Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: Psp-9/2019- 85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužiteljice CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Morisi Mikić, odvjetnici iz Donjeg Miholjca, protiv 1.tuženika ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2.tuženice CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Luki Kuduzu, odvjetniku iz Osijeka, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 9. travnja 2025., u nazočnosti strankama osobno uz svoje punomoćnike, odlukom objavljenom 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. U cijelosti se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"l. Nalaže se tuženicima ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da odmah prestanu uznemiravati tužiteljicu CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u vlasništvu njene nekretnine upisane kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel Donji Miholjac, u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, oranica u [adresa] sa 954 m2, sadnjom raznog raslinja uz ogradu u vlasništvu tužiteljice, naslanjanjem zidova svojih pomoćnih i drugih prostorija / nastambi, sagrađenih na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel Donji Miholjac u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, voćnjak, u [adresa] od 793 m2, na zidove postojećih objekata sagrađenim na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili gradnjom pomoćnih prostorija neposredno uz zidove dvorišnog stana u vlasništvu tužiteljice te naslanjanjem krovišta svojih objekata na njenu nekretninu i ujedno zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva ubuduće.

ll. Nalaže se tuženicima ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod prijetnjom novčane kazne da u roku od 15 dana nekretninu tužiteljice opisanu u toč. I dovedu u stanje u kojem se nalazila prije uznemiravanja, odnosno da o svom trošku uklone krov svojih pomoćnih prostorija s krovišta dvorišnog stana sagrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da uklone zidove svojih pomoćnih prostorija sagrađene u neposrednoj blizini zidova tog dvorišnog stana koji priječe održavanje nekretnine ili naslonjene uz zidove istog te da izvade raslinje posađeno uz ogradu.

lll. Nalaže se tuženicima ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplate iznos od 18.000,00 kn, ili iznos koji utvrdi građevinski vještak, zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. "

II. Nalaže se tužiteljici CL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da naknadi troškove parničnog postupka prvo tuženiku ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i drugo tuženiku CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 2.312,50 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, a koje se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

lll. Odbijaju se prvo tuženik ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugo tuženik CLŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad priznatog iznosa od 2.312,50 eura do zatraženog iznosa od 3.658,76 eura, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu 3. svibnja 2019.. U tužbi u bitnom navodi da je ona vlasnica i posjednica nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel Donji Miholjac, u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, oranica u [adresa], površine 954 m2, a tuženici su suvlasnici susjedne nekretnine upisane kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišno knjižni odjel [adresa], u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica], kuća, dvor, voćnjak u [adresa], površine 793 m2. Tužiteljica nadalje navodi da unazad nekoliko godina tuženici koriste svoju nekretninu na način koji uznemiruje i ograničava tužiteljicu u njenom pravu vlasništva te joj nanose štetu, budući su u svom dvorištu nelegalno sagradili nekoliko pomoćnih prostorija koje su naslonili na zidove i krovište tužiteljičinog dvorišnog stana nakon što su dio krova tog istog dvorišnog stana samovlasno odrezali. Tužiteljica nadalje navodi da, osim što su bespravno, bez suglasnosti tužiteljice, zidove svojih pomoćnih prostorija naslonili na njene zidove te odrezali dio krova i potom na odrezani dio naslonili krov svojih pomoćnih prostorija, tuženici su protivno dobrim običajima neposredno uz među između dvije susjedne nekretnine posadili raslinje čije korijenje, granje i lišće prelazi na nekretninu tužiteljice te omogućuje veći prekomjeran dotok oborinskih voda u dvorišni dio nekretnine tužiteljice i čini smeće. Smatra da je zbog rezanja krova na dvorišnom stanu, kao i zbog nestručno izvedenih radova prilikom gradnje pomoćnih prostorija, u njenom stanu došlo do vlaženja zidova u kupaonici i kuhinji jer se oborinske vode slijevaju preko zidova pa čak i kroz elektroinstalacije tako da ona ne može svoju nekretninu koristiti na uobičajen način. Stoga, traži pred sudom zaštitu, budući sa tuženicima kao susjedima nije prethodno sklopila nikakav dogovor, iako je u više navrata iskazala volju da se dogovore i da mirnim putem riješe ova spor. Iz postavljenog tužbenog zahtjeva proizlazi da tužiteljica traži da sud naloži tuženicima da odmah prestanu uznemiravati tužiteljicu u vlasništvu njezine nekretnine na način da prestanu saditi razno raslinje uz njezinu ogradu, kao i da uklone zidove svojih pomoćnih i drugih prostorija koje su naslonili na njezinu nekretninu uz istodobnu zabranu da ubuduće na takav ili sličan način uznemiravaju tužiteljicu u njezinom pravu vlasništva. Nadalje, traži naknadu štete koju smatra da je pretrpjela zbog opisanog uznemiravanja svog prava vlasništva.

2. U pisanim odgovorima na tužbu prvo tuženik ĐL i drugo tuženik CLŠ u bitnom identično navode da su objekti kako na njihovoj čestici, tako i na čestici tužiteljice, građeni prije 100-tinjak godina te da se isti nadovezuju jedan na drugi, kako se nadovezuju i druge kuće i objekti u cijeloj ulici, jer je prije bio takav tip gradnje, odnosno bilo je uvriježeno pravilo da se gradi sve do međe, pa i na samoj međi. Nadalje navode da od 1989. godine nisu u bitnome poduzimali nikakve radove na svojoj nekretnini, već su te 1989. izvršili zadnje radove. Smatraju da je krovište na njihovom objektu potpuno neovisno o krovištu tužiteljice, jer se ne naslanja na njeno krovište, iako se nalazi uz tužiteljicin objekt, s tim da se oborinske vode, kako s njihovog krovišta, tako i sa tužiteljicinog dijela krovišta, odvode prema dvorištu prvo i drugo tuženika. Ne spore da su prije 15-tak godina posadili uz ogradu tužiteljice čemprese koje su u međuvremenu dva puta potkresali po visini i širini, tako da isti ne prelaze zidanu ogradu tužiteljice. Mišljenja su da čempresi ne stvaraju nikakvu štetu tužiteljici te da isti ne predstavljaju smeće, kako ona to tvrdi u tužbi, jer se u cijelosti nalaze na čestici tuženika. Također, osporavaju da bi do vlaženja zidova i slijevanja oborinskih voda u objektu tužiteljice dolazilo zbog nestručno izvedenih radova na njihovom objektu, već smatraju da do vlaženja dolazi zbog starosti i dotrajalosti objekta tužiteljice čije je krovište u jako lošem stanju te je i sam prvo tuženik ĐL u više navrata, uz dopuštenje tužiteljice, istoj popravljao krov na način da je mijenjao crijepove koji su popucali i popadali. Drugo tuženik CLŠ je pojasnila da je suvlasnički dio ½ nekretnine stekla 2008. darovnim ugovorom od svog supruga prvo tuženika ĐL.

3. Tijekom postupka, stranke su u cijelosti ostale kod svojih prvobitnih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, s tim da je, kako je postupak odmicao, tužiteljica počela osporavati i samu međašnu liniju između nekretnina stranaka, navodeći da su prvo i drugo tuženik pomoćni objekt (nadstrešnicu) sagradili na njezinoj čestici, odnosno da su povrijedili među. Također je nastavno isticala i da je pomoćni objekt (nadstrešnica) na nekretnini prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ u cijelosti sagrađena ilegalno bez bilo kakve građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta u građenju.

4. Među strankama nije sporno da su objekti koji se nalaze na zemljišnim česticama tužiteljice, odnosno prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, izvorno građeni prije 100-tinjak godina. Također, nije sporno da se drugo tuženik CLŠ doselila na nekretninu čiji je sad suvlasnik, oko 1994., da je suvlasnik postala temeljem darovnog ugovora sklopljenog sa suprugom prvo tuženikom ML i da ista ni na koji način osobno nije sudjelovala u gradnji spornih objekata, jer su isti nastali prije nego li se ona doselila na predmetnu nekretninu.

5. Među strankama je sporno je li prvo tuženik ĐL ili njegov pravni prednik 1989. ili početkom 1990-tih izvodio građevinske radove kojima je, između ostaloga, skinuo nekoliko redova crijepa i otpilio dio rogova sa tužiteljicine pomoćne zgrade te uz tu zgradu podigao svoju nadstrešnicu koju je naslonio na tužiteljicine pomoćne zgrade. Također je sporno je li gradnjom te nadstrešnice prvo tuženik ili njegov prednik povrijedio među te predstavlja li taj čin uznemiravanje tužiteljicinog prava vlasništva. Nadalje, sporno je je li gradnja sporne nadstrešnice u bilo kojem smislu u uzročno - posljedičnoj vezi sa vlagom koja nastaje u pomoćnim prostorijama tužiteljice te ako jest, kolika je šteta koja je nastala vlaženjem pomoćnih prostorija tužiteljice. Spornim se ukazuje i jesu li prvo i drugo tuženik sadnjom čempresa također uznemiravali tužiteljicino pravo vlasništva.

6. Kako bi utvrdio sporne činjenice, sud je u dokaznom postupku prvo proveo odgovarajuće vještačenje po vještaku geodetske struke Iliji Romiću na okolnost utvrđenja međašne linije između nekretnina stranaka, a sve kako bi utvrdio je li prvo tuženik ili njegov prednik spornim građenjem povrijedio među. Nakon toga, provedeno je građevinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Struga-gradnja j.d.o.o. na okolnost je li šteta u vidu vlaženja pomoćnih prostorija tužiteljice u uzročno posljedičnoj vezi sa gradnjom sporne nadstrešnice. S obzirom da je tužiteljica osporavala utvrđenja građevinskog vještaka Struga-gradnja j.d.o.o., na prijedlog iste provedeno je i novo građevinsko vještačenje po drugom sudskom vještaku Hrvoju Šlederu na iste okolnosti.

6.1. S obzirom da je u međuvremenu došlo do promjene suca zaduženog za rad na predmetu, glavna rasprava je započela ispočetka, s tim da su se punomoćnici stranaka na raspravnom zapisniku od 9. travnja 2025. suglasili da se ponovno ne izvode dokazi saslušanjem stranaka i sva tri naprijed navedena vještaka pa su stoga samo pročitani njihovi iskazi s raspravnih zapisnika. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid te je pročitana dokumentacija iz sudskog spisa i to kako slijedi: Zk izvadak str. 4 spisa, fotografija str. 5-11, uvjerenje str.17, izvodi sa katastarskog plana str. 18, posjedovni list str. 19, preslika Hrvatske osnovne karte str.20, kopija snimke iz zraka str.21, uvjerenje o uvjetima uređenja prostora str.22, rješenje o izvedenom stanju str.23-24, više fotografija str. 25-33, uvjerenje str.37, izvod iz katastarskog plana str.38, posjedovni list str.39, preslika karte str.40, uvjerenje, rješenje i fotografija str.42- 53, potvrda o uplati str.61, kopije snimki iz zraka s izvodom iz katastra str. 63-66, nalaz vještaka i dopuna nalaza str. 79-81, prilozi uz nalaz, rješenje, skica mjerenja, preslika iz katastra s izvodom iz katastra i zemljišnih knjiga str.82-87, račun vještaka str.88, preslika skice iz zraka str. 96, skice str.102-105, dopuna nalaza vještaka str.106, financijska kartica str.115, obračun predujma troškova str.120-121, nalaz građevinskog vještaka s pripadajućim prilozima i fotografijama str.121-130, račun građevinskog vještaka str. 131, skice izmjere s izvodima iz katastra str. 140-143, ispis poruke str.147, skica str.152, dopuna nalaza vještaka str. 153-154, skice izmjere str. 175-177, potvrda o uplati str.185, očitovanje vještaka str. 186, rješenje 188-189, obračun predujma uredovanja str.198-199, skice izmjere s izvodima iz katastra i rješenjem o izvedbenom stanju str. 201-216, uporabna dozvola str.217, potvrda o pravomoćnosti rješenja 218, uvjerenje str.220, izvodi iz katastra 219-221, nalaz drugog građ. vještaka str.222-236, račun vještaka str.237, 242, fotografije str. 248-250, skica situacije str.251, fotografija str. 255, skica presjeka objekta str. 256, očitovanje vještaka str.265 i 268, 269 te 278, liječnička potvrda str. 286, očitovanje str. 291, digitalni katastarski plan sa skicama izmjere, fotografijom, izvodom iz katastarskog plana, snimkom izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, rješenjem o izvedbenom stanju i geodetskom snimkom s prikazom situacije str. 292-304, fotografije str. 318- 330, digitalni katastarski plan s izvodima iz katastarskog plana str.341-345.

7. Iz pisanog nalaza geodetskog vještaka Ilije Romića (str. 79-87 spisa) te iz njegovog usmenog iskaza s raspravnog zapisnika od 20. ožujka 2024. (str. 279-284 spisa) u bitnom je utvrđeno da se zid pomoćne zgrade tužiteljice (dvorišnog stana) nalazi točno na međašnoj liniji cijelom dužinom, a s obzirom da je sporna nadstrešnica na nekretnini prvo tuženika ML i drugo tuženika CLŠ sagrađena tik uz tu pomoćnu zgradu, proizlazi da tuženici nisu povrijedili gradnjom sporne nadstrešnice među. Vještak je pojasnio da je u nalazu među označio točkama A, B, C, D i E, pri čemu točka A se nalazi na rubu zgrade tužiteljice prema zgradi tuženika gledano od ulice, točka B predstavlja rub zgrade tuženika u spoju sa zgradom tužiteljice, točka C predstavlja zadnji rub zgrade tužiteljice prema parceli tuženika, točka D predstavlja žičanu ogradu i pruža se dalje u pravcu do točke E koju čini metalni stup kraja ograde između parcela stranaka. Položaj zgrada vještak je označio na skici mjerenja (str. 83) crvenom bojom te je naznačio da je širina pomoćne zgrade tužiteljice 4,10 metara, odnosno širina sporne nadstrešnice sagrađene na nekretnini prvo i drugo tuženika 3,08 metara te se zid pomoćne zgrade tužiteljice nalazi na samoj međi, s tim da je u komasaciji za k. o. [katastarska općina] došlo do pogrešnog označavanja pomoćne zgrade tužiteljice te je ista prema komasaciji označena plavom linijom, što ne odgovara stvarnom stanju na terenu pa se zbog toga tužiteljica neosnovano poziva u svojim prigovorima da iza njezine pomoćne zgrade postoji neki prostor od 50 ili 100 cm do međe, iako takvog prostora u stvarnosti nema.

8. Iz nalaza građevinskog vještaka Struga-gradnja j.d.o.o. (str. 122-130 spisa) te iz usmenog iskaza Ivice Strugačevca, ovlaštenog za zastupanje navedene pravne osobe (str. 281 spisa), proizlazi da su predmetne nekretnine većinom sagrađene prije 1960. i to u skladu sa tadašnjim propisima i zakonima te su ucrtane u katastarskom uredu, utvrdio je da je krovište na pomoćnim objektima tužiteljice u jako lošem stanju te da isto vjerojatno nije popravljano od same izgradnje objekta. Također je utvrdio da se i sporna nadstrešnica na nekretnini prvo i drugo tuženika nalazi u lošem stanju, stoga je zaključio da je šteta u pomoćnom objektu tužiteljice nastala zbog starosti objekta, odnosno lošoj i dotrajaloj hidro-izolaciji zidova te da ista nije nastala od spornog objekta sagrađenog na nekretnini sada u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ.

9. Iz nalaza građevinskog vještaka ŽL (str. 222-236 spisa), pisanog očitovanja (str. 269 spisa) te usmenog iskaza (str. 282 spisa) utvrđeno je da je na spornim dijelovima nekretnina izgrađena pomoćna zgrada tužiteljice stambene namjene sa ljetnom kuhinjom i spremištem te da je za istu izdana uporabna dozvola (str. 229-231 spisa), dok je na nekretnini prvo i drugo tuženika izgrađena nadstrešnica kosog krova koja je obuhvaćena rješenjem o izvedbenom stanju (str. 232 -233 spisa). Obje građevine statički su potpuno neovisne jedna o drugoj, iako se nalaze jedna uz drugu te su obje u vidno neodržavanom stanju, dosta zapuštene. S obzirom da na konstruktivnim dijelovima sporne nadstrešnice koja je sagrađena na nekretnini u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ nisu bili vidljivi tragovi vlage i truleži drvene građe, dok su na pomoćnoj zgradi tužiteljice vidljivi tragovi vlage na cijeloj građevini, vještak je zaključio je vlaga unutar građevine tužiteljice prisutna zbog nedovoljnog održavanja i starosti građevine te nepostojanja hidro-izolacije na nosivim zidovima građevine pa se zbog toga vlaga diže od niže kvote građevine odnosno temelja, prema gore. Dakle, vlaga na pomoćnom objektu tužiteljice nije u uzročno posljedičnoj vezi sa spornom nadstrešnicom na nekretnini u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, kao niti sa procurivanjem oborinske vode s te nadstrešnice, već je ista povezana s načinom gradnje, starosti i dotrajalosti same pomoćne zgrade tužiteljice.

10. Sud u cijelosti nalaze sva tri vještaka smatra istinitima i vjerodostojnima, jer su isti dani jasno i okolnosno na temelju dokumentacije koju su vještaci imali na uvidu, a koja predstavlja dijelom službenu dokumentaciju, a dijelom dokumentaciju koju su same stranke predočile na uvid vještacima. Osim toga, sva tri vještaka provela su i očevid na licu mjesta, izvršili potrebna mjerenja, pregled i fotografiranje nekretnine te su na temelju svega navedenog, u skladu s pravilima struke, na jasan i objektivan način sastavili svoje nalaze. Predmetni nalazi u bitnome nisu proturječni i to stoga što su oba građevinska vještaka jasno i suglasno izjavila da šteta nije nastala zbog oticanja oborinskih voda sa krova sporne nadstrešnice, već da je ista posljedica loše gradnje, nedostatka hidro-izolacije i dotrajalosti samog pomoćnog objekta tužiteljice. Prigovori da se vještak Ivica Strugačevac ne nalazi na listi stalnih sudskih vještaka su točni. Međutim, vještačenje nije prema rješenju suda povjereno Ivici Strugačevac, već pravnoj osobi Struga-gradnja j.d.o.o., koja se u vrijeme provođenja vještačenja nesporno nalazila na listi stalnih sudskih vještaka. Budući je pravna osoba Struga- gradnja j.d.o.o. provela vještačenje proizlazi da su u tom smislu neosnovani prigovori tužiteljice. Također neosnovan je i prigovor da je vještak Ilija Romić pristran jer je u prijateljskim odnosima s prvo tuženicom CLŠ. Naime, taj je prigovor istaknut tek na kraju ovog postupka i to protekom pune tri godine od provedenog vještačenja, s tim da sama činjenica što je vještak kraći period od nekoliko mjeseci prije više godina možda i radio u katastarskom uredu s prvo tuženikom CLŠ, koja je bila na zamjeni odsutnog djelatnika, ne dovodi sam po sebi u pitanje objektivnost vještaka i sasvim sigurno ne dokazuje njihovu dublju (prijateljsku) povezanost.

11. Iz iskaza samih parničnih stranaka u dijelu u kojem je isti suglasan, u bitnom proizlazi da je pomoćna zgrada tužiteljice građena još prije 100-tinjak godina, da je sporna nadstrešnica od strane prvo tuženika adaptirana i nadograđivana 1989. ili početkom 1990. te da ista cijelo to vrijeme sve do podnošenja tužbe očito nije smetala u bitnome ni samoj tužiteljici. U odnosu na raslinje, sama je tužiteljica u svom iskazu naglasila da su u međuvremenu tuženici većinu raslinja porezali.

12. Iz rješenja o izvedbenom stanju (str. 23-24 spisa), uvjerenja (str. 17 spisa), s izvodom iz Katastarskog plana (str. 18) i uvjerenja (str. 42 spisa), proizlazi da je Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Donjeg Miholjca 16. studenog 2017. donio navedeno rješenje kojim je ozakonio radove na zgradi i zgrade izgrađene na predmetnoj čestici u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, s tim da je u samom rješenju navedena i pomoćna zgrada, nadstrešnica kosog krova i pomoćna zgrada, spremište, koje se obje sastoje od jedne etaže, prizemlja. Također, ozakonjeni su i radovi manje zahtjevne zgrade stambene namjene koje se sastoje od nadogradnje i koja zgrada ima kosi krov te se sastoje od dvije etaže, prizemnog kata, koje čine jednu funkcionalnu jedinicu. Ostale zgrade i objekti na katastarskoj čestici tuženika prema uvjerenju građeni su prije 15. veljače 1968., s tim da je njihovoj položaj prikazan na Izvodu iz katastarskog plana, str. 18 spisa. Iz uvjerenja (str. 42 spisa) proizlazi da su točni navodi prvo tuženika ĐL da je 1989. vršena adaptacija objekata na čestici koja je sad u suvlasništvu njega i drugo tuženika CLŠ, jer je izdano predmetno uvjerenje kojim je odobreno uređenje sanitarnog čvora, zamjena dotrajale stolarije, izmjena dotrajalih podova, rekonstrukcija svih vrsta instalacija, pretres krovišta s izmjenom dotrajalog crijepa i greda, uređenje fasade te ostali radovi za koje nije potrebna građevinska dozvola.

13. Iz uporabne dozvole (str. 214-218 spisa) proizlazi da su građevine mješovite namjene stambeno - poslovne, obiteljska kuća sa poslovnim prostorom te građevina stambene namjene, pomoćna ljetna kuhinja i spremište, koje se nalaze na čestici tužiteljice, izgrađeni prije 15. veljače 1968.godine.

14. Naprijed navedenu dokumentaciju, kao i iskaze stranaka u naprijed navedenom dijelu, sud u cijelosti smatra vjerodostojnima, jer su iskazi u tom dijelu međusobno suglasni te su u skladu sa navedenom dokumentacijom. Predmetna dokumentacija, osim toga, je izdana od strane nadležnih tijela u odgovarajućim postupcima te istinitost u sadržajnom smislu, kao i njezinu opću vjerodostojnost, nisu osporavale tijekom postupka niti same stranke.

15. Prema odredbi čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. - dalje ZV) proizlazi da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanja stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Stavkom 2. istog članka određuje da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Iz čl. 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO) proizlazi da je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan istu naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, s tim da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

16. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, primjene citiranih odredbi, ovaj Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

17. Prije svega treba naglasiti da je tužiteljica tužbeni zahtjev postavila u smislu da prvo tuženik ĐL i drugo tuženik EL ĐL prestanu uznemiravati tužiteljicu naslanjanjem zidova svojih pomoćnih i drugih prostorija na zidove postojećih prostorija koje se nalaze na čestici tužiteljice, odnosno sadnjom raslinja koje prelazi među i zadire u nekretninu tužiteljice i da uspostave prijašnje stanje uz naknadu štete. Tijekom postupka, nesporno je utvrđeno od strane dva građevinska vještaka čiji su nalazi u tom dijelu međusobno suglasni, da se niti jedan objekt na nekretnini u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ ne naslanja neposredno na zidove objekata sagrađenih na nekretnini tužiteljice, već svi objekti predstavljaju samostalne neovisne cjeline, s tim da su zidovi pojedinih objekata, kako na nekretnini prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, tako i na nekretnini tužiteljice, građeni jedan uz drugi. U takvim okolnostima, a cijeneći nalaz geodetskog vještaka koji je utvrdio da se sporni objekt tužiteljice nalazi na samoj međi te da prvo i drugo tuženik nisu povrijedili među građenjem, proizlazi da prvo i drugo tuženik nisu izvršili čin uznemiravanja tužiteljice u smislu čl. 167. ZV-a. U tom istom smislu nije došlo do uznemiravanja niti sadnjom raslinja (čempresa), jer tu činjenicu tužiteljica također nije dokazala, štoviše, ista je u svom iskazu jasno naglasila da su u međuvremenu stranke većinu raslinja uklonile, a niti iz jedne fotografije koje su stranke dostavile u sudski spis, nije razvidno da bi raslinje prelazilo među te ulazilo u prostor nekretnine tužiteljice. Također treba naglasiti da su prvo tuženik ĐL i drugo tuženik CLŠ jasno naglasili da prema dogovoru sa tužiteljicom odvodnja oborinskih voda, kako sa krova njihove nadstrešnice i pomoćnog objekta, tako i sa krova pomoćne zgrade tužiteljice, odlazi istim olukom na njihovu nekretninu, a što tužiteljica nije tijekom postupka osporavala.

18. Pritom treba naglasiti da je vještak Ilija Romić u svome nalazu i usmenom pojašnjenju na raspravi na jasan i laiku razumljiv način pojasnio zbog čega se linija povučena u komasaciji ne podudara u cijelosti sa međašnom linijom koju je on utvrdio na licu mjesta. Naime, točke A, B, C, D i E, koje predstavljaju među, kako ih je u nalazu naznačio sam vještak i pokazao strankama na licu mjesta, upućuju da ne postoji nikakav lom na međašnoj liniji, već da se ista pravocrtno pruža uz navedene točke te se na kraju pomoćne zgrade tužiteljice nastavlja na ogradu koja postoji i koja predstavlja isto tako dio međe između nekretnina, a što očito niti samim strankama nije bilo sporno sve ove godine. Prema tome, iza sporne pomoćne zgrade tužiteljice ne postoji nikakav prostor od 0,5 ili 1 metar do međe, već se prema stvarnom stanju stvari zid pomoćne zgrade nalazi na samoj međi te je takvo stanje i u posjedovnom smislu prisutno od izgradnje pomoćne zgrade te isto između stranka pa i njihovih pravnih prednika nikad ranije nije bilo sporno, a to je prema navodima stranaka gotovo stotinu godina unazad. Same su stranke također izjavile da sporna nadstrešnica i pomoćne zgrade na nekretnini prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ nisu smetale tužiteljici sve do 2017. kad se ista počela žaliti na vlagu u svojim pomoćnim objektima. Dakle, s obzirom na navode stranaka iz tužbe i odgovora na tužbu te iz njihovih iskaza na raspravi, proizlazi da sporna nadstrešnica na nekretnini koja je sad u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ u ovom obliku postoji još od početka 1990.-tih kad je ista napravljena prilikom adaptacije objekata koji su građeni ranije, a za što je prednik prvo tuženika ĐL dobio odobrenje, s tim da je osim adaptacije izgradio i spornu nadstrešnicu koju su u konačnici legalizirali prvo tuženik ĐL i drugo tuženik CLŠ tek 2017., a što proizlazi iz Rješenja o izvedenom stanju. Činjenica što sporna nadstrešnica na nekretnini u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ nije upisana u Katastru i Zemljišnim knjigama, posljedica je toga što tuženici nisu zatražili provedbu rješenja o izvedenom stanju u Katastru, ali sama ta činjenica ni u kom slučaju ne umanjuje snagu rješenja o izvedenom stanju koje jasno potvrđuje da je i taj sporni objekt sada legalno izgrađen.

19. Svi sporni objekti koji se nalaze jedni uz druge na nekretnini tužiteljice i na nekretnini prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ Batina ĐL prema suglasnim navodima građevinskih vještaka općenito se nalaze u lošem stanju te zahtijevaju potrebne građevinske radove, prije svega radi saniranja krovišta koje je dotrajalo. Oba vještaka jasno su naglasila da do vlaženja u pomoćnim prostorijama tužiteljice nije došlo zbog procurivanja vode sa krova sporne nadstrešnice ili drugih pomoćnih objekata koji se nalaze na nekretnini u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, već da je vlaženje posljedica dotrajalosti objekta tužiteljice, loših temelja, činjenice da nije napravljena hidroizolacija, kao i činjenice da se općenito krov pomoćne zgrade tužiteljice nalazi u jako lošem stanju i da isti na pojedinim mjestima propušta. Stoga je neosnovan i dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje naknadu štete, jer je jasno da šteta koja je nastala na njezinom pomoćnom objektu nije prouzročena u smislu citiranog čl. 1045. ZOO-a utjecajem treće osobe, u ovom slučaju procurivanjem vode sa spornih objekata u suvlasništvu prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ, već je ista posljedica dotrajalosti samog objekta tužiteljice i niza nedostataka koje su vještaci utvrdili na istom.

20. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, s tim da su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23, dalje C. Prvo tuženik ĐL i drugo tuženik CLŠ su uspjeli u cijelosti u ovom postupku pa su stoga istima i priznati troškovi koji su prema ocjeni ovog suda bili nužni za uspjeh, a koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to kako slijedi:

-zastupanje na pripremnom ročištu održanom 28. lipnja 2019. u iznosu od

200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

-zastupanje na očevidu 9.studenog 2020. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

-zastupanje na očevidu 23. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

-sastav obrazloženog podneska od 29. siječnja 2021. kojim su se podneskom tuženici očitovali o nalazu vještaka u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife,

-sastav podneska od 24. listopada 2022. u kojem podnesku se punomoćnik kratko očitovao o nalazu građevinskog vještaka u iznosu od 50,00 eura, Tbr. 8.4. Tarife,

-sastav obrazloženog podneska od 17. studenog 2022. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife,

-sastav obrazloženog podneska od 25.travnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife,

-zastupanje na ročištu održanom 20.ožujka 2024. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

-zastupanje na ročištu održanom 24.svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife

-zastupanje na ročištu održanom 9.travnja 2025. u iznosu od 200,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife.

Slijedom navedenog, troškovi zastupanja iznose 1.850,00 eura na koje je pridodan PDV po stopi od 25%, a što iznosi 2.312,50 eura.

21. Prvo tuženik ĐL i drug tuženik CLŠ odbijeni su sa zahtjevom za naknadu troškova sastava obrazloženog podneska po punomoćniku odvjetniku od 15. studenog 2023. iz razloga što je punomoćnik u tom podnesku ponovio navode koje je već ranije isticao u podnescima za koje su mu priznati troškovi pa prema ocjeni suda taj podnesak nije od utjecaja za konačan uspjeh tuženika u ovom postupku. Također je punomoćnik odbijen i sa svim zahtjevima za naknadu troškova korištenja osobnog automobila za pristup na ročišta i očevide, kao i sa zahtjevom za uvećanje nagrade zbog trajanja ročišta, odnosno izbivanja iz mjesta sjedišta svoje pisarnice, i to stoga što niti jedno ročišta nije trajalo duže da bi bilo opravdano punomoćniku priznati uvećanje troškova, a sama činjenica što je isti koristio svoj osobni automobil za dolazak na ročišta također nije od utjecaja, jer je riječ o uredovnom području iz nadležnosti ovog suda na čijem se području i nalazi sjedište odvjetnika pa stoga isti prema stavu ovog suda nema pravo zaračunavati navedene troškove. Isti je odbijen i sa zahtjevom za uvećanje troškova zbog zastupanja u ovom slučaju dvije stranke (prvo i drugo tuženika), iz razloga što su prvo tuženik ĐL i drugo tuženik CLŠ suvlasnici sporne nekretnine svako u ½ dijela te se svaka radnja koju je punomoćnik poduzeo u njihovo ime i za njihov račun jednako reflektira na njihovu stranačku ulogu u ovom predmetu jer su isti u pogledu sporne nekretnine kao suvlasnici jedna jedinstvena stranka u postupku. To znači da je punomoćnik tuženika za zastupanje prvo tuženika ĐL i drugo tuženika CLŠ poduzimao potpuno istovjetne radnje pa stoga niti nema pravo na uvećanje troškova zastupanja jer ustvari isti nije niti zastupao više osoba.

22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Valpovo, 13. svibnja 2025.

S U D A C

GORAN JOKIĆ

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke suda nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćnici

2. Prvotuženiku i drugotuženici po punomoćniku.