REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: Pn-48/2021-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Mariju Depolu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB 10840749604, zastupan po punomoćniku Željku Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 2. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Marija Depola, odvjetnika u Splitu te punomoćnika tuženika Ivana Duplančića, odvjetnika u odvjetničkom društvu Ljubičić, Vrdoljak & Partneri Split, dana 12. svibnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik na ime preostale naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplatiti tužitelju ukupan iznos od 515,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva 08.02.2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Za više zatraženo od dosuđenog u točki I. izreke, i to za više zatražen iznos preko iznos od 515,00 eur do iznosa od 2.000,00 eur sa zateznim kamatama na taj iznos, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

III. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 203,50 eur na ime naknade za tuđu njegu i pomoć, iznos od 159,27 eur na ime uništene odječe i obuće, te iznos od 159,27 eur na ime preostalih troškova liječenja, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva 08.02.2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu do 90,00 EUR- a, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, obračunatoj prema po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sve u roku do 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 25. kolovoza 2021. navodi se kako se dana 08. rujna 2019. oko 8 i 45 sati u [adresa] dogodila prometna nezgoda koju je prouzročio OĆ (protiv kojeg je Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu) upravljajući vozilom marke“ Ford Mondeo“ reg. ozn. [registarska oznaka] osigurano od auto odgovornosti kod tuženika po polici broj: [broj police], u kojoj je nastradao tužitelj upravljajući motociklom marke “Piaggio Beverly“ reg. ozn. [registarska oznaka]. Tužitelj je u nezgodi zadobio tešku ozljedu desnog koljena, udario je glavom, nagnječio je desnu nadlakticu, izgrebena mu je dužinom desna noga, najgrublje na koljenu, na natkoljenici, izgrebena mu je desna šaka i desna podlaktica. Stavljena mu je tutor longeta zbog imobilizacije, šivana mu je rana na koljenu dužine 15 cm, dubine 2 cm, omogućene su mu štake da bi se mogao kretati. Zbog stalnih glavobolja mjesec dana nakon nezgode je dolazio neurokirurgu, te mu neurokirurg postavio dijagnozu potresa mozga. Upućen je od kirurga - traumatologa na MR desnog koljena (morao bi u bolnici čekati mjesec dana pa je otišao privatno) koja je snimila hondromalaciju u području hrskavičnog pokrova patele i oštećenje medijalnog meniska i prednjeg križnog ligamenta. Proveo je u bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka nekoliko ciklusa terapija. Zaostalo mu je ograničeno savijanje koljenom i stanjena desna natkoljenica, kao i grubi ožiljak na koljenu. Teško hoda i vuče desnu nogu, pri imalo većem naporu šepa. EMNG neurološka pretraga je snimila oštećenje femoralnog živca desno. U padu s motora i struganju po kolniku je logično izderao i uništio i majicu i hlače i patike. Tuženik je po zahtjevu u mirnom postupku od 08.02.2021.g., dana 22.03.2021.g. obavijestio tužitelja da mu navodno liječenje nije okončano, te isplatio akontaciju naknade neimovinske štete plus trošak računa za ortozu (700,00 kn) od ukupno 20.630,00 kn, da bi po prigovoru tužitelja ponudio za nagodbu te potom i nesporno isplatio na ime imovinske štete još 7.000,00 kn. Dakle, tuženik je isplatio nesporno do sada na ime neimovinske štete iznos od 26.930,00 kn te na ime troškova liječenja 700,00 kn.

Podneskom od 28. studenoga 2024. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev, sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

2. U odgovoru tužbu tuženik je naveo kako ne spori da je dana 8. rujna 2019. došlo do prometne nezgode u [adresa], niti se spori da bi za nastanak ove nezgode bio odgovoran OĆ, koji je upravljao automobilom marke „Ford“ reg. oznake i broja [registarska oznaka], za čije radnje odgovora tuženik temeljem police osiguranja broj: [broj police osiguranja]. Ne spori se ni da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju kao vozač vozila marke „Piaggio“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] zadobio tjelesne povrede. Dakle, priznaje se pasivna legitimacija, priznaje se i osnov odgovornosti, slijedom čega nema potrebe izvoditi dokaze na te okolnosti.

Sporna je visina tužbenog zahtjeva.

