treba živjeti s majkom, a s njim ostvarivati kontakte i druženja. Pristaje da u početnim mjesecima bude određen kontakt po nadzorom stručne osobe s obzirom da isti dugo nije bio realiziran te s mal. djetetom nije ostvaren odnos privrženosti. Objašnjavao i da mu se tužiteljica nikada samoinicijativno ne obrati kako bi ga obavijestila o funkcioniranju mal. djeteta. Konačno, s obzirom na raniju konzumaciju psihoaktivnih sredstava ovisnosti, pristaje na mogućnost da se u bilo kojem trenutku podvrgne testiranju.

19. U mišljenju stručnog tima zavoda se navodi da je obitelj mal. AR službi zavoda poznata od 4.4.2023.g kada im se samoinicijativno obratila tužiteljica JR u vezi razvoda braka navodeći kako je ista dan ranije napustila zajedničko kućanstvo u kojem je živjela sa suprugom, a da je njihovo zajedničko dijete od 1 i pol godine ostalo kod supruga i suprugove majke do kojeg sada ne može doći. Dalje, da je navela da joj prilikom odlaska suprug nije dozvolio da povede kćerku sa sobom jer je bila rastresena od svađe, a u svom autu nije imala dječju sjedalicu. Dalje su podaci da je prilikom tog razgovora tužiteljica djelatnicama iskazala strah od supruga i njegovih nepredvidivih ponašanja te iznijela tvrdnje o postojanju psihičkog nasilja od strane istoga, a koje se događalo i u prisutnosti njihove kćeri. Podaci su da je tužiteljica navela da je tuženik omalovažava, pljuje, te prema njoj postupa agresivno, da je ispred djeteta razbio telefon, da je tužiteljicu gađao sa dječjom bočicom uslijed čega je pogodio televiziju. U tijeku istog razgovora podaci su da je tužiteljica iznijela svoju sumnju vezanu uz postojanje psihičkog poremećaja supruga kao i sumnju u konzumaciju kokaina od strane istog. S obzirom na navedena saznanja služba HZSR-a je postupila sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji te navedeno prijavila nadležnoj policijskoj postaji. Utvrđeno je da su tužiteljici ponudili smještaj u sigurnu kuću i smještaj u kriznim situacijama, a koji ista nije prihvatila. Nakon napuštanja bračne zajednice tužiteljica se vratila po dijete, a o čemu je izvijestila službu HZSR, a pri čemu je negirala ikakav kontakt sa suprugom, kao i postojanje novog nasilja. Dalje su podaci da je zavod 21.4.2023.g. zaprimio obavijest o postupanju nadležne policijske postaje u vezi navedene prijave (od dana 13.4.2023.g.) u kojoj se navodi da je prilikom obavljanja razgovora s tužiteljicom ista iznijela kako je izjava koju je prethodno dala pri HZSR Područnom uredu Split preuveličana budući da je bila pod dojmom obiteljske svađe oko imovinskih problema te kako njen suprug KR u niti jednom trenutku od kada su bili u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici nije bio fizički ili verbalno (psihički) nasilan. Nadalje, prema drugoj obavijesti nadležne policijske postaje s danom 17.5.2023.godine, stručni tim zavoda saznaje da je podnesen optužni prijedlog protiv okrivljenog KR zbog prekršaja iz čl. 10. st. 2 Zakona o zaštiti nasilja u obitelji. U obavijesti se navodi da je isti u vremenskom periodu od 4.4. do 17.4.2023.g počinio psihičko nasilje na štetu svoje supruge JR na način da ju je kontinuirano uznemiravao i vrijeđao putem glasovnih poruka na aplikaciji Whats App što je kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti. Sukladno zaprimljenoj obavijesti, a u skladu s Protokolom, služba HZSR-a je obavila razgovor s tužiteljicom na navedene okolnosti. S obzirom na sve navedeno, tužiteljica je pri HZSR-u pokrenula obvezno savjetovanje prije razvoda braka, a koji je okončan nepostizanjem sporazuma između roditelja. Dalje je sudu razvidno iz mišljenja stručnog tima zavoda da isti uvidom u dostupnu Socskrb aplikaciju te službe, saznaju da su predmetni roditelji ranije bili korisnici novčanih naknada iz sustava socijalne skrbi, dok je tuženik aktualno korisnik zajamčene minimalne naknade. U odnosu na roditelje nema evidentiranih izrečenih mjera obiteljsko - pravne zaštite. Također, daljnjim uvidom vidljivo je stručno timu da su isti evidentirani u Očevidniku počinitelja i žrtava obiteljskog nasilja. Nakon završenog procesa obveznog savjetovanja prije razvoda braka, pokrenut je ovaj sudski postupak u okviru kojeg je služba zavoda obavila i individualne razgovore sa supružnicima u svrhu podrobnijeg uvida u aktualni međusobni odnos, funkcioniranje i roditeljstvo. Prije sklapanja braka su se poznavali duži niz godina no nisu se družili. JR za vezu s KR navela da je djelovala lijepo, da je on imao „priču, a ona previše vjerovala u ljude“. S druge strane, tuženik im naveo da tužiteljicu poznaje unazad dvadesetak godina. Naveo da ga je kontaktirala tražeći od njega uslugu u vezi posla, nakon čega su se počeli viđati i započeli emocionalnu vezu. Imaju mal.AR, koja je dijete urednog rasta i razvoja. Podaci su da je zdravstveni status djeteta uredan. Pohađa dječji vrtić. Prilikom terenskog izvida uočeno je da je djevojčica urednog izgleda, djeluje zdravo i vesele naravi. Ponašanje djeteta sukladno je razvojnoj dobi. Uočava se privrženost s majkom te topao odnos djeteta sa polusestrama. Stečen je dojam da majka ulaže dodatan angažman i trud kako bi djetetu osigurala što ljepše djetinjstvo. S obzirom na kronološku dob mal. AR, nije bilo moguće obaviti razgovor s djetetom po psihologu o odnosu s ocem niti opservirati kontakt s ocem. Dalje su podaci da je predmetni brak bio obilježen tuženikovim izdržavanjem kazne zatvora u trajanju od godine i pol, da su supružnici u navedenom periodu održavali redovite kontakte. Po izlasku iz zatvora počeli su problemi koji su po tužiteljici bili uzrokovani tuženikovim nasilnim ponašanjem i neredovitom konzumacijom psihofarmakoterapije a i da je primijetila zbog njegova neobičnog ponašanja da on konzumira droge. Podaci su da je obitelj stanovala u tužiteljičinom stanu, u [adresa], a povremeno i kod tuženika u [adresa]. JR navodi da kao supružnici nisu funkcionirali, ali da je tuženik u odnosu prema djeci bio dobar. U odnosu na mal. AR glavninu skrbi vodila je tužiteljica obzirom da je tuženik bio odsutan. Također, po njegovu izlasku iz zatvora, tužiteljica je nastavila svakodnevno skrbiti o djetetu što je tuženik u razgovoru s djelatnicama HZSR-a potvrdio te nije iznosio nikakve zamjerke u vezi majčine skrbi o djetetu. Dalje su podaci da je tužiteljica iznosila teškoće u partnerskom odnosu koje su počele netom nakon što je obitelj počela zajednički život. U odnosu na teškoće navela da je tuženik imao obrasce agresivnog ponašanja te da ju je psihički zlostavljao. Podaci su da je izdvojila situaciju kada je tuženik za vrijeme zajedničkog života kontaktirao policiju te policijskim službenicima iznio da se ona ima namjeru ubiti. Zbog navedenog, intervenirala je policija kojom prilikom su obavili razgovor s njom. Dalje je opisala da je tuženik s namjerom u navedenom slučaju kontaktirao policiju jer se bojao da će ga ona prijaviti zbog njegovog nasilničkog ponašanja. O navedenom događaju služba HZSR-a nije zaprimila službenu obavijest. Upitana u vezi tuženikova ponašanja i konzumiranja sredstava ovisnosti, podaci su da im je tužiteljica navela da prethodno nije imala saznanja o tome. Nakon opisanog događaja, navela im j e da je mjesecima davala priliku tuženiku ali da se