Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

Poslovni broj Pr-55/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Odvjetničkom društvu Rački i kolege, Zagreb, Oreškovićeva ulica 6 D/1, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Augusta Cesarca 5 protiv tuženika OPĆA BOLNICA „DR. JOSIP BENČEVIĆ“ Slavonski Brod, OIB:91554844265, zastupanog po punomoćniku Draženu Ivančić, odvjetniku u Slavonskom Brodu, N. Zrinskog br. 12, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave 3. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a presude javno objavljene dana 12. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA DR. JOSIP BENČEVIĆ SLAVONSKI BROD, Andrije Štampara 42, Slavonski Brod, OIB: 91554844265 da tužitelju ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za razdoblje od 1. rujna 2019. do 14. listopada 2021. iznos od 1.312,06 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu, tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, i to:

- za studeni 2019. na iznos od 6,76 EUR počev od 16. prosinca 2019. do isplate,

- za prosinac 2019. na iznos od 45,15 EUR počev od 16. siječnja 2020. do isplate,

- za siječanj 2020. na iznos od 43,08 EUR počev od 16. veljače 2020. do isplate,

- za veljaču 2020. na iznos od 61,54 EUR počev od 16. ožujka 2020. do isplate,

- za ožujak 2020. na iznos od 53,12 EUR počev od 16. travnja 2020. do isplate,

- za travanj 2020. na iznos od 51,63 EUR počev od 16. svibnja 2020. do isplate,

- za svibanj 2020. na iznos od 65,46 EUR počev od 16. lipnja 2020. do isplate,

- za lipanj 2020. na iznos od 56,14 EUR počev od 16. srpnja 2020. do isplate,

- za srpanj 2020. na iznos od 57,28 EUR počev od 16. kolovoza 2020. do isplate,

- za kolovoz 2020. na iznos od 48,23 EUR počev od 16. rujna 2020. do isplate,

- za rujan 2020. na iznos od 56,38 EUR počev od 16. listopada 2020. do isplate

- za listopad 2020. na iznos od 53,95 EUR počev od 16. studenog 2020. do isplate,

- za studeni 2020. na iznos od 46,27 EUR počev od 16. prosinca 2020. do isplate,

- za prosinac 2020. na iznos od 65,69 EUR počev od 16. siječnja 2021. do isplate

- za siječanj 2021. na iznos od 69,28 EUR počev od 16. veljače 2021. do isplate,

- za veljaču 2021. na iznos od 58,69 EUR počev od 16. ožujka 2021. do isplate,

- za ožujak 2021. na iznos od 64,92 EUR počev od 16. travnja 2021. do isplate,

- za travanj 2021. na iznos od 65,18 EUR počev od 16. svibnja 2021. do isplate,

- za svibanj 2021. na iznos od 61,19 EUR počev od 16. lipnja 2021. do isplate,

- za lipanj 2021. na iznos od 66,48 EUR počev od 16. srpnja 2021. do isplate,

- za srpanj 2021. na iznos od 60,47 EUR počev od 16. kolovoza 2021. do isplate,

- za kolovoz 2021. na iznos od 66,36 EUR počev od 16. rujna 2021. do isplate,

- za rujan 2021. na iznos od 58,21 EUR počev od 16. listopada 2021. do isplate

- za listopad 2021. na iznos od 30,60 EUR počev od 16. studenog 2021. do isplate, po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA DR. JOSIP BENČEVIĆ SLAVONSKI BROD, Andrije Štampara 42, Slavonski Brod, OIB: 91554844265 da tužitelju ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.579,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi kako je bio neprekidno zaposlen kod tuženika u razdoblju od 10. listopada 2016. do 14. listopada 2021., a temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 10. listopada 2016. Dodatkom Ugovora o radu, Ur. broj: 43000/2019-771 od 1. travnja 2019. tužitelj je bio raspoređen na radnom mjesto medicinske sestre/tehničara na odjelu u Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje. U razdoblju od 1. rujna 2019. do 14. listopada 2021. plaća koju je tužitelj primao regulirana je, između ostalih propisa, odredbama Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. dalje u tekstu: ZR), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18; dalje: KU/18) te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17; dalje: TKU/17). Dana 30. rujna 2019. zaključen je Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019; dalje: Dodatak II.), a koji Dodatak II. je u primjeni od 1. rujna 2019. (izuzev čl. 12. koji je u primjeni od 1. siječnja 2020.) Člankom 9. Dodataka II. izmijenjen je članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. koji glase: „8) Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. 9) Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe.“ Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 3/2023; dalje: Dodatak IV.) od 5. siječnja 2023. produljeno je razdoblje primjene KU/18, Dodatka I., Dodatka II. i Dodatka III. do 25. ožujka 2023. Tužitelj je u razdoblju od 1. rujna 2019. do 14. listopada 2021. kao zaposlenik tuženika radio u smjenama, turnusima i dežurstvima, pri čemu je nakon završetka istih ostajao 30 minuta duže na poslu radi primopredaje službe. Suprotno odredbama čl. 28. st. 8. i 9. KU/18 / Dodatka II., tužitelj i drugi zaposlenici koji su radili u smjenama, turnusima i dežurstvima sudjelovali su u postupku primopredaje, a po završetku istih nisu bili u mogućnosti izvršiti primopredaju u roku 30 minuta prije završetka smjene, turnusa ili dežurstva obzirom da zaposlenici kojima se vrši primopredaja dolaze na posao u svoje propisano radno vrijeme. Primjerice, ukoliko jedna smjena, turnus ili dežurstvo završava u 07:00 sati, dok iduća smjena, turnus ili dežurstvo započinje u 07:00 sati, nemoguće je da zaposlenici prve smjene, turnusa ili dežurstva u periodu od 06:30 do 07:00 sati izvrše primopredaju obzirom da zaposlenici kojima se treba izvršiti primopredaja dolaze na posao u 07:00. Slijedom navedenog, zaposlenici prve smjene, turnusa ili dežurstva su primorani ostati 30 minuta duže (od 07:00 do 07:30) kako bi izvršili primopredaju. Tuženik kao poslodavac tužitelja istom nije obračunavao niti isplaćivao plaću za ranije navedeno produljeno trajanje radnog vremena nakon odrađene smjene, turnusa ili dežurstva, niti propisane dodatke na plaću sukladno odredbama čl. 94. ZR i KU/18, i to: dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću, dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, za posebne uvjete rada, za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, rad u drugoj smjeni, turnusu, za minuli rad, položajni dodatak te druge dodatke. Slijedom navedenog, tužitelju pripada pravo na naknadu neisplaćene plaće i dodataka na plaću za razdoblje od 1. rujna 2019. do 14. listopada 2021.

2. Tužitelj je podneskom od 11. veljače 2025. uredio konačno tužbeni zahtjev na način da traži da tuženik isplati na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za razdoblje od 1. rujna 2019. do 14. listopada 2021. iznos od 1.312,06 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu 3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je točno je da je tužitelj zaposlenik tuženika na neodređeno vrijeme, na radnom mjestu medicinske sestre/tehničara na Odjelu za anesteziju reanimaciju i intenzivno liječenje. Netočni su činjenični navodi tužbe da bi tužitelj u razdoblju od 01.rujna 2019. do 14. listopada 2021. kao zaposlenik tuženika poslije odrađenih smjena, turnusa i dežurstava, ostajao 30 minuta duže na svom radnom mjestu rad i primopredaje službe. Ovi činjenični navodi tužbe nisu ničim dokazani. Isti su paušalni i proizvoljni i ne postoji niti jedan dokaz da bi tužitelj poslije odrađene smjene ostajao 30 minuta duže na poslu radi primopredaje službe. Plaća tužitelja regulirana je o odredbama Zakona o radu, kao i odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Dana 30 rujna 2019 godine zaključen je Dodatak II Kolektivnom ugovoru djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Navedeni Dodatak II je u primjeni od 01.rujna 2019.godina,osim članka 12. koji je u primjeni od 01.siječnja 2020.godine. Odredba članka 9. Dodatka II Kolektivnom ugovoru djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, jasno određuje pitanje primopredaje službe. „Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe“. Odredbom članka 9. Dodatka KU jasno je opisan način primopredaje. Također je u navedenom članku propisano kako će poslodavac organizacijom rada odrediti osobu zaduženu za obavljanje primopredaje službe. Iz činjeničnih navoda tužbe i dostavljenih dokaza uz tužbu, jasno je vidljivo kako tužitelj nije bio osoba koja je organizacijom rada određena i zadužena za obavljanje primopredaje službe. Također iz tužbe i dostavljenih priloga uz tužbu, jasno proizlazi kako tužitelj nema niti jedan dokaz da je upravo on bio osoba zadužena za poslove primopredaje službe, a posebno nema dokaza da je tužitelj ostajao duže na poslu nakon završetka svoje smjene, a posebno ne da je ostajao duže svaki dan 30 minuta radi primopredaje smjene. Da je tužitelj bio osoba zadužena za obavljanje primopredaje smjene i da je ostajao duže 30 minuta o tome bi morali postojati bilo kakvi materijalni dokazi oko obavljanja primopredaje smjene. Odredbom članka 9. Dodatka II KU je određeno kako će se organizacijom rada odrediti osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Dakle poslove primopredaje službe bi eventualno na svakom Odjelu kod tuženika obavljala jedna osoba u smjeni, a ne svi zaposlenici u smjeni. Ne postoji nit jedan dokaz kojim bi tužitelj dokazao da je on obavljao poslove primopredaje, a posebno da je ostajao nakon svakog turnusa i smjene, dužen na poslu 30 minuta radi primopredaje. Posebno su netočni navodi da bi tužitelj i drugi zaposlenici koji su radili u smjenama, turnusima i dežurstvima svi sudjelovali u postupku primopredaje službe, a posebno ne da se primopredaja službe nije mogla izvršiti u roku 30 minuta prije završene smjene, turnusa ili dežurstva. Iz činjeničnih navoda tužbe nije razvidno kako i na koji način je to tužitelj obavljao primopredaju službe i koliko je ona to u stvarnosti trajala, kao i kada je bila izvršena ta primopredaja. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je pitanje primopredaje bilo predmet i na sjednici Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključci naprijed navedenog Zajedničkog povjerenstva su obvezujući i imaju pravnu snagu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, br. 58 navodi kako primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Zaključak Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, br. 108 navodi kako primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu 4 Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Iz naprijed navedenih Zaključaka br. 58 i 108 jasno proizlazi ,da poslodavac određuje osobu koja je zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom koja mora biti evidentirana u evidenciji prisutnosti na radu. Tuženik ističe kako je tužitelj obračunavao i isplaćivao plaću u utuženom razdoblju od 01.rujna 2019. do 14.listopada 2021. u skladu sa odrađenom satnicom i u skladu sa odredbama Zakona o radu i odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te njegovim Dodacima, kao i skladu sa odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Potraživanje tužitelja je pravno neosnovano i tužitelj ničim nije dokazao svoje činjenične navode iz tužbe. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja i predlaže naslovnom sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, te ga obvezati na naknadu troškova postupka tuženiku.

4. U podnesku od 1. kolovoza 2024. tužitelj se očituje na navode tuženika iz odgovora na tužbu i navodi kako u odgovoru na tužbu tuženik citira odredbe čl. 9. Dodatka II KU kojima je opisano trajanje i način primopredaje, odnosno da će poslodavac organizacijom rada odrediti osobu zaduženu za obavljanje primopredaje službe. U odnosu na navedeno, tužitelj ističe kako tuženik nikada nije organizacijom rada odredio osobu za obavljanje primopredaje službe, nego su istu primopredaju vršili upravo zaposlenici nakon odrađene smjene, turnusa ili dežurstva, a zbog čega su bili primorani ostati na poslu 30 minuta duže. Životno su nelogični tuženikovi navodi kako se primopredaja službe mogla izvršiti u roku 30 minuta prije završene smjene, turnusa ili dežurstva, a obzirom na činjenicu da zaposlenici u iduću smjenu, turnus ili dežurstvo dolaze upravo u trenutku kada završava prethodna smjena, turnus ili dežurstvo. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik paušalno citira Zaključke povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a ničime ne dokazuje da je poštovao zakonske propise te citirane zaključke; odnosno ne dostavlja niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je zaista imenovao određenu osobu za vršenje primopredaju službe, odnosno dokaz iz kojega bi bilo razvidno da tužitelj nije vršio primopredaju službe. Ističe se i kako je iz upita temeljem kojeg je donesen Zaključak 58. razvidno kako je praksa i drugih zdravstvenih ustanova takva da su svi zaduženi i sudjeluju u primopredaji službe. Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o radu, poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Odredbom čl. 135. st. 4. istog Zakona propisano je kako u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Slijedom navedenog, obzirom da tuženik kao poslodavac očito nije vodio evidenciju radnog vremena na propisani način, u ovoj pravnoj stvari je teret dokazivanja na tuženiku. Tužitelj ističe kako je svrha primopredaje službe da se zaposlenici koji dolaze u iduću smjenu, a čiji opis posla je njega i skrb bolesnika kao jedne od najranjivijih skupina društva, upoznaju sa zdravstvenim stanjem pacijenata koje će liječiti tijekom svoje smjene, da se upoznaju o eventualnim poteškoćama koje su se događale tijekom smjene koja je prethodila, da se razmijene podaci o eventualno izvršenim intervencijama uslijed promjena zdravstvenih stanja pacijenata, podaci o tome koja je terapija primijenjena i koja terapija i kada bi trebala biti primijenjena u nadolazećoj smjeni kako bi se kontinuirano i kvalitetno skrbilo za pacijenta te razmjena niza drugih važnih podataka o pacijentima i njihovom zdravstvenom stanju. Dakle, primopredaja službe nužna radnja zaposlenika tuženika kao pružatelja zdravstvene skrbi u svrhu kontinuirane i adekvatne skrbi za pacijente te da je nesporno kako je ista vršena od strane svih zaposlenika, obzirom da tuženik nije organizirao rad, odnosno nije odredio osobu zaduženu za obavljanje primopredaje, a što je bio u obvezi učiniti sukladno odredbi čl. 9. Dodatka II KU.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim traži isplatu razlike plaće. Među strankama je nesporno da je tužitelj zaposlenik tuženika na neodređeno vrijeme, na radnom mjestu medicinske sestre/tehničara na Odjelu za anesteziju reanimaciju i intenzivno liječenje. Sporno je da li je tužitelj u razdoblju od 01.rujna 2019. do 14.listopada 2021. kao zaposlenik tuženika poslije odrađenih smjena, turnusa i dežurstava, ostajao 30 minuta duže na svom radnom mjestu radi primopredaje službe i da li mu prema tome pripada pravo na isplatu na naknadu neisplaćene plaće i dodataka na plaću za navedeno razdoblje.

6. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao Dodatak Ugovora o radu od 1. travnja 2019., Ugovor o radu od 10. listopada 2016., zahtjev za dostavom dokumentacije zaposlenika od 21. ožujka 2023., Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019), Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 3/2023), Zaključak Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja br. 58 od 01. listopada 2020. i Zaključak br. 108 od 17.veljače 2023., Odluku Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Zagreb, Klasa: 710- 06/20- 08/055, Ur. broj: 251-29-01/1-20-01 od 27. veljače 2022., Odluku Kliničke bolnice „Dubrava“, Zagreb, Ur.br.:4-538/21 od 24. rujna 2021., obračunske isprave za isplatu plaće tužiteljice, saslušana je tužiteljica i svjedoci OA, JA, DA i RA, te je provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještaku Jadranki Crnogorac.

7. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Tužiteljica je u svom iskazu u bitnome navela da je do listopada 2021. radila na odjelu anestezije kod tužene navodi kako su svi iz smjene vršili primopredaju službe, da im nitko nije odradio tko je zadužen za primopredaju od nas, a nitko nije ni ukazao da bi smo griješili što svi ostajemo i vršimo primopredaju. Primopredaja u principu traje do 30 minuta u prosjeku, nekada kraće nekada duže s tim da za vrijeme korone kada je bilo puno više pacijenata i taj odjel je bio Covid intenzivna i bio je sasvim drugačiji sistem rada. Tada se ostajalo i puno duže. To nije bilo evidentirano, tada u prosjeku nikada nije bila kraća od pola sata i to je trajalo otprilike godinu dana. Liječnici dolaze kod sestara i one njima poslije smjene daju podatke o pacijentima odnosno daju podatke dežurnom liječniku. Na temperaturnim listama nemaju svi podatci koji su nužni za pacijenta. Nitko od nadređenih nije naredio da upravo ona obavlja primopredaju i nitko od liječnika nije vidio da ona obavlja primopredaju.

9. Svjedok DA u svom iskazu u bitnome je naveo kako je zaposlen kao liječnik anesteziolog za tuženu i da je 2022. donesen pravilnik o primopredaji službe a do tada se primopredaja odvijala na način da jedna od sestara iz prethodne smjene prenosi bitne podatke sestrama u drugoj smjeni, međutim nekada je bila samo jedna sestra na primopredaji a nekada i tri ili četiri. Primopredaja nije samo prenošenje podataka o pacijentima jer taj je podatak vidljiv iz sustava, već je to i neka edukacija. Svaki dan je drugačiji prema primopredaji a najčešće su bile dvije ili tri sestre. Primopredaja je po meni trajala između 5 do 15 minuta. I liječnici imaju primopredaju ali u drugačijem režimu rada i od troje najčešće ostaje jedan, odnosno dva u primopredaji. Liječnička primopredaja traje otprilike pola sata. O primopredaji nitko nije vodio evidenciju. Nitko nije određivao koja će od sestara vršiti primopredaju, obično je to bila najiskusnija sestra, a znale su ostajati i druge sestre i to jer rade posao s ljudima, iz poštovanja prema pacijentima i odgovornosti a i zbog edukacije su znale ostajati i druge sestre. Nepisano pravilo je da je najiskusnija sestra vršila primopredaju a ostale sestre nisu imale obvezu ostajati na primopredaji. Nepisano je pravilo bilo najiskusnije sestre, međutim to nije uvijek bio tako, znale su ostajati i druge sestre, zavisno od obveza najiskusnije sestre. Na odjelu imamo između 3 i 9 pacijenata najčešće. Tužiteljica je bila vrijedna sestra na odjelu a liječnici ne vide tko vrši primopredaju kod sestra, to je stvar povjerenje i vide da sve dobro funkcionira što znači da je primopredaja izvršena. Na odjelu je dvadeset i nešto sestara podijeljenih u četiri smjene i u toj nekoj primopredaji one se znaju susretati i izmjenjivati iskustva s tim da moram dodati da sestrama završava smjena u 7,00 a neke su odlazile s radnog mjesta u 8,00 pa i u 8,30. Ne zna zašto su toliko dugo ostajale, ali u tom vremenu je i primopredaja. Većina podataka je upisana u medicinskoj dokumentaciji ali za pacijenta je bolje da se vrši primopredaja jer postoje neke specifičnosti za svakog pacijenta.

10. Svjedok JA u svom iskazu u bitnome je navela kako radi na odjelu za anesteziju 35 dogina i da najčešće brinu o 9 pa čak 10 i 11 pacijenata. Primopredaju vrše sve sestre koje izlaze iz smjene, znači tri ili četiri, zavisno koliko je taj dan radilo i prenose drugoj smjeni podatke o pacijentima. Nikad poslodavac nije organizirao primopredaju a navodno je trebalo zaživjeti da jedna sestra vrši primopredaju. Primopredaja traje zavisno od broja pacijenata i 15, 20 minuta i 30, 45 minuta, odnosno 15 minuta skoro ne traje nikada jer da imaju i samo tri pacijenta nemoguće je sve o njima prenijeti za 15 minuta. Sve sestre odnosno neka nešto kaže o svakom pacijentu. Ne postoji pisana odluka poslodavca koja će sestra vršiti primopredaju. Nemoguće je funkcionirati a da se ne izvrši primopredaja jer je puno podataka o stanju pacijenata i ono što se od pretraga i drugo radilo na pacijentu i terapije. Primopredaju vrše obučene u uniforme. U smjeni je najčešće troje. Primopredaja se vrši usmeno, a u bilježnicu se samo zapiše broj pacijenata. Svi podatci koje usmeno prenose su evidentirane na listi pacijenta, međutim ima stvari koje ne budu na listi, primjerice da se u hladnjaku nalazi nešto za mikrobiologiju, uzorci i slično. Svakodnevno sve sestre idu u primopredaju. Nekada možda prije 15 godina je postojao vođa smjene i zato je taj rad bi dodatno plaćen i on je bio obvezan izvršiti primopredaju ma da su i tada više-manje svi vršili primopredaju a za utuženo razdoblje navodi da je nepisano pravilo da to bude najiskusnija sestra a to je ona trenutačno, i ne vrši se primopredaja na način da ona sama vrši primopredaju nego rade svi koji izlaze iz smjene. Nitko po nalogu ne vrši primopredaju, nitko po nalogu nije određen da vrši primopredaju, a nemoguće bi bilo funkcionirati da se primopredaja ne radi da bez obzira što su podatci o pacijentima u kartonima pacijenata. Nisu to samo podatci o pacijentima već postoje i silne tehničke stvari koje se prenose pri predaji, o bocama sa kisikom, pumpama za hranu, lijekove i tako dalje. Primopredaja se obavlja od pacijenta do pacijenta uz krevet pacijenta a iznimno, vrlo rijetko da se primopredaja obavi a da nije uz pacijenta. Zna se ostajati i nakon primopredaje, nevezano za posao ali najčešće toga nema jer to nitko ne želi.

11. Svjedok OA u svom iskazu u bitnome je navela da je do konca 2023. radila na odjelu za anesteziju i u smjeni ih radi troje do četvero, imaju redovno devet kreveta, ali su znali imati i do 13 pacijenata, a primopredaju rade na način da svi iz smjene sa smjenom koja je došla idu od kreveta do kreveta pacijenta i prenose podatke o pacijentima, u pravilu to traje pola sata. Ako je do 9 pacijenata primopredaja traje do pola sata. Nikad im poslodavac nije organizirao primopredaju niti točno odredio tko iz smjene treba obaviti primopredaju niti ikada zabranio da obavljaju primopredaju na način da svi iz smjene obavljamo primopredaju. Nije postojala pisana odluka poslodavca koja sestra treba vršiti primopredaju. Znalo se dogoditi da je netko morao otići recimo zbog bolesti djeteta ili slično pa da ne odradi primopredaju ali u pravilu su svi iz smjene ostajali i odrađivali primopredaju. Nemoguće je da jedna osoba zna sve o svim pacijentima koji su na odjelu jer neka sestra ode s pacijentom na CT i nema je pola sata i ona ne zna što se događalo s pacijentima na odjelu. Postoje podatci o terapijama i pretragama pacijenata na temperaturnim listama. Bez obzira što je sve zapisano na temperaturnim listama svi iz smjene prenose podatke u primopredaji u slučaju da nije sve uneseno u tom trenutku u temperaturnu listu.

12. Svjedok GA u svom iskazu u bitnome je naveo kako zadnjih 6 godina radi kao glavni tehničar na jedinici intenzivne njege i anestezije i da se primopredaja vrši u jedinici intenzivne njege na način da recimo u jutarnjoj smjeni od četvero ljudi koji inače dolaze u smjenu jedna osoba dođe ranije i to najčešće ona koja putuje pa zbog prijevoza dođe ranije, i s njom se izvrši primopredaja tako da ovaj koji izlazi iz noćne smjene ostane maximalno 5-10 minuta. Primopredaju ne vrše od kreveta do kreveta uz pacijente već u kuhinji. Dešava se da se ostane nakon posla i to samo radi međusobnog druženja a realno u 7 sati svi mogu ići kući. Na odjelu nitko ne vodi evidenciju o radnom vremenu niti se donosi odluka koja je osoba kada zadužena za primopredaju. Sve je stvar dogovora. On je imao namjeru organizirati primopredaju, međutim radnici su se pobunili da će oni to sami međusobno organizirati kako njima odgovara, s obzirom na putovanje pojedinih djelatnika koji putuju izvan grada kući. On i dr. DA najviše vremena provode u operacionim salama no on ipak ima više uvida u ono što se dešava u kuhinji u vrijeme izmjena smjena. Mjesečni raspored se radi od 15. do 20. u mjesecu i radi se na način da se slažu ljudi koji vole skupa raditi, a u smjeni ih bude četvero redovne ekipe i još jedna osoba koja radi svaki drugi dan. Tužiteljica mjesečno ima 6-7 smjena ovisno o satnici. Primopredaja se radi na način da se dolazi do pacijenta na JIL-u i prenose se podatci o pacijentu a i u kartonima sve piše. Prenosi se vidno stanje pacijenta. Primopredaju radi jedna osoba, ta iz smjene koja je. Zna se desiti da budu maksimalno tri sestre u primopredaju ali one idu zato što žele i ostanu duže i malo popričaju, a jedna osoba je dovoljna za primopredaju. On je zadužen za organizaciju primopredaje i zaokruživao je na rasporedu tko bi trebao sutradan doći na primopredaju, međutim to se nije ispoštovalo jer su se djelatnici sami dogovarali i kada je htio to urediti, nije išlo. Nije bilo nikakve sankcije što djelatnici ne poštuju njegov raspored primopredaje. Svaka sestra je zadužena za dva ili tri pacijenta, to je organizirano tako da bi se vodila što veća briga o pacijentu jer jedna osoba ne može brinuti o 9 pacijenata na intenzivnom liječenju, a jedna je zadužena i to obično najstarija sestra u smjeni da prikupi podatke od ostalih sestra i izvrši primopredaju. Rad se organizira na način da rade dvije starije i dvije mlađe kolegice ili kolege i uvijek su stariji zaduženi za primopredaju, ukoliko ne može najstariji ide sljedeći mlađi. Zna se desiti da uz redovnih 9 bude čak 11,12 pacijenta i to jako rijetko i tada je pokriveno to da svaka sestra ili tehničar ima po tri pacijenta. Ne postoji pisana odluka poslodavca o točno određenoj osobi za primopredaju, to se treba organizirati na odjelu. Primopredaja službe je nužna radnja i to pokraj pacijenta a pogotovo u JIL-u.

13. Cijeneći iskaze svjedoka sud je prihvatio u cijelosti i iste cijeni kao pouzdane i istinite i to iskaze tužiteljice i svjedoka OA i JA, budući da su iskazivale jasno, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja, a iskazi su u suglasnosti. Naime, kako proizlazi i iz iskaza i svjedoka DA i RA, nije sporno da ne postoji pisana odluka poslodavca o točno određenoj osobi za primopredaju, a primopredaja službe je nužna radnja i to pokraj pacijenta. Naime, svjedok DA, kao liječnik nema neposrednih saznanja o tome da li je i koliko je tužiteljica zapravo ostajala u primopredaji, već je navod da je je po njemu primopredaja trajala između 5 do 15 minuta njegova osobna procjena. U tom smislu i navod svjedoka RA, koji je po svom iskazu najviše vremena provodio u operacionoj sali da je primopredaja trajala maximalno 5-10 minuta ovaj sud ne nalazi životnim i logičnim. Naime, posebno uzimajući u obzir da prema iskazima svih svjedoka primopredaja nije samo prenošenje podataka o pacijentima jer taj je podatak vidljiv iz sustava, već je to i neka edukacija i upoznavanje o stanju pacijenata, da je na odjelu svaki dan bilo najmanje 9 pacijenata, a često i više, nije životno ni uvjerljivo da bi se podaci o tolikom broju pacijenta mogli prenijeti za 5 do 10 minuta. Sukladno čl. 8. ZPP- a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Stoga ovaj sud na temelju svih izvedenih dokaza, te posebice iskaza tužiteljice, kao i svjedoka OA i JA smatra da je na temelju cjelokupnog dokaznog postupka utvrđeno da je primopredaja trajala 30 minuta nakon svake odrađene smjene, turnusa i dežurstva. Nadalje, ovakvo utvrđenje suda potvrđuje se i u Zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a prema Zaključku br. 58 navedeno je kako primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena.

14. Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. dalje u tekstu: ZR) poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Odredbom čl. 135. st. 4. istog Zakona propisano je kako u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Slijedom navedenog, obzirom da tuženik kao poslodavac očito nije vodio evidenciju radnog vremena na propisani način, u ovoj pravnoj stvari tuženik nije dokazao da tužiteljica nije ostajala duže 30 minuta nakon radnog vremena radi primopredaje.

15. U dokaznom postupku provedeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje temeljem rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj:Pr-55/2023-18, a zadatak vještačenja je na temelju podataka iz spisa utvrditi u koje je dane tužitelj radio te je li tužitelju u utuženom razdoblju obračunata i isplaćena plaća za odrađenih dodatnih 30 minuta (u svrhu primopredaje službe) nakon svake odrađene smjene, turnusa i dežurstva, kroz vremensko razdoblje od 01.rujna 2019. do 14. listopada 2021. odnosno da vještak obračuna neisplaćeni dio plaće za tako odrađene, a neisplaćene sate, te da na utvrđene neplaćene sate rada izračuna uvećanje po osnovi propisanih dodataka na plaću, i to dodataka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću, dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, za posebne uvjete rada, za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, rad u drugoj smjeni, turnusu, za minuli rad, položajni dodatak te druge dodatke. Iz nalaza i mišljenja vještaka Jadranke Crnogorac utvrđena je razlika plaće, i to po zadatku ovog suda, prema kojem je utvrđeno 130,50 sati preuzimanja smjene ( primopredaje) ukupna razlika neisplaćene bruto plaće iznosi 9.885,75 kn (1.312,06 EUR), i sastoji se od razlike u redovnom radu 4.542,12 kn, razlike za godišnji odmor 1.542,29 kn, naknade za bolovanje 521,45 kn, razlike u prekovremenom radu 281,73, razlike u minulom radu 193,51 kn, naknade za posebne uvjete rada 1.779,79 kn i dodatka za odgovornost za održavanje života i zdravlja ljudi 1.024,86 kn.

