Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4515/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽR, pok. UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Josip Tolić, odvjetnik u Zadru, protiv tužene Općine Privlaka, OIB: 86291327705, Privlaka, Ivana Pavla II 46, koju zastupaju punomoćnice Ankica Kamber i Nikolina Kranjčec, odvjetnice u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 967/2022-21 od 29. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-967/2022-21 od 29. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:
"I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake čest.br. 5130 k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 964 m2, i to za 350/964 dijela, pa je stoga tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, kod Općinskog suda u Zadru, ostvariti uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini, i to za 350/964 dijela, uz istodobno brisanje čitavog postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika Općina Privlaka, OIB: 86291327705.
II. Nalaže se tuženiku Općini Privlaka, OIB: 86291327705, naknaditi tužitelju ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.242,37 EUR (što odgovora iznosu od 16.895,14 kuna po tečaju 1EUR=7,53450 kuna), kao i zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku počev od dana donošenja prvostupanjske presude 29. rujna 2023. pa do isplate, i to po stopi propisanoj čl. 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv ove presude tužena je izjavila žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za preinačenje a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. u vezi čl. 8. ZPP na koju žaliteljica ukazuje jer je prvostupanjski sud pravilno i argumentirano ocijenio sve provedene dokaze. U ovom postupku je odlučna činjenica stvarnog stanja posjeda nekretnine koja se ne utvrđuje isključivo temeljem upisa posjeda u katastru već i drugim dokazima te njihovom slobodnom ocjenom, u ovom slučaju očevidom,identifikacijom nekretnine te saslušanjem svjedoka.
5. Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene, tužena tijekom postupka nije dostavila dokaze kojima bi osporila navode i dokaze tužitelja (čl. 219. st. 1. ZPP).
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, na upisanom suvlasničkom dijelu tužene od 350/964 dijela, navodi da je ista u cijelosti u neprekidnom mirnom vlasničkom posjedu njegovih prednika, djeda i potom oca, preko 100 godina. Nesporno je da je tužitelj upisan kao suvlasnik nekretnine u 614/964 dijela, njegov prigovor protiv rješenja u postupku preoblikovanja zemljišne knjige pred Općinskim sudom u Zadru je odbijen.
7. Provedenim dokazima, očevidom na nekretnini, njenom identifikacijom i iskazima svjedoka utvrđeno je da je u naravi riječ o zemljanoj površini omeđenoj u potpunosti betonskim zidovima i pročeljem kuće i terase susjeda. Temeljem suglasnih iskaza tužitelja, svjedoka pa i zakonskog zastupnika tužene utvrđeno je da se sporna čestica u cijelosti nalazila u nesmetanom i mirnom posjedu djeda tužitelja ĐR a nakon njega u posjedu njegovog sina, tužiteljevog oca UR (1914. - 1981.), potom tužitelja, zakonski zastupnik tužene je potvrdio da je nekretnina bila oduvijek ograđena suhozidom i sjeća se kao dječak da su tamo bile zasađene trešnje te je bio iznenađen da u vezi iste postoji problem.
8. Nadalje utvrđeno je a tužena niti nije osporila, da je posjed cijele nekretnine bio miran i nikada nije ni od koga ometan.
9. Odluka kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen temelji se na pravilnoj primjeni materijalnoga prava.
10. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 93/91 - dalje: ZOVO) stupio je na snagu 1. rujna 1980. i načelno se od tada njegove odredbe primjenjuju na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu ako nisu do toga trenutka istekli.
11. Imajući u vidu razdoblje izvršavanja posjeda, o tijeku roka dosjelosti u ovom slučaju treba primijeniti pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/41).
12. U smislu pravnog pravila par. 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je zakonit, istinit i pošten posjed koji traje cijelo vrijeme zakonom određeno.
13. Posjed je zakonit ako je utemeljen na naslovu podobnom za stjecanje vlasništva (par. 1461), istinit ako nije pribavljen silom, prijevarom, potajno ili na izmoljeni način (par. 1464), posjed je pošten ako tko drži stvar vjerujući da je njegova (par.326). U dvojbi se uzima da je posjed pošten (par. 328.), u ovom postupku poštenje posjeda nije osporeno.
14. Prema pravnom pravilu par. 1472. rok za stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretnini u vlasništvu države, općine i sl. može se steći posjedom kroz 40 godina a prema odredbi par. 1477. tko dosjelost svojeg posjeda zasniva na vremenu od trideset ili četrdeset godina taj nije dužan dokazati zakoniti naslov stjecanja.
15. Iz činjenica koje je utvrdio prvostupanjski sud proizlazi da je tužitelj s prednicima već do 1941. bio u poštenom, mirnom vlasničkom posjedu cijele nekretnine i dulje od 40 godina te je dokazao osnov stjecanja vlasništva u odnosu na suvlasnički dio tužene temeljem odredbi OGZ-a. Prvostupnjski sud je pravilno obrazložio da se u ovom slučaju, kada je tužitelj tvrdio da je u vlasničkom posjedu držao cijelu nekretninu, institut dosjelosti, pod općim pretpostavkama,primjenjuje i na utuženi, suvlasnički dio.
16. Zahtjev za upis stečenog prava je osnovan u smislu odredbe čl. 130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 152/14 ).
17. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 13. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