isti nije promijenio zbog čega je donijela odluku o napuštanju bračne zajednice. Tuženik im je pak naveo da su supružnici vezu započeli nakon što je on njoj pomogao u vezi posla, na njen poziv. Naveo da je bila upoznata s njegovim životom, odnosno prošlosti. Opisao da su zajedno živjeli otprilike dva mjeseca, dok je ostatak bračnog života odsluživao kaznu zatvora. Podaci su da im je naveo da smatra da su problemi u odnosu počeli nakon njegova izlaska, a kada je htio da obitelj stanuje u [adresa] na što tužiteljica nije pristajala. Ne iznosi moguće razloge narušenih bračnih odnosa već navodi kako tužiteljica „ nije loša osoba, ali nije baš normalna“, stoga je u potpunosti izostalo međusobno povjerenje. Za prijavu nasilja, podaci su da im je kratko naveo da ga je tužiteljica prijavila ne iznoseći svoju odgovornost i ulogu u navedenom. Negira da je ispoljavao nasilničko ponašanje. Razlog prekida vidi u njihovim različitim poimanjima bračnog odnosa, kao i razlozima za sklapanje istog. Smatra da je tužiteljici financijska sigurnost bila važnija od emotivne povezanosti. Dakle, roditelji su stručnom timu zavoda iznijeli oprečne informacije o događajima i razlozima narušenog odnosa. Iz provedenih razgovora doima se stručnom timu da supružnici nisu razvili obrazac povjerenja i povezanosti u svom braku niti su provodili zajedničko vrijeme. Od prekida zajednice gotovo su izostali kontakti oca s djetetom. Naime, iz razgovora s tužiteljicom se saznalo da otac nije vidio dijete gotovo godinu dana kada je posljednji put ostvario susret u parkiću uz prisustvo majke djeteta. Drugi kontakti (telefonski pozivi, video pozivi) također nisu ostvareni. Roditelji nemaju uspostavljenu komunikaciju niti suradnju što oboje prilikom razgovora potvrđuju stručnom timu. Tužiteljica im navela da se tuženik ne informira o djetetu niti sudjeluje u njenom odgoju. Izdvojila da se tuženik javio za Božić te u svibnju 2024.g porukom, kako bi izrazio tužiteljici sućut zbog smrti njene majke. Drugih kontakta između roditelja nije bilo. Podaci su da je tuženik u razgovoru potvrdio da nije ostvario nikakvu komunikaciju sa tužiteljicom, da je naveo da ju je pokušao kontaktiratiu vezi djeteta, ali da bi u takvim situacijama došlo do verbalnog konflikta. Naveo da je ona tražila od njegovog brata da bude prisutan na susretima s djetetom i da tuženik potpiše da ne konzumira heroin kako bi mogao viđati mal. AR. U odnosu na tužiteljičino traženje stručni tim zavoda navodi da je tuženik izjavio da ne konzumira psihoaktivne tvari te da je voljan obavljati testiranja ukoliko to služba HZSR-a zatraži. U odnosu na nepostojanje osnovne komunikacije među roditeljima, isti su prilikom razgovora u Zavodu upoznati s čl. 111 Obiteljskog zakona o nužnosti suradnje i razmjeni svih važnih informacija o mal. djetetu. Dalje su podaci da tijekom provođenja svih potrebnih postupaka službe HZSR-a predmetni roditelji nisu uspostavili niti osnovnu razinu komunikacije, a tuženik im potvrdio da također nema kontakt s djetetovom pedijatricom niti vrtićem. U odnosu na tužiteljicu kao majku, i dalje ne iznosi nikakve zamjerke. Navodi kako je siguran da adekvatno skrbi o njihovom zajedničkom djetetu i iskazuje povjerenje u njenu skrb o djetetu. U vezi viđanja djeteta navodi da mal. AR nije vidio od 22.9.2023.godine te kako i dalje izostaje bilo kakav kontakt oca s djetetom. U kontaktu sa službom HZSR-a podaci su da tuženik verbalizira svjesnost o negativnim posljedicama dugoročnog izostanka kontakta s mal. djetetom, stoga prijedlog o postepenoj uspostavi kontakta s mal. AR uz nadzor treće stručne osobe smatra opravdanim.

20. Sud je utvrdio da stručni tim HZSRa- zaključno, a nakon provedene psihologijske obrade i obavljenog razgovora,zaključuje da je tužiteljica sklona socijalno poželjnom odgovaranju, dok tuženik otvoreno priznaje postojanje problema. Dok tužiteljica negira prisutnost simptoma anksioznosti i depresivnosti na kognitivnoj, afektivnoj ili fiziološkoj razini, tuženik priznaje postojanje simptoma anksioznosti na kognitivnoj te simptoma depresivnosti na afektivnoj razini. Tužiteljica sebe doživljava kao emocionalno stabilnu i empatičnu osobu koja ostvaruje stabilne odnose s drugima pri čemu tuđe potrebe stavlja ispred vlastitih. S druge strane, tuženik iskazuje nezadovoljstvo socijalnom podrškom, sumnjičav je, impulzivan i sklon reagiranju na fizički agresivan način u konfliktnim situacijama. Dok tužiteljica iskazuje pozitivno mišljenje o sebi samoj i određenu nespremnost za prihvaćanje vlastitih ograničenja,tuženik je svjestan vlastitih problema koji utječu na svakodnevno funkcioniranje te iskazuje spremnost za promjenama te vlastitu odgovornost za isto. Tuženik smatra da mal. AR treba živjeti s majkom, a s njim ostvarivati kontakte i druženja. U kontaktu s službom HZSR-a tuženik verbalizira svjesnost o negativnim posljedicama dugoročnog izostanka kontakta s mal. djetetom, stoga prijedlog o postepenoj uspostavi kontakta s mal. AR uz nadzor treće stručne osobe smatra opravdanim. Dakle, sagledavajući sve navedeno, a u odnosu na skrb o djetetu, stručni tim zavoda sudu ističe na koncu, da se može zaključiti da majka samostalno i na adekvatan način skrbi i brine o svim potrebama mal. djeteta, dok otac nema izgrađen odnos s mal. AR niti sudjeluje u svakodnevnoj brizi o njoj. Navedeno je u razgovoru sa stručnim timom te službe potvrdio i sam otac. U odnosu na obiteljsku dinamiku i primjenu odgojnih metoda, uočava se da majka djeteta koristi primjerene odgojne postupke i stavove obilježene uspostavom granica, ali i toplinom te ulaže maksimalan trud u svrhu zadovoljenja svih potreba mal. AR. U pogledu supružnika u odnosu na njihov brak, doima se da je odnos bio obilježen nedostatkom emocionalne povezanosti, odnosno supružnici nisu razvili siguran obrazac privrženosti i povjerenja te je bio opterećen teškoćama u tuženikovom funkcioniranju o čemu je zaprimljena u zavodu obavijest nadležne policijske postaje. Također, isti su evidentirani u Očevidniku počinitelja i žrtava obiteljskog nasilja. Mišljenje je stručnog tima zavoda da je narušen odnos među supružnicima utjecao i na izostanak kontakta između oca i mal. djeteta te stoga stručni tim HZSR-a predlaže da mal. AR i nadalje stanuje s majkom i da se majci odobri samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, osim u djelu bitnih osobnih prava mal. djeteta iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona. Nadalje imajući u vidu potpuni izostanak kontakta djeteta s ocem, kao i nisku kronološku dob djeteta, stručni tim predlaže da se osobni odnosi u okviru susreta i druženja mal.djeteta s ocem održavaju jedanput tjedno u trajanju od dva sata pod nadzorom stručne osobe, a koja će s roditeljima dogovoriti dan, mjesto i vrijeme susreta sukladno dnevnom ritmu djeteta kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta uspostavilo i pratio tijek istih.

21. Na ročištu od 28.2.2025.tužiteljica se sudu po punomoćnici izjasnila da u odnosu na zaprimljeno mišljenje stručnog tima HZSR PU Split nema prigovora u dijelu koji se odnosi na zaključak te je tužiteljica suglasna s istim ali ukazala da je stručni tim na str. 9 mišljenja u pasusu 2 naveo da im se tužiteljica 4.4.2023. obratila u vezi razvoda braka i da je navela da je dan ranije napustila zajedničko kućanstvo, a da je njihovo zajedničko dijete ostalo kod supruga. Navela i da je dalje u tekstu mišljenja navedeno da je nakon napuštanja bračne zajednice JR se vratila po dijete, pri čemu nije precizirano kada bi to točno bilo. Stoga da tužiteljica pojašnjava da je datum 4.4.2023. netočan, već da se radilo o datumu 3.4.2023. koje jutro, je tužiteljica prijavila HZSR-u nasilje u obitelji kao i iniciranje postupka razvoda braka, ali je tog istog dana otišla po svoje dijete nakon toga, kada je i faktički napustila zajednicu suživota sa tuženikom.

22. Sud je saslušao stranke na ročištu od 11.travnja 2025.Tužiteljica je pri iskazu ostala pri svemu onome što je iskazala stručnom timu HZSR-a i što je navedeno u mišljenju stručnog tima kao njeni navodi te ostala i pri navodima sa ročišta od 28.2.2025. u vezi datuma njena obraćanja Zavodu. Potvrdila je i iskazom da je mal.kćer stranaka zdravo dijete sada ima 3,5 godine. Ide u vrtić u jutarnoj smjeni, u vrtiću je od 9-16h. Trošak vrtića je mjesečno 87,00 EUR. Na okolnost kad se dijete zadnji put vidjelo sa ocem, iz njena iskaza je utvrđeno da je to bilo 9.4.2023. a to je sudu potvrdio i tuženik. Dalje je utvrđeno da tužiteljica živi u stanu u stambenoj zgradi na adresi njena prijavljenog prebivališta zajedno sa mal. kćeri stranaka i sa svoje dvije kćeri iz prvog braka. Taj stan je u vlasništvu RH prema iskazu u ona u tom stanu zaštićeni najmoprimac i mjesečno plaća zaštićenu najamninu 50,00 EUR. Aktualno nema u vlasništvu nekretnina. Za mjesečno uzdržavanje zajedničke mal. kćeri stranaka proizlazi iz iskaza tužiteljice da je potrebna prehrana, odjeća, obuća, higijenske i vrtićke potrepštine. Još ne pohađa nikakve izvanvrtićke aktivnosti koje bi se plaćale, uskoro će krenuti na trening plesa u plesni klub i na učenje engleskog jezika u školu stranih jezika. Mjesečni režijski troškovi četveročlanog domaćinstva tužiteljice su struja cca 150 EUR, voda cca 30 EUR, paket A1 cca 40 EUR, pretplata za tri mobitela [broj telefona] EUR, čistoća oko 7 EUR, komunalije gradu Splitu oko 10 EUR, pričuva 10 EUR.

23. Vezano za tužiteljičin verzijski zahtjev i zahtjev za uzdržavanje djeteta, iz iskaza tužiteljice je utvrđeno da tuženik nije novčano doprinosio za uzdržavanje djeteta pa je tužiteljica u utuženom periodu po njenom verzijskom zahtjevu, uzdržavala dijete kako u dijelu svoje zakonske obveze, tako i u dijelu tuženikove zakonske obveze uzdržavanja djeteta. Vlasnica je paušalnog kozmetičkog obrta, pa kako se radi o obrtu,ista nema mjesečnu plaću, ali kad sve poplaća iskazala je da bi mogla reći da su joj primanja oko 1.000,00 EUR. Dječji doplatak za mal. kćer stranaka u iznosu od 100,00 EUR jer je ona njeno treće dijete još ne prima već će ga primati i primiti zaostatke nakon okončanja ovog postupka kako je iskazala. Dijete je u vrtić upisano u rujnu 2023., bez suglasnosti oca.

24. Prema iskazu tuženika, isti na adresi prijavljenog prebivališta,živi u stanu kuće koji je u vrijeme njegova iskaza u fazi njegova otkupljivanja od RH kao branitelja. Na okolnost jeli isti ima aktualno uknjiženih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime na području RH, misli da ima na području Šibenika, u predjelu Bilice kao suvlasnik zemlje, za ½ dijela. Nema aktualno nikakve financijske koristi od te zemlje, površine 11 000m2. Radi se o građevinskom zemljištu. Prema potvrdi zemljišnoknjižnog odjela ovog suda u Kaštel Lukšiću, od 27.01.2025. tuženik nije upisan kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti toga zk odjela. Prema iskazu tuženika, isti nije zaposlen, a na upit od čega živi,iskazao je da se snalazi. U odnosu na to što je stručnom timu zavoda naveo da radi kao tjelohranitelj za jednu poznatu osobu,sudu je iskazao da je to bilo tada pa sve do prije dva mjeseca, dakle taj posao više ne radi, iskazao je da je dao otkaz.Tuženik živi u istom stanu sa svojom majkom, ali je opisao da nisu u zajedničkom domaćinstvu, te sve imaju razdvojeno. Njemu su mjesečni režijski troškovi takvi da plaća struju oko 300,00 EUR, paket TV, Internet i telefona 180,00 EUR, voda oko 60-70,00 EUR. Nema u vlasništvu nikakvih vrjednijih pokretnina. Ima kreditnu obvezu jer je podigao kredit kod Addiko banke (bivša Hypo banka), pa u vezi toga dalje iskazao da je taj kredit podigao 2003. u iznosu od 15-16 miliona kuna te da mu se čini da je taj kredit podigao na 15 godina a dalje iskazao da se mjesečne rate ni ne sjeća te da je taj kredit podigao preko svoje firme Slatki svijet koja je otišla u stečaj još 2005.g Opisao iskazom da je mjesečne rate plaćao do 2005.g, te da mu je ostao dug prema banci u iznosu od oko 2 miliona kuna.Iskazao i da nije plaćao jer je bio bjegunac prema pravosuđu RH u periodu od 9.5.2007. do 8.6.2021. Na upit naveo da aktualno nema otvorenu nikakvu firmu ni obrt na svoje ime. Iskazao je i da uzima lijekove kojima nije znao naziv, odnosno iskazao da uzima Apaurin po potrebi a da neke tablete kojima se ne može sjetiti naziva ne uzima već 7- 8 godina. Uzima tablete za visoki tlak Amopin, za hipertenziju. Iskazao da drogu ne konzumira od 2009.g, dalje ,da se aktualno naspram njega ne vodi nikakav kazneni postupak, niti prekršajni postupak. Na koncu iskazao da ima odslužiti zatvorsku kaznu u trajanju od 29 dana za jedno prekršajno djelo, jer mu je bio pronađen pištolj.

25. Prema potvrdama porezne uprave o visini dohotka i primitaka, tuženik u razdoblju 2023. i 2024.g. nema evidentiranog dohotka ni po kojem osnovu a ima od neoporezivog primitka evidentirane socijalne potpore u iznosu od 1.677,79 EUr za 2023.g a aza 2024. 1.882,72 Eur. S osnove "potpore za zbrinjavanje ratnih invalida i članova obitelji te primici osoba s invaliditetom" ima evidentiran iznos od 150,00 Eur za 2023.g. S iste osnove u 2024.g ima evidentirano 100,00 Eur neoporezivog primitka.

26. Kako je sud uvodno naveo u obrazloženju ove presude, tužiteljica je zatražila tužbom a tuženik se s tim u ovom sudskom postupku sudu izjasnio da je suglasan da mal.dijete stanuje s majkom. Sud je tako i presudio uzimajući pri tome u obzir i detaljan nalaz i mišljenje stručnog tima HZSR-a kojeg je prihvatio kao stručan i obrazložen. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke ove presude imajući pri tome u vidu da imajući u vidu da mal.dijete od razdvajanja roditelja stanuje samo s majkom, te da se kod majke uredno razvija i raste.

27. Istom točkom je odlučeno i o vrsti roditeljske skrbi odnosno da će majka ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na zajedničko mal.dijete osim u dijelu bitnih osobnih prava mal. djeteta iz čl. 100.st.1. Obiteljskog zakona. Sud je pri tome imao u vidu takvo mišljenje i prijedlog stručnog tima dano sudu nakon sveobuhvatne detaljne obrade predmetnih roditelja, te je sud imao u vidu i da se tuženik složio sa takvim zahtjevom tužiteljice te je sud imao u vidu dinamiku odnosa u obitelji, te izostanak komunikacije roditelja , izostanak tuženika iz života djeteta, da dijete dugo vremena nije vidio te ga dijete prakički ne poznaje, te da nije doprinosio uzdržavanju djeteta. Sud je prosudio da u takkvim okolnostima samostalna roditeljska skrb majke nije protivna dobrobiti mal.djeteta stranaka. Člankom 105. Obz-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka. TUženik se ne protivi da tužiteljica kao majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb.Kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja. U ovom slučaju je odlučeno na način kao u točci II izreke presude, imajući u vidu sve navedene okolnosti slučaja.

28. Odredbom čl. 119. Obz-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. propisano je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

29. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom ,a što u konkretnom slučaju predlaže stručni tim HZSR-a a sud ga prihvaća kao osnovan obzirom na utvrđene okolnosti, je regulirano člankom 124.Obiteljskog zakona te je ovaj sudu pozivom na taj članak i odredio održavanje osobnih odnosa oca sa mal.djetetom pod nadzorom stručne osobe koju imenuje HZSR. To iz razloga što je dijete maleno, ima 3,5 godine, oca nije vidjelo od 9.4.2023 i praktički ga ne poznaje. Stoga je sudu pravilno mišljenje i prijedlog stručnog tima , a tim prijedlogom je suglasno oboje roditelja

30. Sukladno stavku 3. istog članka je sud tu mjeru odredio u trajanju od 6 mjeseci računajući od dana kada HZSR imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa. Roditelji se upoznaju s time da se sukladno članku 124.st.4.Obz-a, u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz stavka 3. toga članka može produžiti za idućih šest mjeseci. Upoznaju se i s time da će na temelju pravomoćne odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom HZSR rješenjem imenovati stručnu osobu (voditelja nadzora) pod čijim će se nadzorom ostvarivati osobni odnosi djeteta s ocem.

31. Člankom 125. Obz-a je propisano da ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem određen jer se osobni odnosi s djetetom nisu ostvarivali dulje vrijeme, (kao u konkretnom slučaju) to je onda stručna osoba iz čl. 124. st. 1. toga Zakona dužna prethodno pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te djetetu i roditelju savjetovanjem pomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa uspostavilo. Ta stručna osoba je dužna pratiti napredak i razvoj osobnog odnosa djeteta s roditeljem,u ovom slučaju ocem, te jednom mjesečno dostavljati HZSR-u izvješća o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem. Predmetni roditelji se upoznaju i s time da je HZSR dužan ta izvješća zajedno sa stručnom procjenom dostaviti sudu u roku od petnaest dana prije isteka roka na koji je nadzor određen te predložiti sudu donošenje rješenja o prestanku nadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem, odnosno zabranu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem.

32. Predmetni roditelji se upoznaju i s time da ako stručna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom predstavlja za dijete intenzivan psihološki stres ili da su ugroženi djetetov tjelesni ili mentalni razvoj, dužna je bez odgode o tome izvijestiti HZSR koji je pak dužan bez odgode predložiti sudu u izvanparničnom postupku izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom, odnosno zabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji je nadzor određen.

33. Mjerodavne za presuđenje o visini doprinosa tuženika kao oca za uzdržavanje maloljetnog djeteta stranaka su slijedeće zakonske odredbe.

34. Prema čl. 281. Obz-a uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece.Prema čl.282.Obz-a osobe iz čl.281. ovoga Zakona međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom. Prema čl.283.st.l. Obz-a uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja. Prema čl.284.st.l.Obz-a, ako više osoba po odredbama ovoga Zakona ima istodobnu obvezu uzdržavanja, ta se obveza dijeli prema njihovim mogućnostima. Prema čl. 288.st.l. Obz-a roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Prema čl.306.Obz-a uzdržavanje se može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl.307.Obz-a. U stavku l. toga članka je propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

35. Prema čl. 309.Obz-a uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.Prema članku 311.st.l.Obz-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Prema stavku 2. istog članka, ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

36. Člankom 313.st.l.Obz-a je propisano da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Prema stavku 2. Obz-a, roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja

37. Prema čl.313.st.4.Obz-a, kada sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

38. Sud je tijekom postupka utvrdio da je mal . AR dijete rođeno **.**.2021., dakle maleno dijete kroz utuženo razdoblje, zdravo dijete, koje pohađa vrtić koji mjesečno dođe 87,00 eur te da je za njeno mjesečno uzdržavanje potrebna prehrana, odjeća, obuća, higijenske potrepštine i vrtićke potrepštine. S druge strane sud je imao u vidu sve okolnosti koje se odnose na tuženikovo imovinsko i financijsko stanje, odnosno da je vlasnik građevinskog zemljišta u predjelu Bilice kod Šibenika ali da aktualno nema financijske koristi od njega, te da je prema iskazu u fazi otkupa stana od RH kao branitelj. Dalje da je aktualno bez zaposlenja ali da je iskazao da se po pitanju novčanih sredstava snalazi. Uzeti su u obzir njegovi režijski troškovi, da i on ima potreba za vlastitim uzdržavanjem. Kreditne obveze koje je naveo u pozamašnim iznosima sud nije uzeo u obzir jer ne služe za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Na koncu sud je imao u vidu da od zakonskih obveza uzdržavanja djece, ima samo mal.AR i jedino nju zakonsku obvezu uzdržavati. Stoga kako je tužiteljica zatražila 200,00 eur mjesečno novčanog doprinosa tuženika kao oca za uzdržavanje djeteta, a on se sudu izjasnio da se slaže i sa točkom IV i V tužbenog zahtjeva iz tužbe, to proizlazi da materijalne potrebe mal.djeteta stranaka mogu biti zadovoljene sa utuženim iznosom od 200,00 eur mjesečno

39. Pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanje je regulirano čl. 287. Obiteljskog zakona kojim je u stavku 1. propisano da fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanja neke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od osobe koja je po ovom Zakonu bila dužna uzdržavati ako su učinjeni troškovi bili opravdani. Prema st.2., osoba koja je podredno dužna davati uzdržavanje, a snosila je troškove uzdržavanja, ovlaštena je tražiti od osobe koja je prije nje bila dužna davati uzdržavanje naknadu onoga što je umjesto nje dala za uzdržavanje. Prema stavku 3. istog članka, pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na roditelje djeteta.

40. Kako je nesporno utvrđeno da tuženik kao otac nije novčano doprinosio za uzdržavanje djeteta od 3.travnja 2023.g do dana podnošenja tužbe 23.10.2023., to je osnovan u osnovi te i po visini verzijski zahtjev tužiteljice u točki IV temeljem čl.287.Obiteljskog zakona jer je tužiteljica kroz to razdoblje uzdržavala dijete u dijelu zakonske obveze tuženika – oca djeteta koji to nije činio pa tužiteljica ima pravo na naknadu od istog u nespornom mjesečnom iznosu od po 200,00 eura. Nadalje, za razdoblje od utuženja pa ubuduće, nesporno je da je dužan doprinositi također po nespornih 200,00 eur mjesečno za svoje dijete. Što se tiče tužiteljice kao roditelja s kojim mal.dijete stanuje, za istaći je da je izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja regulirano čl.310.Obz-a kojim je propisano slijedeće. Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Prema stavku 2. istog članka, svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

41. Nastavno svemu navedenom, odlučeno je kao u točkama IV i V izreke presude. Svoju obvezu tuženik je dužan ispuniti u vrijeme i na način kako je precizirano u točkama IV i V izreke presude. Za zakašnjenja u plaćanju, presuđene su zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate. Odluka o kamatama na dosuđene iznose uzdržavanja temelji se na odredbi čl.29.Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/21, 156/22, 155/23- dalje ZOO)

42. Sukladno izjašnjenjima stranaka u postupku odlučeno je kao u točkama VI i VII izreke presude.

43. Na koncu, odluka o parničnom trošku ovog postupka je donesena osnovom čl.366.st.1. Obiteljskog zakona i imajući u vidu postignuti sporazum predmetnih roditelja da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka .

U Splitu, 13. svibnja 2025.g

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude je dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, za Županijski sud, u pet primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

DNA:

-punomoćniku tužiteljice

-tuženiku

-posebnom skrbniku mal.djeteta

-HZZSR, PU Split po pravomoćnosti

-matičnom uredu, po pravomoćnosti