16. Tuženik je podneskom od 17. veljače 2025. istaknuo prigovore na nalaz i mišljenje vještaka u kojem je naveo ne prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka, kao niti njegovu korekciju nalaza, iz razloga jer smatra da isti nije sastavljen objektivno, stručno i u skladu sa pravilima financijsko knjigovodstvene struke. Osporava i matematički izračun vještaka u njegovom nalazu i mišljenju. Tuženik u podnesku ponavlja navode kako smatra da ne postoji pravni temelj za usvajanje tužbenog zahtjeva. Na prigovore tuženika vještakinja se očitovala podneskom od 5. ožujka 2025. u kojem je navela kako za evidenciju dodatnih 30 minuta za primopredaju službe vještak je koristio evidenciju radnog vremena i prema naputku suda je dodao 30 minuta nakon svake odrađene smjene, turnusa i dežurstva. Tužitelj je radio od 19 sati do 24 sata i onda u idućem danu od 0 do7 sati, te je za svaki dan vještak dodao 30 minuta. U korekciji nalaza od 11. siječnja, vještak je povezao dane te je za tako odrađenu smjenu kroz 2 dana dodao samo jednom 30 minuta na kraju smjene. Vještak je napravio nalaz prema dobivenom zadatku i u skladu sa važećim propisima.

17. Vještakinja je iznijela nalaz i mišljenje i usmeno na glavnoj raspravi te odgovarala na postavljena pitanja, navela je kako ostajem u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja i korekcije nalaza od 11. siječnja 2025. Na poseban upit punomoćnika tuženika koju dokumentaciju je koristila prilikom izrade nalaza i mišljenja, te je li utvrđivala na temelju dostavljene dokumentacije da li je tužiteljica radila 30 minuta primopredaje, odgovorila je kako je koristila dostavljenu dokumentaciju od tuženika i to evidenciju radnog vremena i obračune plaće. Nalaz i mišljenje je izrađeno sukladno rješenju suda, te je za svaki dan prema dokumentaciji utvrdila da je tužiteljica radila, dodala 30 munuta radnog vremena, a evidenciju o radu u primopredaji tuženik nije posjedovao. U evidenciji tuženika ne postoje egzaktni podaci da je tužiteljica radila 30 minuta duže. Na poseban upit suca vještakinji ukoliko je nalaz i mišljenje izrađeno radi utvrđivanja razlike plaće za konkretno odrađene sate, na što se odnosi utvrđena razlika za godišnji odmor i naknadu za bolovanje, vještakinja pojašnjava da zbog utvrđenih više odrađenih sati i tako većeg izračuna prosjeka plaće time dolazi do povećanja naknade i za godišnji odmor i bolovanje budući da je povećana plaća. Te naknade su isplaćene za mjesece u kojima su utvrđene, a ona je izračunala razliku koja bi trebala biti isplaćena uzimajući u obzir povećanje za odrađene sate primopredaje.

18. Sud nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti uzima u obzir jer su nalaz i mišljenje sudskog vještaka sastavljeni objektivno i stručno u skladu sa važećim Zakonodavnim okvirom i dugogodišnjim iskustvom na poslovima financijsko- knjigovodstvene struke. Nadalje, sud nalaz i mišljenje ocjenjuje stručnim i nepristranim i isti u cijelosti prihvaća, isti je izrađen prema uputi suda iz rješenja o određivanju vještačenja, u skladu s pravilima struke, te sud ne nalazi razloga da isto ne prihvati. Vještak je nalaz i mišljenje iznio i usmeno na glavnoj raspravi i odgovarao na postavljena pitanja. Prigovor tuženika se konkretno odnosi na postojanje evidencije vremena provedenog na primopredaji, tj. postojanje pravnog temelja za usvajanje tužbenog zahtjeva. Vještak se o tome ne može niti očitovati, jer nalaz i mišljenje je rađeno po zadatku koji određuje sud, a odluku o osnovanosti zahtjeva i utvrđenim činjenicama donosi sud.

19. Uvidom i čitanjem Ugovora o radu od 10. listopada 2016. utvrđeno je da prema čl. XI ugovora tužiteljica ima pravo na obračun i isplatu plaće prema osnovama i mjerilima iz Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu i Uredbe o plaćama. Prema čl. XII Ugovora zdravstvena radnica ima pravo na povećanje plaće u postupku utvrđenom Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, Odnosno Uredbi o plaćama za rad noću, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad u smjenskom radu u drugoj smjeni ili turnusima, za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom.

20. Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019) zaključen je 30. rujna 2019., a koji Dodatak II. je u primjeni od 1. rujna 2019. (osim čl. 12. koji je u primjeni od 1. siječnja 2020.) Člankom 9. Dodataka II. izmijenjen je članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. koji glase: „8) Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. 9) Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe.“

21. Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 3/2023; dalje: Dodatak IV.) od 5. siječnja 2023. produljeno je razdoblje primjene KU/18, Dodatka I., Dodatka II. i Dodatka III. do 25. ožujka 2023.

22. U Zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, na str. 2. – Zaključak br. 58 navedeno je kako primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Nadalje, Zaključak Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, br. 108 navodi kako primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

23. Točni su navodi tuženika da iz Zaključaka br. 58 i 108 jasno proizlazi da poslodavac određuje osobu koja je zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom koja mora biti evidentirana u evidenciji prisutnosti na radu. Međutim, u ovom slučaju poslodavac nije organizirao primopredaju službe na način kako je to bilo potrebno i određeno Zaključcima, niti je vodio evidenciju o osobama, kao niti radnom vremenu provedenom u primopredaji službe. Neosnovani su navodi tuženika da je tužitelj bio osoba zadužena za obavljanje primopredaje smjene i da je ostajao duže 30 minuta o tome bi morali postojati bilo kakvi materijalni dokazi oko obavljanja primopredaje smjene. Samo nepostojanje evidencije poslodavca ne može samo po sebi značiti da tužiteljici ne pripada pravo na naknadu razlike plaće za primopredaju službe, budući da je sud na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tužiteljica zaista i obavljala primopredaju i time provela radno vrijeme u primopredaji nakon svakog završetka svog redovnog radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Stoga je primjenom odredbi Zakona o radu, ugovora o radu, Kolektivnog ugovora i Dodataka sud utvrdio kako istoj pripada pravo na isplatu naknade neisplaćene plaće i dodataka na plaću za navedeno razdoblje u iznosu od 1.312,06 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama.

24. Prema čl. 90. Zakona o radu plaća, u smislu Zakona, je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću iz stavka 1. ovoga članka, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaća iz stavka 1. ovoga članka može se sastojati od: osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Dodaci iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.). Poslodavac je dužan dodatke iz stavka 3. točke 2. ovoga članka obračunati u iznosu i na način koji je utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje plaće iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona ne smije obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće u skladu s posebnim propisima. Ostali primici radnika iz stavka 3. točke 3. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu. Plaća iz stavka 1. ovoga članka je plaća u brutoiznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima.

25. Prema čl. 90 b Zakona o radu plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu, a poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika ili pravilnikom o radu osnove i mjerila nije utvrdio, dužan ih je ugovoriti ugovorom o radu sklopljenim s radnikom. Ako plaća nije određena posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću. Pod primjerenom plaćom iz stavka 3. ovoga članka smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. U konkretnom slučaju sud je za izračun razlike plaće uzeo izračun vještaka i isti ocijenio kao primjeren.

26. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Kako prema čl. 90. st. 4. Zakona o radu plaća, naknada plaće i ostali primici isplaćuju se u rokovima određenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, tako je kao datum početka tijeka kamata određen 16. datum slijedećeg mjeseca na iznose utvrđenih razlika plaće za pojedine mjesece.

27. O troškovima postupka odlučeno je temeljem članka 154. stavak 1. i članka 155.stavak 1. ZPP-a. Tužiteljica je uspjela u cijelosti s tužbenim zahtjevom, a sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Troškovi postupka odmjereni su prema vrijednosti predmeta spora, troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023). Tako je sud kao potrebne i opravdane troškove tužiteljici priznao trošak za sastav tužbe prema Tbr.7.točka 1.Tarife od 150,00 eura, za ročišta prema Tbr. 9. toč. 1 Tarife: od 12. prosinca 2023. iznos od 150,00 eura, od 27. svibnja 2024. iznos od 150,00 eura, od 18. lipnja 2024. iznos od 150,00 eura, od 3. travnja 2025. iznos od 150,00 eura, za ročište za objavu presude iznos od 75,00 eura, te za trošak podnesaka sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife: za podnesak od 1. kolovoza 2023. iznos od 150,00 eura, za podnesak od 11. veljače 2025. iznos od 150,00 eura, plus pdv u iznosu od 281,25 eur. Dakle, 1406,25 eur. Tužiteljici je priznat i trošak uplaćenog predujma vještačenja u iznosu od 173,58 EUR. Dakle, ukupno priznati trošak tužiteljici iznosi 1.579,83 eura.

Trošak sastava podneska od 6. prosinca 2024. nije priznat, budući da je u istom samo preciziran zadatak vještačenja, a isto je tužitelj mogao urediti već tijekom podnošenja tužbe i ranijim podnescima. Trošak sastava podneska od 19. ožujka 2025. nije priznat kao potreban ni opravdan, budući da se u istom tužitelj očituje o tijeku postupka i ponavlja navode iznesene tijekom postupka, a isti je podnesen protivno odredbama čl. 299a ZPP-a, tj. nije traženo odobrenje za podnošenje ( Ako se koja od stranaka bez poziva suda iz stavka 1. ovoga članka želi dodatno pisano očitovati na navode protivne stranke, ona će prethodno od suda zatražiti odobrenje podnošenja tog očitovanja i rok u kojem se ono mora podnijeti. Sud će odobriti dodatno pisano očitovanje ako smatra da je ono potrebno i da ne dovodi do odugovlačenja postupka. Sud neće uzeti u obzir pisana očitovanja stranaka koja nisu predviđena planom upravljanja postupkom ili nisu podnesena u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka.)

Tužiteljici nije priznat niti trošak zahtjeva tuženiku za dostavu dokumentacije, jer isti nije nastao u povodu ovog parničnog postupka.

Slijedom svega naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 13. svibnja 2025.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku

3. Porezna uprava nakon pravomoćnosti