Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-6057/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene RB zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj: 85/08. i 112/12.) odlučujući o žalbi okrivljene RB podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama broj: 65. Pp-6011/2021-4 od 2. studenog 2021., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene RB, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okrivljena RB (osobni podaci u prvostupanjskoj presudi) oslobađa se optužbe:

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

što je 1.11.2021. godine u 15.00 sati putem mobilnog telefona, pregledavajući društvene mreže na „Facebook“ stranici vidjevši žensku osobu u vjenčanici uz nju, odnosno vjenčanu fotografiju na kojoj je pisalo ČB i CB, ispod predmetne fotografije napisala „Iskrene čestitke R“, koji komentar je na društvenoj mreži „Facebook“ bio objavljen oko sat vremena, te dostupan većem broju građana, što je kod mladenke ČB (1973.) iz Vrbovskog, Stubica 13, koja je 2001. godine promijenila spol iz muškog u ženski, a na koju se odnosio predmetni komentar izazvalo uznemirenost, ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju spola i spolne orijentacije.

Čime da bi počinila prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

II. Uslijed gornje odluke žalba okrivljene RB je bespredmetna.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena RB je proglašena krivom, da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinila prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije za koji prekršaj joj je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 2.100,00 kuna koju kaznu je na temelju članka 33. stavka 10. (pravilno 11.) Prekršajnog zakona dužna platiti u roku 3 jednaka mjesečna obroka s time da prvi obrok dospijeva u roku 15 dana od primitka prvostupanjske presude a svaki obrok daljnji 15-og dana u svakom narednom mjesecu te ako u tom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Okrivljenica je na temelju odredbe članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođena od plaćanja troškova u paušalnom iznosu.

3. Protiv te presude okrivljena RB je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede prekršajnog prava pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni. Predlaže da se žalba prihvati da se presuda ukine te da se oslobodi od optužbe.

4. Žalba je bespredmetna.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalba te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 118/18., 114/22.) ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenice i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pri tome ovaj sud ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona budući da djelo za koje se okrivljenica optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (a jednako tako i u optužnom prijedlogu) po propisu nije prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

6. Iz činjeničnog opisa djela koje se okrivljenici stavlja na teret ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a kojom odredbom je propisano, da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlika u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo.

6.1. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 25. stavka 1. citiranog zakona moraju biti ispunjena dva elementa da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) i da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Oba ova opisana konstitutivna elementa moraju kao biće djela opisana u činjeničnom opisu prekršaja jer je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod bića odgovarajućeg prekršaja, pa iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Međutim u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu i u pobijanoj presudi ne navodi se da bi okrivljenica postupala s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha dakle nedostaje u činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude a jednako i u optužbi jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja.

7. Zbog navedenih razloga djelo za koje se okrivljenica optužuje po propisu nije prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je trebalo u povodu žalbe okrivljenice preinačiti pobijanu presudu te na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona osloboditi je od optužbe za prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

8. Uslijed takve odluke žalba okrivljenice je bespredmetna, dok troškovi prekršajnog postupka sukladno odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstva suda.

9. Zbog navedenih razloga, a na temelju članka 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.