Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1208/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, ZIĐ, izvjestiteljice i ZI, članice, u pravnoj stvari tužiteljice MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Igoru Žuriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kristini Rakuši, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2006/2016-65 od 2. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika LI kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2006/2016-65 od 2. prosinca 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika LI za naknadu troška nastalog povodom žalbe kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice MI za naknadu troška nastalog povodom odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom suđeno sljedeće:

- nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 2.600,10 EUR–a, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 16. lipnja 2016. pa do isplate kako je to pobliže navedeno u istoj točki izreke, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 3.586,99 EUR–a, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 2. prosinca 2024. pa do isplate kako je to pobliže navedeno u istoj točki izreke, sve to u roku od 15 dana (točka I. izreke),

- odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatu preostalog dijela zatraženog iznosa od 27,82 EUR–a, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 16. lipnja 2016. pa do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude, pod točkom I. izreke, žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se ista u pobijanom dijelu preinači na način da se tužbeni zahtjev u tome dijelu odbije i da se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka prihvati u cijelosti, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kao i da mu se naknadi trošak nastao povodom žalbe u iznosu od 312,50 EUR–a.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženika u cijelosti, predlažući da se žalba istog odbije kao neosnovana te prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu potvrdi, kao i da joj se naknadi trošak nastao povodom odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 EUR–a.

4. Žalba je neosnovana.

5.1. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice, konačno postavljenom podneskom od 6. lipnja 2023. (list 245-247 spisa), da joj tuženik isplati:

- iznos od 2.588,10 EUR–a na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, i to konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje te prava na ugled, čast i dostojanstvo u smislu odredaba iz čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO), u svezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO–a,

- iznos od 39,81 EUR–a na ime naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege u smislu odredbe iz čl. 1095. st. 1. ZOO–a,

dakle ukupan iznos od 2.627,91 EUR–a, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 16. lipnja 2016., kada je tužba u ovom predmetu podnesena pa do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.971,17 EUR–a, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

5.2. Tužiteljica je štetu čiju naknadu u ovom predmetu potražuje pretrpjela u i u svezi štetnog događaja od 17. lipnja 2013.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer je izreka presude razumljiva i neproturječna sama sebi i razlozima na kojima se presuda temelji te jer sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i međusobno neproturječni, s time da o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danima u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP–a na koju isti upire.

7. Prilikom ispitivanja prvostupanjske presude u pobijanom dijelu i postupka koji joj je prethodio nije utvrđeno da je počinjena neka od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP–a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP–a.

8. Prvostupanjski sud je na temelju dokaza koji su izvedeni tijekom postupka i koji su pravno relevantni za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom predmetu, i to konkretno preslike presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-134/14 od 17. prosinca 2014. (list 14-26 spisa), preslike presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-354/15-7 od 24. studenog 2015. (list 27-31 spisa), iskaza tužiteljice na ročištu od 27. travnja 2017. (list 166-170 spisa), iskaza tuženika na ročištu od 27. rujna 2017. (list 171-173 spisa), iskaza svjedokinje EI na ročištu od 22. ožujka 2018. (list 177-178 spisa), iskaza svjedokinje NI na ročištu od 22. ožujka 2018. (list 178-180 spisa), iskaza svjedoka BI na ročištu od 11. lipnja 2018. (list 191-193 spisa), pisanog nalaza i mišljenja dr. med. GI, stalnog sudskog vještaka i ortopeda– traumatologa te prim. Gordana Makarića, stalnog sudskog vještaka, specijalista psihijatra i subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije od 15. listopada 2018. (list 199-200 spisa) te njihovog dopunskog usmenog očitovanja na ročištu od 21. siječnja 2022. (list 217-218 spisa), video snimke štetnog događaja od 17. lipnja 2013. pregledane na ročištu od 18. siječnja 2023. (list 239-240 spisa), pisanog nalaza i mišljenja prof. dr. sc. II, stalnog sudskog vještaka i specijalista sudske medicine od 23. srpnja 2024. (list 292-294 spisa) te njegovog dopunskog usmenog očitovanja na ročištu od 16. listopada 2024. (list 304-305 spisa), pravilno utvrdio sljedeće:

- da se štetni događaj od 17. lipnja 2013. zbio na način da je tuženik u caffe baru ''...' lijevom rukom primio tužiteljicu za vrat dok je ista sjedila na barskom stolcu, pri čemu ju je istovremeno gurnuo prema zidu, tako da je ona, tada već stojeći, dva puta u tom odguravanju leđima udarila u taj zid, pri čemu je kod tog odguravanja oba puta ostvarila kontakt glave sa zidom, nakon čega su se oboje pomakli prema šanku, padajući zajedno prema podu, gdje su ih ostali počeli razdvajati, s time da je tuženik legao na pod, dok tužiteljica niti u jednom trenutku nije legla na pod, već je stajala, i to u čučnju, sagnuta prema podu, odnosno prema tuženiku, koji ju je očigledno cijelo vrijeme držao, sve dok se ista uz pomoć gostiju lokala nije oslobodila, nakon čega je tuženik, kojeg su gosti lokala iznijeli van, gestom ruke, s ulice, pokazao tužiteljici kao da će joj prerezati vrat,

- da je okrivljenik LI (u ovom predmetu tuženik) presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-134/14 od 17. prosinca 2014. (u daljnjem tekstu: Presuda), između ostalog, proglašen krivim što je 17. lipnja 2013. oko 23,00 sata u [adresa], u caffe baru ''...' fizički nasrnuo na MI (u ovom predmetu tužiteljicu), vukao je za kosu, govoreći joj ''Ubit ću te kurvo'', a nakon što su gosti lokala odvojili od njega MI i nakon što su ga iznijeli iz lokala, gestom ruke, s ulice, pokazao kao da će joj prerezati vrat, dakle drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (''Narodne novine'' broj 125/11 i 144/12), a zbog čega je isti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci uvjetno

- da je Presuda, protiv koje su i državni odvjetnik i okrivljenik podnijeli žalbu, u navedenom dijelu potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-354/15-7 od 24. studenog 2015., čime je ista postala pravomoćna,

- da iz pisanog nalaza i mišljenja dr. med. GI, stalnog sudskog vještaka i prim. Gordana Makarića, stalnog sudskog vještaka proizlazi:

- da je tužiteljica stradala u štetnom događaju od 17. lipnja 2013. na način koji je opisan u tužbi te da je pritom zadobila natučenje lijevog sljepoočno–tjemenog dijela glave,

- da je tužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku akutne stresne reakcije jer je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, a što je dovelo do razvoja psihičkog poremećaja,

- da je tužiteljica posljedično trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana, a slabog intenziteta 5 dana, kao i kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta i sekundarni strah umjerenog do jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg intenziteta do 1 tjedna, a slabog intenziteta do 5 tjedana,

- da je kod tužiteljice posljedično došlo do smanjenja životne aktivnosti s psihijatrijskog stajališta, i to u omjeru od 2–3%, u kojem će tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svom životu,

- da je tužiteljici nakon štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 3 dana po 1 sat dnevno za obavljanje osnovnih kućanskih poslova, kao i prilikom obavljanja osobne njege i oblačenja, dakle ukupno 3 sata,

- da iz pisanog nalaza i mišljenja prof. dr. sc. II, stalnog sudskog vještaka proizlazi:

- da je tužiteljica bila fizički ozlijeđena u fizičkom nasrtaju od strane tuženika te da je medicinskom obradom tužiteljice nakon događaja na hitnom bolničkom prijemu utvrđena ozljeda natučenja mekog oglavka sljepoočno tjemeno lijevo,

- da je navedena ozljeda jasno objektivizirana palpatornim nalazom manje kontuzije mekog oglavka prilikom pregleda neurokirurga,

- da je navedena ozljeda nastala jednokratnim djelovanjem tupe mehaničke sile slabog intenziteta, a da je u konkretnoj situaciji nastanak ozljede poveziv s trenutkom udara lijeve strane glave tužiteljice o zid, do čega je došlo uslijed hvatanja za vrat i odguravanja unatrag od strane tuženika (što je vidljivo na snimci nadzorne kamere),

- da je utvrđena ozljeda u uzročno–posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem,

- da je tuženik nakon štetnog događaja prijavio tužiteljicu Centru za socijalnu skrb zbog navodnog zanemarivanja djece (dvije djevojčice), navodeći pritom da je prostitutka i kurva te dostavljajući prijavu izvod iz tužiteljičine kaznene evidencije iz koje je bilo vidljivo da je u [adresa] bila kažnjena za teža kaznena djela, kao i da je tužiteljicu prijavio poreznoj upravi jer ne izdaje račune te prekršajnom sudu jer nije prijavila svoje prebivalište.

9.1. Ovdje valja napomenuti da je prvostupanjski sud, suprotno daljnjim žalbenim navodima tuženika, pravilno postupio kada na ročištu od 16. listopada 2024., na kojem je zaključena glavna rasprava, nije prihvatio prijedlog tuženika za obnovu vještačenja po vještaku traumatologu i psihijatru te raspravnim rješenjem odredio da se daljnji dokazi neće provoditi.

9.2.1. Naime, pisani nalaz i mišljenje dr. med. GI, stalnog sudskog vještaka i ortopeda–traumatologa te prim. Gordana Makarića, stalnog sudskog vještaka, specijalista psihijatra i subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije od 15. listopada 2018. izrađeni su sukladno odredbi iz čl. 258. st. 1. ZPP–a, dakle savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, pri čemu valja dodati da su vještaci na ročištu od 21. siječnja 2022. otklonili sve prigovore koje je tuženik imao na njihov nalaz i mišljenje.

9.2.2. Isto tako, činjenica da vještaci prilikom izrade nalaza i mišljenja nisu imali zdravstveni karton tužiteljice, čije pribavljanje je tuženik tijekom prvostupanjskog postupka više puta predlagao, ne dovodi u pitanje pravilnost njihovog nalaza i mišljenja, budući da su isti izrađeni na temelju detaljne analize podataka iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu ovog predmeta te rezultata vlastitog pregleda, a kako to proizlazi iz dopunskog usmenog očitovanja vještaka na ročištu od 21. siječnja 2022.

9.3. Samim time nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP–a na koju tuženik sadržajno upućuje, niti su povrijeđene odredbe iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine – Međunarodni ugovori'' broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17) i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) kojima se regulira pravo svake osobe na pošteno, odnosno pravično suđenje.

10. Nadalje, odredbom iz čl. 1100. st. 1. ZOO–a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sukladno odredbi iz čl. 1100. st. 2. ZOO–a, voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Odredbom iz čl. 1095. st. 1. ZOO–a također je propisano da je onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan istome naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, a odredbom iz čl. 1089. st. 2. ZOO–a propisano je da se visina naknade imovinske štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo, s time da će sud, sukladno odredbi iz čl. 223. st. 1. ZPP–a, ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

12. Uzimajući u obzir:

- trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha koje je tužiteljica pretrpjela u i u svezi štetnog događaja te da je kod tužiteljice posljedično došlo do smanjenja životne aktivnosti s psihijatrijskog stajališta u omjeru od 2–3%, u kojem će tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svom životu,

- uvredljivo ponašanje tuženika prema tužiteljici za vrijeme štetnog događaja (nazivanje tužiteljice kurvom pred gostima lokala) i nakon štetnog događaja (nazivanje tužiteljice prostitutkom i kurvom u prijavi Centru za socijalnu skrb),

- cilj kojem pravična novčana naknada služi i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom,

- pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.),

- da je tužiteljici nakon štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 3 sata,

pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je utvrdio da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, i to prava na tjelesno i duševno zdravlje te prava na ugled, čast i dostojanstvo, pripada pravična novčana naknada u cjelokupnom zatraženom iznosu od 2.588,10 EUR–a, dok joj na ime naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, uzimajući pritom iznos od 4,00 EUR–a kao cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege, pripada iznos od 12,00 EUR–a, dakle ukupan iznos od 2.600,10 EUR–a, a koji joj je pod točkom I. izreke prvostupanjske presude i dosudio, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 16. lipnja 2016., kada je tužba u ovom predmetu podnesena pa do isplate, sve sukladno odredbama iz čl. 1089. st. 2., čl. 1095. st. 1. te čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO–a, u svezi čl. 2. st. 1. i čl. 223. st. 1. ZPP–a.

13.1. Slijedom toga, neosnovani su preostali žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o tužbenom zahtjevu u dijelu koji se odnosi na glavno potraživanje tužiteljice, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (točka I. izreke prvostupanjske presude), pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na isto pogrešno primijenio materijalno pravo.

13.2. Konkretno, tuženik neosnovano ističe da tužiteljica u štetnom događaju nije udarila glavom u zid, kao i da je tužiteljici naknada neimovinske i imovinske štete dosuđena u previsokom iznosu.

14. Na kraju valja reći i da je odluka prvostupanjskog suda o trošku parničnog postupka, a koja je također sadržana pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, pravilna i zakonita jer je donesena u smislu odredaba iz Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 1. i 3., Tbr. 9. t. 1. i 5., Tbr. 46., Tbr. 52. t. 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23), čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (''Narodne novine'' broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23 i 35/24), čl. 1. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 118/18 i 51/23), Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (''Narodne novine'' broj 37/23) te čl. 29. st. 2. ZOO–a, u svezi čl. 151. st. 3., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP–a.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP–a odlučiti kao pod točkom I. izreke ove odluke.

16. Tuženik nema pravo na naknadu troška nastalog povodom žalbe jer s istom u pogledu odluke o glavnoj stvari u cijelosti nije uspio, slijedom čega je primjenom odredbe iz čl. 154. st. 1. ZPP–a valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ove odluke.

17. Tužiteljica nema pravo na naknadu troška nastalog povodom odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog postupka, tako da je primjenom odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP–a valjalo odlučiti kao i pod točkom III. izreke ove odluke.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac