Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: Psp-6/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s trajnim boravištem u [adresa], koga zastupa punomoćnik Ivan Lalić, odvjetnik iz Slavonskog Broda, protiv tuženika VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zoran Šarić i Slavko Nedić iz Osijeka, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, dana 13. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tuženik VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 15. ožujka 2024., izvršio smetanje posjeda NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u Zemljišnoknjižnom odjelu Orahovica, Općinskog suda u Virovitici, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], na način da je tuženik uklonio međne znakove i posjekao stabla koja su se nalazila u posjedu tužitelja i time tužitelju oduzeo posljednji mirni posjed na navedenoj nekretnini pa se nalaže tuženiku da tužitelju vrati međne znakove u prvobitno stanje, te se ubuduće zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetnih nekretnina, u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.032,02 eura sa zakonskim zateznim kamatama za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena počevši od dana presuđenja do isplate, u roku petnaest dana.

Obrazloženje

1. Dana 13. travnja 2024. tužitelj je podnio kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje graniče s nekretninama tuženika iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Granice navedenih nekretnina bile su obilježene međašnim znakovima koje je je postavila tvrtka Geo Atar j.d.o.o. Prethodni vlasnik tužitelja je prije prodaje izveo ovlaštenu tvrtku za geodeziju za obnovu međa 14. travnja 2021. Prilikom izrade elaborata angažirani geodet označio je vanjske granice nekretnine, tako da je geodetske točke označio željeznim šipkama. Tuženik je kupio predmetne nekretnine 22. rujna 2023., a tužitelj je prilikom kupovine upoznao tuženika s međašnim znakovima koji dijele njihove nekretnine. Tužitelj je došao u Hrvatsku 24. ožujka 2024. i prilikom obilaska utvrdio je da je tuženik smetao njegov posjed tako što je srušio više drveća, te je uništio i iščupao dio međašnjih oznaka koje dijele susjedne nekretnine. Kontaktirao je s tuženikom i pokušao je mirno riješiti nastalu situaciju, ali bezuspješno. Tuženik je svojim činom samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu. Nakon iskaza stranaka i svjedoka, tužitelj je naveo da je do smetanja posjeda došlo 15. ožujka 2024. Predložio je da sud donese rješenje kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da nije sporno da je vlasnik predmetnih nekretnina. Priznaje da je kupio nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točno je da je tužitelj upoznao tuženika s međašnjim oznakama koje nisu bile sporne. Stranke su se dogovorile da će tuženik među učiniti još vidljivijom tako da će svoju nekretninu kao i međašni dio očistiti od korova i grmlja. Tužitelj je preporučio DB kao osobu koja ima bager i koja može odraditi čišćenje parcele od korova i grmlja. Tuženik je angažirao DB radi čišćenja, a u vrijeme izvršenja posla bio je u inozemstvu. Priznaje da je bager na nekim dijelovima prilikom čišćenja prešao na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i to između ostalog i stoga da se u potpunosti očisti zemljište od korova. Točno je da je bager slučajno jedan međašni znak iščupao, jer nije bio vidljiv od korova. Srušeno je jedno stablo koje se nalazilo na međi ili u dijelu nekretnine tužitelja, međutim, stablo nakon rušenja nije maknuto i tuženik je voljan snositi eventualnu štetu zbog rušenja stabla i međašni znak je tuženik vratio na njegovo mjesto (približno) uz priznanje već utvrđene međe. Ukoliko je došlo do smetanja posjeda to je učinjeno radi izvršenja nužno potrebnih radova. Međašni znak vraćen je prije podizanja tužbe, pa tužitelj tužbom traži nešto što je već učinjeno. Privremeno micanje znaka radi izvršenja radova ne predstavlja smetanje posjeda. U parnici zbog smetanja posjeda ne može egzistirati samo deklaratorni dio, nego je nužno da postoji kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva, to je evidentno da tužbeni zahtjev tužitelja treba odbiti, budući da tužitelj kondemnatornim zahtjevom traži ono što je tuženik učinio prije podnošenja tužbe (vratio međašni znak). Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu i predlaže da ga sud odbije u cijelosti. Tijekom postupka ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i tvrdi da je radove po nalogu tuženika izveo DB.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoka DB, tužitelja i tuženika kao stranke, te je izvršio uvid u: zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], geodetski elaborat za obnovu međe i skicu izmjere i skicu izmjere sudskog vještaka.

4. Svjedok DB naveo je u svom iskazu da je istina da ga je tuženik angažirao radi određenih radova na njegovoj nekretnini koja je predmet ovog postupka. Ne može točno reći kada je to bilo jer se točno ne sjeća, može samo reći da je to bio negdje lipanj prošle godine. Tuženik mu je pokazao granice nekretnina stranaka, a između nekretnina stranaka postojale su oznake, a to su bili metalni kolčići. Koliko se sjeća, bilo je negdje oko 5 metalnih oznaka, visine negdje oko 70 cm. On je bagerom uređivao nekretninu tuženika i možda je prešao u nekretninu tužitelja jednim dijelom, a čini mu se da je srušio samo jednu tu metalnu oznaku. Orah je bio točno na međi, ali većim dijelom je bio kod tuženika, pa je i taj orah izvadio. Dolje nije bilo metalnih oznaka i zna da je porušio neke topole, ali ne može točno reći je li to bilo na nekretninama tužitelja ili na nekretninama tuženika. Tuženik mu je rekao da poruši i orah i topole, a što je i učinio. Tuženik ga je angažirao da očisti od raslinja njegovu nekretninu i da to skupi na hrpu i da zapali, odnosno nije on palio, već je samo skupio na hrpu. Kad je radio bio je samo prisutan sin od tuženika, a on ima možda 15-ak godina. Čistio je i parcelu tužitelja, a ima tome možda već i tri godine. Kad je radio kod tužitelja međa nije bila točno niti označena. Tuženik mu je rekao da radi samo do međašnih oznaka, a on se toga i držao.

5. Tužitelj NB naveo je u svom iskazu da je predmetnu nekretninu kupio 2021., a prethodni vlasnik prije nego što mu je to prodao angažirao je vještaka geodetu da iskolči nekretnine i da označi katastarsku među između tih nekretnina i nekretnina tuženika. Postavljene su bile metalne oznake, a takvih oznaka je bilo 3 do 4, a možda i 5, a dolje ih je možda bilo i više, ali to je bilo u šumi. Negdje početkom siječnja 2024. tuženik je došao kod njega i htio se nagoditi oko međe, međutim, međa je već bila označena, ali je ipak izašao. Tuženik je htio postaviti ogradu, međutim, na njegove nekretnine, na što nije pristao. Dana 24. ožujka prošle godine kad se vratio iz Njemačke vidio je da je srušen orah i nekoliko stabala. Vidio je da je nešto bilo odveženo, a nešto je ostalo i on je odmah zvao advokata, a onda i policiju. Međašne oznake su bile iščupane. On je isto čistio svoje nekretnine, ali prije 4 godine, a čistio je ali ne baš do međe. Početkom godine kad ga je tuženik zvao u vezi međe rekao je da hoće postaviti ogradu, međutim, nije pristao da ograda ide na njegovo, a tuženik mu se prijetio da će ograda biti gdje on kaže. Tuženik nije postavio ogradu. Tri međašne oznake bile su iščupane, a jedna je stajala. Kad je bio vještak on je označio katastarsku među i on svoje uživa do međe. Tuženik mu nije ušao u posjed. Na svojoj nekretnini nema struju, a tuženik mu je nudio da može imati struju preko njegovog, a to mu je nudio u siječnju 2024. U siječnju 2024. nije se uopće ni posvađao s tuženikom, a posvađali su se tek kasnije kad je vidio da je ušao i radio na njegovim nekretninama. Tužitelj je saslušan i na ročištu na licu mjesta, te je konstatirano da je na licu mjesta pokazao gdje je tuženik prešao preko katastarske međe, te mu smetao posjed. Tužitelj je pokazao gdje su se nalazili srušeni orah i porušena stabla.

6. Tuženik VB naveo je u svom iskazu da je predmetne nekretnine kupio u rujnu 2023. Početkom 2024. došao je kod tužitelja da se upoznaju i da se dogovore u vezi čišćenja, jer ta nekretnina koju je kupio nije uređivana 30 godina. Upravo mu je tužitelj preporučio čovjeka koji je i njemu uređivao, pa ga je isto angažirao. Bilo je tada govora i o ogradi jer je on htio kupiti stupce, a da on kupi žicu, pa da imaju ogradu jer tamo ima divljači. Ogradu nikako nije htio staviti na njegovu nekretninu. Tada mu je tužitelj pokazivao gdje ide međa i pokazivao mu je metalne oznake, a dvije se nisu ni vidjele jer su bile u šipražju. Tužitelj mu je pokazao među, ali nije mu rekao da je tu među izmjerio geodet. Nakon toga angažirao je DB da sve uredi, ali do međe, što je on i učinio. On je to uređivao tijekom veljače i ožujka 2024., a kad je radio on nije bio niti prisutan, već je došao tek kasnije u travnju 2024. Vidio je da je samo jedan, eventualnu dva, stupčića bilo na zemlji, međutim, smatra da DB nije prešao na njegovo. Tvrdi da su i stabla i orasi bili na njegovom. Kad je DB radio zvao je njegovog sina koji ima 17 godina i on je bio prisutan, ali ne cijelo vrijeme. Htio se o svemu dogovoriti s tužiteljem, međutim, nikakav dogovor više nije bio moguć, budući da je tužitelj već zvao i policiju, a zvao je i njegovog sina. Tužitelj je inzistirao da na lice mjesta dođu njegova supruga i sin, što su oni i učinili, međutim, nije jasno zašto ih je on zvao. Njegova supruga je tada rekla tužitelju da ukoliko je što srušeno da je moguć sporazum i isplata, međutim, tužitelj nije htio nikakav dogovor. Njegov sin povremeno je dolazio kad je DB radio i on je nadzirao radove jer njega nije bilo, a on je sve platio. Svojem sinu ništa posebno nije govorio u vezi uputa, već samo da bude prisutan. U siječnju 2024. nije bilo nikakvog spora oko međe. Međa po njegovom mišljenju nije nikad bila sporna. Sve skupa to što je srušeno kritične zgode bilo je divlje raslinje malog promjera i sve je spaljeno osim što su ostala debla, pa ako tužitelj to želi može mu to prepustiti.

7. Iz povijesnog prikaza zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je bivši vlasnik bio BB.

8. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tuženik upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvor u selu sa 223 m[2] , kč. br. [katastarska čestica] – vrt u selu sa 1669 m , kč.br. 259/3

– oranica ograda u selu sa 2147 m[2] , kč. br. [katastarska čestica] – livada ograda u selu sa 597 m , kč. br. [katastarska čestica] – niska šuma ograda u selu sa 1421 m i kč. br. [katastarska čestica] – oranica ograda u selu sa 1324 m[2] .

9. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužitelj upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] – livada ograda u selu sa 2334 m[2] .

10. Iz geodetskog elaborata za obnovu međe utvrđeno je da je naručitelj geodetskog elaborata koji je sastavljen **.**.2021. JB iz [adresa], a odnosi se na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geodetski elaborat izradio je Geo Atar j.d.o.o. za geodetske usluge.

11. Očevidom na licu mjesta sud je utvrdio da su nekretnine tužitelja u naravi nepokošena livada, a nekretnine tuženika u naravi su okućnica, dvorište, livada i oranica. Vidljivo je da su nekretnine tuženika pokošene, a da je kod tužitelja nepokošeno i trava je veća. Iza kuće tuženika na njegovim nekretninama nađena su stabla oraha i trupci drugih stabala. Na licu mjesta sud nije mogao utvrditi da su vršeni i dokle su vršeni radovi bagerom jer je sve bilo zaraslo. Provedeno je i geodetsko vještačenje po sudskom vještaku Krunoslavu Cukoru koji je naveo u svom iskazu da je za iskolčenje koristio važeće katastarske planove, te je katastarsku među iskolčio od sjevera prema jugu, tako da katastarska međa počinje na južnom uglu polusrušene dvorišne zgrade. Tu točku je označio na skici slovom A, te je od nje iskolčio slijedeću točku prema jugu koju je na terenu označio željeznom šipkom, a na skici slovom B. Zatim je opet prema jugu nastavio iskolčavati katastarsku među do slijedeće točke koju je na terenu označio željeznom šipkom, a u skici je označena slovom C. Zatim su dalje iskolčili prema jugu točku D koju je na terenu označio željeznom šipkom, a ona se nalazi u blizini tri preostala stabla. Dalje prema jugu je iskolčio slijedeću međnu točku koja je na skici označena slovom E, a na terenu željeznom šipkom. Od točke E, pa prema D i C, tužitelj je pokazao dokle smatra da je tuženik prešao na njegovu nekretninu, te su te točke posnimali i prikazat će ih na skici premjeravanja. Također će sračunati neku spornu površinu. Na terenu postoje neke željezne šipke koje se nalaze u nekretnini tuženika i njih nisu snimali s obzirom da su udaljene od katastarske međe u nekretninu tuženika. U spis je priložen elaborat iskolčenja katastarske međe od strane poduzeća Geo Atar i katastarske međe koju je označio, a po koordinatama odgovaraju međama koje je ta firma na skici označila brojkama 27, 26, 25, 24 i 23. Zatečene međašne oznake u nekretnini tuženika su između 0,5 m do 1,5 m. Iz skice izmjere sudskog vještaka Krunoslava Cukora proizlazi da je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica], a da je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je katastarska međa između nekretnina stranaka označena na skici izmjere točkama A – B – C – D – E. Označena je i površina koju je tužitelj pokazao dokle smatra da je tuženik prešao na njegovu nekretninu, iako na licu mjesta to nije bilo vidljivo niti se moglo utvrditi. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer je logičan i uvjerljiv, dat prema pravilima struke, a ni stranke nisu imale primjedbe.

12. Odredba čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

13. Stavak 2. iste zakonske odredbe propisuje da posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, dok st. 3. propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Stavak 4. iste zakonske odredbe propisuje da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom ili putem samopomoći.

14. Odredba čl. 22. st. 1. ZV-a propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavak 2. iste zakonske odredbe propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili bilo kakvom interesu.

15. Cijeneći provedene dokaze sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Nesporno je između stranaka da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu svoje nekretnine, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je da navedena nekretnina tužitelja graniči s nekretninama tuženika, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je i da je prethodni vlasnik od koga je tužitelj kupio svoju nekretninu angažirao 2021. godine tvrtku Geo Atar za obnovu međe koja je i označila katastarsku među između nekretnina stranaka, a koja i nije sporna. Nesporno je i da je tuženik angažirao treću osobu, odnosno DB, radi čišćenja i uređenja svojih nekretnina. Tuženik priznaje da je bager na nekim dijelovima prilikom čišćenja prešao na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja. Priznaje i da je jedan međašni znak iščupan i da je srušeno jedno drvo. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka DB iz čijeg iskaza proizlazi da ga je angažirao tuženik i da mu je pokazao granice nekretnina između kojih su postojali metalni kolčići. Bagerom je možda prešao u nekretninu tužitelja jednim dijelom, a srušio je jednu metalnu oznaku. Orah je bio točno na međi, ali većim dijelom kod tuženika, pa je taj orah izvadio. Tuženik mu je naložio da poruši i orah i topole. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja jer je logičan i uvjerljiv, a samo djelomično iskaz tuženika, ukoliko nije u suprotnosti s iskazom tužitelja i saslušanog svjedoka. Iz gore navedenog može se zaključiti da je tuženik kritične zgode smetao posjed tužitelja. Neosnovano tuženik prigovara glede pasivne legitimacije u ovom sporu, budući da je u parnici zbog smetanja posjeda pasivno legitimirana ne samo ona osoba koja je neposredno poduzela čin smetanja, odnosno DB, nego i osoba u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja i to s njegovim izričitim nalogom, a što tuženik niti ne osporava. Neosnovano tuženik tvrdi da ni kod njega, a ni kod neposrednog izvršitelja nije postojala namjera smetanja, budući da i nije potrebno postojanje namjere da se smeta tuđi posjed, već je dovoljno da postoji svijest i znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed, a što nedvojbeno proizlazi iz iskaza svjedoka DB, a i samog tuženika. Neosnovano tuženik tvrdi da se u konkretnom slučaju i ne radi o smetanju posjeda, budući da je sud na temelju provedenog dokaza nedvojbeno utvrdio da je tuženik na gore navedeni način uznemiravao posjed tužitelja. Neosnovano se tuženik poziva na sudsku praksu drugostupanjskih sudova, budući da se ne radi o identičnim situacijama, a osim toga pravna shvaćanja drugostupanjskih sudova nisu obvezujuća, a niti ih ovaj sud prihvaća. U smislu citirane odredbe čl. 22. st. 1. ZV-a tužbeni zahtjev radi zaštite posjeda sastoji se od tri elementa: – od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja, – da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja, – te da se zabrani takvo ili slično smetanje. Prema ocjeni ovog suda pored elemenata koji u svakom slučaju ispunjeni moraju biti da bi se posjedovna zaštita pružila, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovnog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZV-a (posljednji mirni posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a (rješenje Vrhovnog suda RH Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011.). Stoga je sud prihvatio tužbeni zahtjev, te je odlučio kao u dispozitivu pod točkom I.

16. Po osnovi odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.032,02 eura i to za: jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak s PDV-om 625,00 eura (sastav tužbe i zastupanje na tri ročišta), pristojbu za tužbu 26,54 eura i predujam za geodetsko vještačenje 380,48 eura. Tužitelju nisu priznati troškovi za sastav dva podneska budući da nisu bili nužni za vođenje parnice, a osim toga tužitelj nije tražio odobrenje za sastav navedenih podnesaka, a niti mu je to sud dopustio.

U Slatini 13. svibnja 2025.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana prijema istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj: po punomoćniku Ivanu Laliću, odvjetniku iz Slavonskog Broda, Trg pobjede 17,

2. Tuženik: po Zajedničkom odvjetničkom uredu KB i IB,

Osijek, D. Neumana 2.