REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-1531/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika LE CAPRE j.d.o.o. i HL, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Klasa: 116-02/21-01/1709, Urbroj: 443-02-03-11/3-21-5 od 09. srpnja 2021. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 12. svibnja 2025. godine u odsutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika te ovlaštenog tužitelja, dana 13. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  LE CAPRE j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, OIB: 71063292094, sa sjedištem u [adresa],  kao  pravna  osoba,  prekršajno

nekažnjavan,

drugookrivljenik: HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. H i D rođ. M, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan

k r i v i  s u

1) što u razdoblju od 14. svibnja do 08. lipnja 2021. godine u [adresa], kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnicu DL, koja je s radom počela 14. svibnja 2021. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,

2) što u razdoblju od 14. svibnja do 08. lipnja 2021. godine. u [adresa], kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnici DL prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

3) što u razdoblju od 14. svibnja do 08. lipnja 2021. godine u [adresa], kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnicu DL dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona; te djelom točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona.

Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenicima se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčane kazne u iznosu od po 600,00 (šesto) eura za djelo pod 2) novčane kazne u iznosu od po 600,00 (šesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od po 600,00 (šesto) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenicima

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO

1.800,00 (tisuću osamsto) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.

2. Postupajući po optužnom prijedlogu, sud je proveo glavnu raspravu nakon kojeg je donio presudu broj Pp -7054/2021-18 od 07. listopada 2024. godine, a kojom je okrivljenike proglasio krivima zbog predmetnih prekršaja te im je izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 1.800,00 eura. Navedena presuda potom je ukinuta po žalbi okrivljenika rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Ppž- 9487/2024 od 27. studenog 2024. godine te je vraćena ovom sudu na ponovno suđenje.

3. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koju su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenicima je u više navrata poslan poziv na adresu [adresa]. u [adresa], (sjedište pravne osobe) i Zavala br. 139, Zavala kao prijavljene adrese njegovog prebivališta, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da drugookrivljenik nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je potpisao i zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 08. srpnja 2021. godine te u prethodnom postupku iznio obranu na glavnoj raspravi; sud je zaključio kako okrivljenik evidentno izbjegava primitak poziva i dolazak pred sud.

3.1. U tom kontekstu još valja naglasiti kako je okrivljeniku u predmetnoj pisanoj obavijesti, istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim putem, kao i da može u cijelosti uskratiti iznošenje obrane, a ujedno je upozoren da se rasprava može provesti i odluka o prekršaju donijeti i u njegovoj odsutnosti. Davanjem citirane i drugih zakonskih pouka okrivljeniku je pružena mogućnosti da sudjeluje u postupku, no, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, čija je realizacija isključivo na njegovoj dispoziciji, isti je u konkretnom slučaju korištenje navedenog prava propustio svojom voljom.

3.2. Na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, za kojega je dostava poziva bila neuredno iskazana; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.

5. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedokinje DL sastavljen pred ovim sudom dana 12. kolovoza 2024. godine, zatim dopis PUSD, Sektor kriminalističke policije, Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije broj: 511-12-26-6110/2021 od 09. lipnja 2021. godine sa zapisnikom o zaprimanju kaznene prijave, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Splitu, Klasa: 116-02/21-01/1709, Urbroj: 443-02-03-11/3- 21-2 od 06. srpnja 2021. godine, izvod iz sudskog registra za prvookrivljenika te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, a iz kojih je vidljivo da je prvookrivljenik nekažnjavan, dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan.

6. Napominje se da je ovaj sud sukladno odredbi čl. 431. stavak 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku u svezi članka 82. stavak 3. Prekršajnog zakona pročitao svjedočki iskaz DL sastavljen pred ovim sudom dana 12. kolovoza 2024. godine. Naime istoj je u više navrata poslan poziv na adresu [adresa]. u [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu njenog prebivališta, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „nepoznat“, a ovaj sud nema podataka o adresi njenog boravišta. Dakle budući da se radi o osobi koji ima također ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, očigledno je da je njeno ispitivanje skopčano sa nesrazmjernim poteškoćama i da se ista ne može pronaći, te da su ispunjene pretpostavke iz predmetnog članka.

6.1. Svjedokinja DL u iskazu na glavnoj raspravi u bitnom je navela da je bila na sezonskom radu kod okrivljenika HL u njegovom restoranu " B" u mjestu [adresa] na otoku Hvaru u razdoblju od 13. svibnja 2021. do 08. lipnja 2021. i to na radnom mjestu pomoćnog kuhara. Došla je u predmetni restoran preko gospođe ML, koja inače poznaje suprugu HL, BL, koja je živjela u [adresa] i koju je poznavala godinama. Ona se u međuvremenu vratila živjeti u [adresa] i radi u caffe baru u trajektnoj luci u Starom Gradu. Kako je HL tada trebala radnica, ML je nju preporučila BL, te je ona tako stupila u kontakt sa supružnicima BL i došla iz Zagreba u Jelsu dana 13. svibnja 2021., kako bi kod njih počela raditi. Taj dan je došla u restoran "Gajeta" radi dogovora o uvjetima rada sa HL. Tada je kod sebe imala hrvatsku osobnu iskaznicu (sa prijavljenim boravištem u [adresa]), no nije kod sebe imala putovnicu. Na to joj je HL rekao da ne može početi s radom dok ne donese svoju putovnicu i dok se ne cijepi protiv Covida-19. Stoga je ona sutradan obavila cijepljenje u ambulanti u [adresa], na koje ju je odvela gospođa BL, a ujedno je to jutro u restoran kćer od ML, OL, ostavila njenu putovnicu okrivljeniku i njegovoj supruzi. Ujedno je tada počela živjeti u stanu u kući u kojoj su stanovali okrivljenik i njegova supruga (troškove njenog stanovanja su oni podmirivali), te je počela i raditi dana 14. svibnja 2021, u okrivljenikovom restoranu, iako nije bila prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, niti je imala bilo kakav ugovor o radu. Pitala je okrivljenika i njegovu suprugu hoće li je prijaviti, budući da im je predala putovnicu prethodni dan, na što su oni odgovorili da im nikakvu putovnicu nije predala. Rekla im je da imaju njenu osobnu iskaznicu sa kojoj je mogu prijaviti, a oni su uporno tražili od nje putovnicu za prijavu i stalno tvrdili da im ona nije putovnicu predala. Nakon toga su se dogovorili da će ona ići u PP Hvar odjaviti putovnicu, i tada je utvrdila da u novčaniku nema niti osobnu iskaznicu. Okrivljenik je tvrdio da o tome ne zna ništa, a taj novčanik se nalazio u kuhinji restorana gdje je radila. Opisano ponašanje okrivljenika trajalo negdje 15- tak dana, kroz cijeli taj period ona je neprijavljeno radila kod njega, tražila ugovor o radu i prijavu na mirovinsko i zdravstveno, a on i njegova supruga su to cijelo vrijeme odugovlačili i tražili od nje osobne dokumente koji su neobjašnjeno nestali. Cijela situacija je eskalirala dana 08. lipnja 2021, kada je htjela otići u PP Hvar i izvaditi nove dokumente, međutim okrivljenik joj nije htio dati novce za put do Hvara, a ona je otišla do PP Hvar o svom trošku i podnijela zahtjev za izdavanje novih dokumenata. Nakon što se potom vratila u restoran okrivljenika, doživjela je neugodnosti od njega i njegove supruge, koji su je verbalno napali, te su čak pokušali fizički nasrnuti na nju. Ona im je tada rekla da im daje otkaz i tražila da joj isplate novac za taj njen rad u trajanju od petnaest dana. Na to joj je okrivljenik isplatio 200,00 kuna i nije joj htio dati ništa više. Ujedno su joj okrivljenici radili probleme nakon toga, na način da joj nisu htjeli dati osobne stvari iz stana u kojem je boravila, niti su joj htjeli doslovno dopustiti da napusti otok. Supruga od okrivljenika je pozvala PP Hvar te su policijski službenici kontrolirali ukrcaj na trajekt, a nju je ML sakrila u jedan kamion da bi se tako ukrcala na trajekt i otišla sa otoka Hvara. Po dolasku u Split obavijestila je PUSD, te potom u Službi gospodarskog kriminaliteta i korupcije podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika i njegove supruge BL za niz kaznenih djela. Okrivljeniku i njegovoj supruzi nije niti u jednom trenutku slala nikakve prijeteće poruke na mobitel, dapače oni su njoj prijetili i maltretirali je nakon toga. Inače u to vrijeme kod okrivljenika radila konobarica CL kao konobarica, na sličan način je bila maltretirana kao i ona, no ista to nikada nije htjela prijaviti.

7. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i poslodavac fizička osoba.

7.1. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

7.2. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 3. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna za isti prekršaj kazniti fizička osoba.

8. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 06. srpnja 2024. godine te svjedočkog iskaza DL, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime predmetni svjedočki iskaza se može smatrati istinitim i vjerodostojnim, pogotovo kada se uzme u obzir da je svjedokinja sa vremenskim odmakom od dvije godine detaljno okolnosno opisala postupke okrivljenika, te se njeni navodi mogu smatrati rezultatom stvarno proživljenog iskustva te da su njeni navodi u suglasnosti sa sadržajem pročitanih isprava. Nasuprot tome tome okrivljenici nisu dostavili eventualne materijalne dokaze niti adrese svjedoka kojima bi eventualno pobijali gornje navode.

8.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, a posebice iz sadržaja svjedočkog iskaza DL izvršio izmjene činjeničnog opisa predmetnih prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Naime sud je sukladno rezultatima provedenog dokaznog postupka skratio inkriminirano razdoblje za sva tri prekršaja i time sud nije prekoračio optužbu jer se radi o promjenama u "in favorem" okrivljenika budući da se istima sada stavlja na teret manja kriminalna količina. Po teleološkom tumačenju odredbi čl.179. st. 3. u svezi čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona o prekoračenju optužbe bi se radilo ukoliko bi uređujući sud okrivljeniku stavio na teret duže inkriminirano razdoblje, više oštećenika, veći novčani iznos koji bi ga teretio i sl. no po silogizmu da je manje sadržano u većemu, skraćeno inkriminirano razdoblje je sadržano u onome već utuženom te sud po ničemu nije prekoračio optužbu. Nadalje sukladno odredbi čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona ovaj sud nije u mogućnosti stavljati okrivljeniku na teret duže inkriminirano razdoblje, jer temeljem njegove žalbe predmet vraćen na ponovno suđenje ( "zabrana reformatio in peius" ).

9. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika te prekršajnu nekažnjavanost drugookrivljenika za gospodarske prekršaje, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

9.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Hvar, 13. svibnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis