Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3008/2024-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Suzani Malenica, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika FS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Juraju Magudu, odvjetniku u Dubrovniku, radi činidbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-715/2023 od 28. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-715/2023 od 28. kolovoza 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Nalaže se tuženiku FS ( OIB: [osobni identifikacijski broj]) prestati sa svojatanjem dijela nekretnine tužiteljice JS, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) katastarski označene kao dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

II. Nalaže se tuženiku FS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) tužiteljici JS, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe predati u posjed fizički određeni dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 9 m2, označen slovima A-B- CF-G-A na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine.

III. Nalaže se tuženiku FS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid smješten na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koji je označen slovima I-J-K-L-I na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

IV. Nalaže se tuženiku FS ( OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknaditi tužiteljici JS, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) parnični trošak u iznosu 3.356,18 € uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja 28. kolovoza 2024.godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), te predlaže presudu preinačiti i tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti, podredno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje. Zatražio je trošak žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužiteljica tužbenim zahtjevom pod točkom I. traži od tuženika prestanak svojatanja dijela njene nekretnine, katastarski označene kao dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rušenje betonskog zida označenog slovima A-B-C-D na skici očevida sudskih vještaka i uklanjanje ostatka građevinskog materijala od porušenog zida. Zahtjevom pod točkom II. traži predaju u posjed dijela iste nekretnine površine 9 m2, označenog slovima A-B-C-F-G-A na skici očevida sudskih vještaka. Nadalje, tužiteljica tužbenim zahtjevom pod točkom III. traži da se naloži tuženiku porušiti betonski zid smješten na dijelu nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen slovima I-J-K-L-I na skici mjesta očevida sudskih vještaka te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida.

6. Tužiteljica zahtjeve zasniva na tvrdnji da je tuženik porušio dio betonskog zida između nekretnina stranaka kojeg je sagradio sada pok. suprug tužiteljice te sagradio novi zid, kojim je za cca 0,5 m zašao u nekretninu tužiteljice označenu kao kat. čest. [katastarska čestica]. Osim toga, da je tuženik gradnjom ogradnog zida svoje nekretnine, suzio pristupni put za 0,40 m za vikend kuću tužiteljice, koji put je formiran preko čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa ista nije u mogućnosti vozilom doći do svoje kuće.

7. Sud prvog stupnja u obrazloženju odluke navodi kako je kao sporno utvrđivao je li tuženik gradeći sporne zidove zašao u nekretnine označene kao čest. br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na taj način oduzeo posjed tužiteljice na nekretnini čest. br. [katastarska čestica] što je označeno u skici vještaka slovima A-B-C-F-G-A površine 9 m2. Osim toga, je li tuženik onemogućio pristup tužiteljici do njene vikend kuće sagrađene dijelom na čest. br. [katastarska čestica] i dijelom na [katastarska čestica] gradnjom zida označenog slovima I-J- K-L-I i promjenom pristupnog puta rušeći betonske staze na putu i niveliranjem puta prema svom dvorištu koju služnost puta tužiteljica ima od kupnje zemljišta 1985.

8. Obrazlažući odluku kojom prihvaća zahtjeve tužiteljice, sud prvog stupnja navodi kako je tužiteljica, odnosno njen prednik SS vlasnik predmetnih nekretnina jer je njen prednik upisan kao posjednik, što je dokaz vlasništva i posjeda jer za k. o. [katastarska općina] ne postoje zemljišne knjige pa da je temeljem članka 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) ovlaštena zahtijevati da joj tuženik preda njen posjed, koji je zauzeo gradnjom ogradnog zida u nekretnini tužiteljice.

9. U odnosu na sporni put, sud prvog stupnja zaključuje kako je tuženik gradnjom ogradnog zida uz sporni put označenog slovima I,J,K,L,I zašao u nekretninu čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je na taj način i promjenom stanja samog puta na ulazu u svoje dvorište onemogućio tužiteljici pristup do njene nekretnine što je protivno odredbi članka 233. ZVDSP, što da je tužiteljica dokazala sukladno odredbi članka 234. ZVDSP, iskazima svjedoka ŽS i LS, očevidom na mjestu spora i neposrednim opažanjima suda, a da je to potvrdio i tuženik u svome iskazu.

10. Osnovano žalitelj ukazuje da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Bitna povreda sastoji se u tome da pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se za sada nije u mogućnosti ispitati, osobito zbog toga što ista ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te što su razlozi o odlučnim činjenicama na kojima sud temelji pobijanu presudu, nejasni, nerazumljivi, proturječni sami sebi i onom što se u razlozima presude navodi, kao i sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku.

11. Sukladno odredbi članka 161. stavak 1. ZVDSP, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (članak 162. stavak 1. ZVDSP-a).

12. Prema odredbi članka 166. stavak 4. ZVDSP-a, predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.

13. Zaštita od uznemiravanja propisana je odredbom članka 167. stavak 1. ZVDSP-a, prema kojoj ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Prema odredbi stavka 2. tog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

14. Dakle, vlasništvo može biti povrijeđeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem te u takvoj situaciji vlasnik na raspolaganju ima zaštiti svoje pravo vlasništva kroz dvije vrste pravih vlasničkih tužbi, rei vindicatio i actio negatoria. Rei vindicatio prava je vlasnička tužba kojom se vlasnik štiti u slučaju oduzimanja posjeda. Ona se definira kao tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar koju on, pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje može dokazati, traži od posjednika. Stoga je tužbeni zahtjev kod takve tužbe kondemnatoran i treba glasiti na predaju stvari u posjed, a može pri tome sadržavati i način povrata.

15. S druge strane, povreda prava vlasništva, osim oduzimanja iz posjeda, može biti učinjena i drugim radnjama treće osobe, kojima se vlasništvo ograničava, što uznemirava vlasnika u vršenju vlasničkih ovlaštenja. U tom slučaju vlasnik se štiti pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) kojom kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem.

16. Cilj je actio negatoria tužbe, dakle, postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može uz prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina: da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja, da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane s ponašanjem kojim se čini uznemiravanje, te zabranu daljnjeg uznemiravanja.

17. Stoga, vlasnik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja (članak 167. stavak 1. ZVDSP) u slučaju kada je isti posjednik sporne stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. U slučaju ako vlasnik nije posjednik sporne stvari ili spornog dijela nekretnine, tada isti ne bi imao pravo na negatornu zaštitu, već vlasnik neposjednik štiti svoje vlasništvo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZVDSP (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1735/16-2 od 6. listopada 2020.).

18. Presudom suda prvog stupnja tužiteljici je pružena vlasnička zaštita dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je tuženiku naloženo da preda tužiteljici u posjed sporni dio zemljišta površine 9 m2, koji posjed dijela zemljišta je oduzeo gradnjom zida. Pružena je tužiteljici i vlasnička zaštita radi uznemiravanja vlasništva koje se sastoji u svojatanju dijela iste nekretnine tužiteljice i naloženo tuženiku rušenje betonskog zida.

19. Žalbenim navodima dovedena je u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

20. Žalitelj osnovano ukazuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. ZPP-a povrijedivši odredbe članka 190. ZPP-a, a što je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne odluke. Ovo stoga što je tužiteljica, pored do tada istaknutog negatornog zahtjeva, istakla i zahtjev za predaju dijela nekretnine u posjed (reivindikacijski zahtjev) i to u podnesku od 21. ožujka 2024., nakon zaključenja prethodnog postupka, a preinaci tužbenog zahtjeva se tuženik usprotivio. Stoga je sud prvog stupnja trebao odlučiti o dopuštenosti preinake tužbe u ovoj fazi postupka, odnosno utvrditi jesu li postojali uvjeti za dopuštenje preinake tužbe u smislu članka 190. stavak 2. i 3. ZPP-a u vezi s člankom 191. ZPP-a, kada se tuženik usprotivio preinaci, a što sud prvog stupnja nije napravio.

21. Osim toga, u pobijanoj presudi je izostalo utvrđenje suda prvog stupnja o tome je li tužiteljica izgubila posjed dijela nekretnine čiji je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik, ili ima posjed, ali joj tuženik gradnjom zida posjed smeta, kao i je li se radi o istom dijelu zemljišta, a o čemu dalje ovisi osnovanost traženja tužiteljice za pružanje pravne zaštite.

22. U konkretnom slučaju, nejasan je i zaključak suda prvog stupnja o tome je li zid kojeg je napravio tuženik predstavlja granicu između nekretnina stranaka, je li isti izgrađen prema međašnim znakovima i koji je bio dogovor u svezi ogradnog zida između prednika tužiteljice i tuženika prilikom kupnje nekretnina. Stoga osnovano žalitelj ukazuje kako su obrazloženja suda prvog stupnja po pitanju granice između nekretnina stranaka kontradiktorna izreci presude jer nije jasan zaključak suda o svojatanju dijela nekretnine tužiteljice od strane tuženika i rušenje zida. Naime, izostala je ocjena suda prvog stupnja iskaza samih stranaka u svezi gradnje dijela zida na međi i njegova položaja u odnosu na postojanje ranijih međašnih znakova.

23. U odnosu na dio pobijane odluke kojom je sud pružio tužiteljici zaštitu zbog uznemiravanja prava stvarne služnosti puta preko dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tuženiku naložio rušenje betonskog zida na dijelu te nekretnine označen slovima I-J-K-L-I na skici vještaka, za navesti je sljedeće.

24. Sud prvog stupnja smatra utvrđenim kako je tužiteljica putem prednika ovlaštenik stvarne služnosti puta kojeg koristi od 1985., a koji je ostavljen kao pristup nekretninama kako tužiteljice tako i tuženika prilikom kupnje nekretnina od istog vlasnika ČS. Ovim putem da se tužiteljica koristila dok tuženik nije sagradio betonski zid uz put označen na skici vještaka slovima I-J-K-L-I na nekretnini br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. Prema odredbi članka 233. stavak 1. ZVDSP-a, ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. Prema stavku 2. istoga članka Zakona, pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istoga prava služnosti plodouživanja. U smislu odredbe članka 234. ZVDSP-a, da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo iz članka 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava. Prema članku 235. ZVDSP-a, pravo na zaštitu svojega predmnjevanoga prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda te služnosti (predmnjevani ovlaštenik služnosti), a na pravo predmnjevanoga ovlaštenika na zaštitu na odgovarajući se način primjenjuju pravila o tužbi predmnjevanoga vlasnika.

26. Osnovano žalitelj ukazuje kako nije jasno temeljem čega sud prvog stupnja zaključuje da je tužiteljica ovlaštenica prava stvarne služnosti na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo kod činjenice da takvo pravo nije upisano u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini u vlasništvu treće osobe AS, koja nije sudjelovala u postupku niti je saslušana kao svjedok, dok sud prvog stupnja nije obrazložio razloge zbog kojih smatra da su ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje takvog prava služnosti i na koji način (članak 218. ZVDSP).

27. Navedenim, a kako je obrazloženje osporavane presude nejasno i proturječno, u koliziji je sa sadržajem isprava i zapisnika koji prilože spisu te ne sadrži valjane i argumentirano obrazložene razloge na kojima je utemeljena odluka, za sada se ne može uzeti kao ispravan zaključak suda prvog stupnja o osnovanosti zahtjeva tužiteljice.

28. Iz navedenih razloga, kako je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a kako nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude propisani odredbama članka 373.a ZPP-a, valjalo je presudu ukinuti u pobijanom dijelu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a.

29. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, imajući u vidu primjedbe i upute iz ovoga rješenja te će nakon toga donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o zahtjevu tužiteljice na temelju pravilne i svestrane ocjene u postupku izvedenih dokaza, kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, uz pravilnu primjenu mjerodavnih materijalno pravnih zakonskih odredaba.

30. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki IV. izreke pobijane presude pa će sud prvog stupnja o troškovima odlučiti zajedno s novom odlukom o glavnoj stvari sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Splitu 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić