REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-3305/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Krka, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. IN ud. UN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, pod 2. ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Emilu Šeparoviću, odvjetniku u Splitu, pod 3. KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4. LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon glavne i javne rasprave, održane 18. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika pod 1., punomoćnika tuženika pod 2. te tuženika pod 3. i 4., na ročištu za objavu održanom 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj TN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik stambene zgrade u [adresa], koja zgrada je izgrađena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prikazano na Prikazu mjesta očevida kao Lik D, označen brojevima 9-10-11-12-9, ukupne površine 1 m2, Lik F, označen brojevima 15-19-20-16-15, ukupne površine 8 m2, obojeni tamno zelenom bojom, te na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prikazano na Prikazu mjesta očevida kao Lik E, označen brojevima 12-11-10-13-14-15-16-17-18-12, ukupne površine 61 m2, obojen zelenom bojom, a sve prema Vještvu sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružić „U Solinu, 15. studenoga 2020.god.“ i Prikazu mjesta očevida, koji su sastavni dio ove presude.“

II Nalaže se tuženicima pod 2., 3. i 4. nadoknaditi tužitelju u roku od 15 dana trošak ovog postupka u iznosu od 2.039,66 eura sa zateznim kamatama koja na taj iznos teku od 13. svibnja 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 4. lipnja 2019. navodi se da je kuća čije utvrđenje prava vlasništva traži tužitelj izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje nekretnine su kupili PN i pok. KN, prednik tuženika. Na tim nekretninama izgrađene su dvije obiteljske kuće te je jedna zgrada anagrafske oznake [adresa] pripala UN, a [adresa] KN. listopada 2022. tužitelji navode kako su stvarni vlasnici nekretnine Na istom je zemljištu ČN izgradio i drugu zgradu anagrafske oznake [adresa] glede koje je tuženiku pod 2. GN izdano Rješenje o izvedenom stanju 2014.

1.1. Tužena pod 1. IN, pravna sljednica pok. ŽN, uknjižena je za ½ dijela na predmetnoj nekretnini a ona je ujedno isključiva vlasnica zgrade na adresi [adresa]. Preminuo je i ČN kojeg je naslijedila supruga AN (O-594/88), a nakon njezine smrti predmetne nekretnine naslijedila su njezina djeca, sinovi TN, ĐN, KN i LN. Stranke nisu izvršile uknjižbu zgrada sagrađenih na predmetnim nekretninama. Prema navedenom, na nekretninama označenim sa čest. zem. [katastarska čestica] ZU-11753 postoje tri zgrade i to zgrada anagrafske oznake u [adresa], zatim oznake [adresa], kao i oznake [adresa], pri čemu je zgrada označe [adresa] vlasništvo Smoljo IN ud. UN, a što se tiče zgrade oznake [adresa] i [adresa] nasljednici pok. ČN pok. T i AN ud. Martina su se dogovorili da FN pok ČN pripadne u vlasništvo zgrada anagrafske oznake [adresa], a GN da pripadne u vlasništvo zgrada [adresa]. Također su se nasljednici ČN i AN dogovorili da KN i LN na ime njihovog suvlasničkog dijela pripadne jedna polovica guvna, zemljišta označenog sa čest. zem. [katastarska čestica] površine 261 m2, time da je tuženik LN pok. ČN svoj suvlasnički dio tog zemljišta prodao tuženiku KN pok. ČN. Na temelju navedenog tužitelj TN pok. ČN stekao je zgradu u [adresa] anagrafske oznake [adresa] koja je sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] ZU-11753 k. o. [katastarska općina] te zemljište na kojem je sagrađena zgrada i zemljište koje služi redovnoj upotrebi te zgrade. Tuženici se ne protive tvrdnji TN, osim tuženika ĐN koji to osporava tužitelju, radi čega je predloženo donijeti presudu na utvrđenje da je tužitelj isključivi vlasnik zgrade u [adresa], sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] ZU-11753 što su tuženici dužni priznati, te mu je predati u posjed slobodnu od osoba i stvari.

2. U odgovoru na tužbu tužena pod 1) IN, potvrđujući da su tužbeni navodi u odnosu na nju u većem dijelu točni, protivila se tužbi i zahtjevu navodeći da joj nije jasno iz kojeg razloga je obuhvaćena tužbom. Tužena smatra kako tužitelj nema pravni interes na deklaratornu zaštitu kao u tužbi kojom ne ostvaruje nikakvu realizaciju eventualnih stvarnih prava kroz zemljišne knjige kada bi trebali biti obuhvaćeni svi tuženici, a da je neosnovan i zahtjev na predaju u posjed nekretnine koju ona ne drži već tužitelj te da je tužitelj izabrao pogrešan pravni put, jer bi se obzirom na upis u zemljišnoj knjizi vlasničko pravni odnosi trebali rješavati u postupku etažiranja. Ističe da je sin tužene o svom trošku inicirao i okončao postupak legalizacije, te da je obitelj IN u cilju korektnih susjedskih odnosa učinila više ustupaka ostali suvlasnicima, pa je podnošenje tužbe nepotrebno, radi čega je predložila tužbu odbaciti, a podredno tužbeni zahtjev odbiti.

3. U odgovoru na tužbu tuženik pod 2) ĐN, protivio se tužbi i zahtjevu predlažući tužbu odbaciti kao nedopuštenu, a podredno zahtjev odbiti. Ovaj tuženik poriče postojanje dogovora u obitelji ĐN na koji ukazuje tužitelj navodeći da se radi o nepodijeljenoj suvlasničkoj zajednici, te da tužitelj bespravno svojata vlasništvo dijela nekretnine bez prethodnog provedenog postupka diobe suvlasničke zajednice, jer nema pravni osnov za podnošenje tužbe ukoliko prije toga nije u izvanparničnom postupku zatražio diobu, što nije učinio. Navodi i kako roditelji stranaka sve i da su htjeli nisu mogli raspolagati zgradom [adresa] pošto je on uz dopuštenje roditelja istu sagradio isključivo svojim sredstvima, ishodio Rješenje o izvedenom stanju i stekao pravo vlasništva na toj zgradi. Drugotuženik smatra da je zahtjev nedopušten, neodređen i neprovediv jer se traži utvrđenje prava vlasništva za cijelo na stambenoj zgradi [adresa], za koju nije precizirano na kojem dijelu utuženih čestica se nalazi i koju površinu zauzima.

4. Tuženik pod 3. KN po primitku tužbe i poziva za davanje odgovora na tužbu, podneskom od 04. ožujka 2020. potvrdio je tužbene navode te izjavio: “…Priznajem navedenu tužbu i predlažem da u odnosu na mene MN, sud donese presudu na temelju priznanja.“.

5. Tuženik pod 4. LN kojem su uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, nije odgovorio na tužbu.

6. U predmetu je sporno da li je između tužitelja te tuženika pod 2., 3. i 4. izvršena materijalna dioba nekretnina i da li je tom diobom tužitelju pripala kuća na adresi [adresa] u [adresa].

7. U ovom postupku obzirom na naznačeno vrijeme izvršene diobe odnosno 1988. mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., " )

7.1. Člankom 20. ZOVO-a propisano je da se pravo vlasništva pravo vlasništva stječe se po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem.

7.2. Člankom 33. ZOVO-a propisano je da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretninu stječe se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom. dok je člankom

8. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom ZK izvatka za nekretnine upisane u ZU-11753, poslovnog lista 7407/Split, građevinske dozvole Narodnog dobra općine Split 08-1616/1 1962 od 26. ožujka 1962. geodetske podloge Geoproje kod 30. ožujka 2009. godine rješenja o izvedenom stanju grad Split glasa u P-I36-03/13- 04/01706 od 23. svibnja 2014. pregledom "Izjave" od 19. veljače 2016." očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geometra RN, te pregledom njegovog pisanog nalaza i mišljena sa spisom, rješenja Elektrodalmacije broj 840/63/78 od17. veljače 1978 i računa od 17. veljače 1978., te uplatnice broj 1601 od 1. ožujka 1978. saslušanjem tužitelja, tuženika pod 2) i 3), kao parničnih stranaka, saslušanjem svjedokinje ĆN, dok je odustao od saslušanja tužene pod 1- IN koja se pozivima nisu odazvali, a odbio prijedlog za saslušanje svjedoka ŠN, smatrajući ih suvišnim za odluku u postupku.

8.1. Presudom Općinskog suda u Splitu broj P-2627/2019 od 11. ožujka 2022. odbijen je tužbeni zahtjev kojom se traži utvrđenje da je tužitelj za 7/8 dijela vlasnik stambene zgrade u [adresa], na adresi [adresa], dok je za 1/8 dijela tužba odbačena. Rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž-986/2022 ukinuta je spomenuta presuda iz obrazloženje kako se ne mogu prihvatiti kao pravilni zaključci suda temeljem kojih je sud odbio tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na zgradi koja se dijelom nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

8.2. U ponovljenom postupku sud je ponovno saslušao tužitelja te tuženika pod 3. te je izveden dokaz saslušanjem tuženika pod 4. dok tuženik pod 2. nije pristupio ročištu radi ponovnog saslušanja niti je svoj izostanak opravdao.

8.3. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi.

10. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je dogovorom između braće i to tužitelja te tuženika pod 2., 3. i 4. provedena dioba suvlasničke zajednice. Da je postignut dogovor između braće o podijeli imovine proizlazi prije svega iz kazivanja svjedokinje ĆN, sestre parničnih stranaka, koja je izjavila da je bila prisutna dogovoru prema kojem kuća na adresi [adresa] pripadne onom tko živi s majkom i vodi brigu o njoj dok su ostala braća bila u obvezi pridonositi po 100 DEM mjesečno za uzdržavanje majke, a kako je TN živio s majkom i vodio brigu o njoj da njemu pripada i kuća. O postojanju dogovora unutar obitelji iskazuje i tuženik pod 3. KN koji navodi da je do 1998. godine kada je majka darovnim ugovorom podijelila zemlju u Rudi već sva imovina u Splitu bila podijeljena. On je od imovine dobio zemljište u Splitu i dio imovine u Rudi. Postojanje dogovora potvrđuje i tuženik pod 4. LN koji navodi da je postojao dogovor da TN i ĐN pripadne stara kuća i nova kuća, odnosno kuće na adresi [adresa] i [adresa]. Temeljem te diobe sestri ĆN nije pripalo ništa, a da se i on osobno, tuženik pod 3., smatra dijelom oštećenim. Navodi da je pokojni otac započeo je s gradnjom kuće na adresi [adresa], ali ju je cijelu dovršio tuženik pod 2. GN.

10.1. Postojanje dogovora ne spori niti tuženik pod 2. GN s tim da po tom dogovoru njemu pripada u cijelosti kuća na adresi [adresa], dok s bratom TN, tužiteljem, dijeli po pola kuću na adresi [adresa]. Konačno, izjavu TN iz koje proizlazi da njemu pripada kuća na adresi [adresa] i da preuzima brigu o majci, a bratu ĐN kuća na adresi [adresa] potpisuje kako sestra ĆN tako i brat LN kao što to navodi u svom iskazu. U navodi se da je brat TN preuzeo brigu o majci. Da je postojao dogovor o diobi potvrđuje se kako kazivanjem parničnih stranaka tako i činjenicom da je temeljem tog dogovora zaključen ugovor o darovanju kojim su tuženici pod 3. i 4. stekli vlasništvo nad zemljištem u blizini sporne kuće.

10.2. Ujedno i tuženik pod 4. LN različito iskazuje od tuženika pod 2. ĐN koji pak navodi da su braći TN u [adresa] pripale dvije kuće, ali ne zna kako su se podijelili. Nije sporno da je kuća na adresi [adresa] izgrađena na zemljištu koje su kupili prednici stranaka te je utvrđeno da je otac tužitelja i tuženika pod 2., 3. i 4. izgradio prizemlje te kuće, a da je tuženik pod 2. uredio prizemlje i izgradio 1. kat. kuće. Međutim, sud nije poklonio vjeru tuženiku pod 2. koji navodi da prema dogovoru njemu pripada u cijelosti kuća na adresi [adresa] dok s bratom TN, tužiteljem, dijeli po pola kuću na adresi [adresa]. Uzimajući u obzir da je tužitelj vodio brigu o majci od trenutka dogovora o diobi pa sve do njene smrti odnosno 2015. i da je živio s njom u kući na adresi [adresa] to sud zaključuje da su stranke dogovorile osporavanu diobu prema kojoj tužitelju pripadne kuća na adresi [adresa], u kojoj se i brinuo do smrti majke.

10.3. Navodi tuženika pod 2. prema kojima je stekao vlasništvo nad kućom [adresa] temeljem prava građenja jer mu to nitko nije osporavao, a da kuću na adresi [adresa] dijeli po pola s bratom TN nisu održivi niti potvrđeni iskazom drugih stranaka u postupku. Pored ovakvog stanja stvari u kojem tužitelj i tuženik pod 3. navode da je temeljem dogovora o diobi tužitelju pripala kuća na adresi [adresa], a tuženika pod 2. kuća na adresi [adresa], tuženik pod 4. iskazuje da su temeljem usmene diobe braći ĐN i TN pripale kuće na adresama [adresa] i [adresa], ali da ne zna kako su se oni podijelili dok tuženik pod 2. navodi da prema dogovoru njemu pripada kuća na adresi [adresa] , a s tužiteljem dijeli kuću na adresi [adresa] sud je posebno cijenio iskaz ĆN, sestre parničnih stranaka, koja se odrekla svog suvlasničkog dijela u korist četvero braće, a koja je jasno izjavila da bratu TN koji se brinuo o majci pripada kuća na adresi [adresa].

11. Dakle, tijekom postupka utvrđeno je da je tužitelj stekao pravo vlasništva kuće na adresi [adresa] temeljem pravnog posla. U vrijeme sklapanja tog sporazuma kuća nije bila upisana u zemljišne knjige kao što to nije niti do današnjeg dana zbog čega se tužitelj nije niti mogao upisati kao vlasnik u javnu ispravu, ali navedeno ne utječe na valjanost zaključenog pravnog posla, odnosno stečeno pravo vlasništva nad tom kućom.

11.1. Provedenim uviđajem na licu mjesta te identifikacijom po sudskom vještaku geometru RN utvrđeno je da predmet spora predstavlja likove D-E-F koji su obojani zelenom i tamnom zelenom bojom dok lik G obojan plavom bojom predstavlja zgradu na adresi [adresa].

12. Uzimajući u obzir kako tužbenim zahtjevom tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine koji je prikazan u vještvu stalnog sudskog vještaka to je morao obuhvatiti sve suvlasnike čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao nužne i jedinstvene suparničare i kao sudionici materijalno-pravnog odnosa jer se smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju i spor se može riješiti samo na jednak način za sve (čl. 201. ZPP-a), radi čega je tužbom valjalo obuhvatiti i tuženu pod 1. DN, te ne donositi posebne odluke u odnosu na pojedinog suparničara.

13. Slijedom svega iznesenog, sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je tužitelj temeljem pravnog posla stekao pravo vlasništva nad kućom temeljem diobe zbog čega je odlučeno kao u izreci.

14. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. ZPP- a.

14.1. Tužitelju koji je zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8., 9., 42., 48. i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18 i 51/23., dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/23.),i priloženi popis parničnog troška.

14.2. Tako je tužiteljima odmjeren parnični trošak prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora od 10.000,00 kuna koje predstavlja tarifni razred od 75 bodova po pojedinoj radnji. Tako je tužitelju odmjereno po 75 temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 29. svibnja 2019., za sastav podneska od 8. travnja 2020., 18. prosinca 2020. i 8. siječnja 2025. po 37,5 bodova temeljem Tbr. 8. t. 3. Tarife za sastav podneska od 3. veljače 2025.po 75 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za zastupanje na ročištu od 30. lipnja 2020., 22. rujna 2020., 26. travnja 2021., 14. rujna 2022., 25. siječnja 2022., 13. siječnja 2025., 11. veljače 2025. i 18. ožujka 2025. po 37,5 bodova temeljem Tbr. 9. t. 3. Tarife za pristup ročištu za objavu presude od 11. ožujka 2022.po 18,75 bodova temeljem Tbr. 9 .t.5. Tarife za pristup ročištu od 5. ožujka 2020., po 93,75 bodova temeljem Tbr. 10.t.4. Tarife za sastav žalbe od 28. ožujka 2022. što ukupno iznosi 1087,5 bodova, a pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura 2.175,00 eura, a s obračunatim PDV-om 2.718,75.

14.3. Sud nije obistinio trošak tužitelju trošak za sastav podneska od 10. rujna 2020. kojim je dostavio potvrdu o uplati predujma za troškove vještačenja.

14.4. Kako tužitelj nije popisao trošak u odnosu na tuženicu pod 1. DN, a tuženici od 1. do 4. su nužni suparničari to je zatraženi trošak potrebno umanjiti za ¼ te tuženike od 2. do 4. obvezati na plaćanje parničnog troška 75% od odmjerenog odnosno 2.039,66 eura.

14.5. Na dosuđeni iznos troškova tužitelju pripadaju i zatezne kamate od presuđenja do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 13. svibnja 2025.

S U D A C:

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika pod 1.

- pun. tuženika pod 2.

- tuženici pod 3. i 4.

- u spis.