Nije sporno da se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, u kojem predmetu je tuženik platio tužitelju iznos od 27.630,oo kn. Isplatom iznosa od 27.630,oo kn tuženik je naknadio tužitelju pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju u cijelosti, pa se traži tužbeni zahtjev odbiti a tužitelja obvezati na plaćanje parničnog troška tuženiku. Tuženik se ne protivi dokaznom prijedlogu tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja, no, predlaže da se za potrebe vještačenja prethodno pribavi osobni zdravstveni karton tužitelja. Stoga, tuženik traži da se tužbeni zahtjev odbije a tužitelj obveže na plaćanje parničnog troška tuženiku i to s zakonskom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom fotografija na listu 4 - 6 spisa, potvrde MUP, PU SDŽ, Klasa: 211-04/19-K/292 od 26. lipnja 2019., obavijesti žrtvi kaznenog djela Broj: 511-12-2904-PN-170-KU-292/2019 od 26. rujna 2019., dopisa ODO Split Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj, PP Makarska od 27. studenog 2017., specijalističkog nalaza KBC Split, Hitni kirurški prijem od 8. rujna 2019., specijalističkog nalaza KBC Split, Traumatološka ambulanta od 10. rujna 2019., specijalističkog nalaza KBC Split, od 13. rujna 2019., 20. rujna 2019., nalaza i mišljenja Poliklinike Medikol od 9. listopada 2019., nalaza Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Biokovka od 28. listopada 2019., 20. studenog 2019., 13. prosinca 2019., elektromioneurografski nalaz i mišljenje Dr. CĆ od 10. listopada 2019., računa Poliklinike Medikol broj: 7546/20/1 od 9. listopada 2019., obavijesti o isplati akontacije Generali osiguranje d.d. upućeno punomoćniku tužitelja Predmet: šteta 2110226732, prigovora na obavijest o isplati akontacije Split, 14. travnja 2021., ponude za sklapanje izvansudske nagodbe Generali osiguranje d.d. upućenog punomoćniku tužitelja, zdravstvenog kartona na ime tužitelja VĆ, vještačenjem po sudskim vještacima dr. Danči Tripalo - sudski vještak za ortopediju i Dr. Miro Jurinović

– sudski vještak za neurokirurgiju, te saslušanjem tužitelja.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete povodom štetnog događaja od 8. rujna 2019., kada je stradao u prometnoj nezgodi i u kojoj nezgodi je zadobio tjelesne ozljede.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. U tijeku postupa izveden je dokaz vještačenjem po sudskoj vještakinji za ortopediju dr. Danči Tripalo. Vještakinja je navela da iz nalaza HKP KBC Split od 8. rujna 2019. proizlazi kako je isti imao udarno gnječnu ranu desnog koljena, djelomično puknuće tetive patele, natučenje i krvni podljev područja desne nadlaktice i oguljotine po tijelu. Ordiniran je Th u lokalnoj anesteziji i napravila se obrada rane koja se drenira, postavio se tutor kolegeta za koljeno, ordinirani su antibiotici.

Nadalje, iz medicinske dokumentacije proizlazi:

- Kontrolni nalaz traumatologa od 20.9.2019:, izvade se šavovi, imobilizacija dalje;

- Nalaz magnetne rezonancije desnog koljena od 9.10.2019 (na medijalnoj faseti patele je subhondralni endem u smislu hondromalacije gr. IV. U suprapatelarnoj burzi je veća količina tekućine;

- 28.10.2019. pregled fizijatra: kvadriceps je hipotrofičan, koristi šake. Savijanje koljena je još bitno reducirano. Preporučana je fizikalna terapija;

- 20.11.2019. kontrolni pregled fizijatra: kvadriceps hipotrofičan. Pacijent izvršio zadanu terapiju sa značajnim poboljšanjem. Zbog bolova u koljenu koji ometa hod te kako je kvadriceps znatno oslabljen preporuča se produžiti fizikalnu terapiju;

- 12.2019. kontrolni pregled fizijatra: s obzirom da su i dalje prisutne smetanje u koljenu, slabost kvadricepsa te šepanje pri hodu, nužno je nastaviti s naučenim vježbama i poštedom. Kontrola po potrebi.

Vještakinja je navela da je više puta pozivala tužitelja na pregled, ali zbog bolesti tužitelja od istog se odustalo, a mišljenje se daje prema medicinskoj dokumentaciji. Tužitelja je u štetnom događaju zadobio lakšu tjelesnu ozljedu s ortopedsko- traumatološke stane. Imao je udarac u desno koljeno, zbog kojeg je oštećena hrskavica patele u jakom stupnju te je došlo do djelomičnog puknuća patelarog ligamenta. Navedena ozljeda je uzrokovala umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 5 % što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova u čučećem i klečećem položaju te kod dužeg hodanja i trčanja te penjanja uz i spuštanje niz stepenice.

Navedeni postotak se u punom iznosu pribraja procijenjenom od strane neurokirurga.

Ukupno umanjenje životnih aktivnosti iznosi 8%.

Bolovi jakog intenziteta 1 dan, srednjem intenziteta 1 tjedan i slabog intenziteta 1 mjesec.

Tuđa njega i pomoć (kao pomoć kod obavljanja osobne higijene): 4 tjedna 2 sata dnevno, 2 tjedna 1 sat dnevno.

Naruženost: lakog stupnja (zbog nepravilnog ožiljka u predjelu desno koljena uredno zarastao bez sekrecije, vidljivo u ljetnom periodu kada se nose kratke hlače).

8. U tijeku postupka izveden je dokaz vještačenjem po sudskom vještaku za neurokirurgiju dr. mr. sc. Miro Jurinović, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je tužitelj doživio povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje. Povreda prava osobnosti ispoljila se u trpljenju bolova, povremeno je bio potpuno reduciranih životnih aktivnosti te nadalje privremeno djelomično reduciranih životnih aktivnosti, s neurokirurškog gledišta u posve malom stupnju umanjena mu je životna aktivnost. Imao je i imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe. U cijelosti treba prihvatiti procjenu pretrpljeni bolova od strane vještakinje za ortopediju i traumatologiju. Isto tako treba prihvatiti procjenu od strane vještakinje privremenu nesposobnosti za životne aktivnosti kao i procjenu eventualnog oštećenja tjelesnog zdravlja – umanjena životnih aktivnosti nakon ozljede desnog koljena - desnog donjeg ekstremiteta.

Prihvatiti također procjenu preostale naruženosti i potrebe pomoći i njega kod kuće kako će cijeniti vještakinja za ortopediju i traumatologiju.

Trajanje liječenja procijeniti će vještakinja za ortopediju i traumatologiju. Sve stoga što ozljeda desnog donjeg ekstremiteta takve prirode daje za ocjenu gore navedenih posljedica veća nadležnost ortopedsko traumatološka.

S neurokirurškog gledišta procjenjuje se trajno oštećenje tjelesnog zdravlja na račun oštećenja dijela niti živca n. femoralisa desno (bedrenog živca desno) za 3% posto. Ovu procjenu iskazujem bona fide i iskustveno, na temelju priložene med. dokumentacije tužitelja, temeljem nalaza EMNG od 10. listopada 2019. i činjenice da u zdravstvenog kartonu od 2007. nadalje nije imao ozljede niti bolesti područja desnog donjeg ekstremiteta.

Umanjena životna aktivnost ispoljavat će se blagom slabošću desne noge pri jačim rekreativnijim aktivnostima i pri dužem hodanju. Tužitelj će poradi toga ulagati napore, tek povremeno i u posve blagom stupnju, za prevladavanje poteškoća pri dužem hodu i tjelesnim jačim aktivnostima i naporima.

Tužitelj je pretrpio strah u vrlo jakom intenzitetu nakon sraza sa osobnim automobilom, a u svojstvu vozača motocikla. To je tzv. primarni strah, što nije pod utjecajem volje već autonomnog živčanog sustava. Ovaj strah je bio u trajanju od tri do četiri minuta. Potom se taj strah prolongirao još narednih otprilike pola sata, a sada je bio intenziteta između jakog i srednjeg. Strah u središnjem intenzitetu nadalje je tužitelj imao u trajanju jednog dana. To je sekundarni strah, a prisutan je poradi bojazni od mogućih posljedica. Sekundarni strah u blažem intenzitetu nadalje tužitelj je imao kroz 15 dana. Povremeni strah u uvjetima vožnje, bilo da je sudjelovao u prometu kao vozač motorkotača ili automobila, bilo da je sudjelovao u prometu kao suvozač, tužitelj je imao tri do četiri mjeseca nakon ozljeđivanja. Trajnih posljedica po osnovu pretrpljenog straha nema.

Nalaz i mišljenje vještaka dr. Danči Tripalo i dr. mr. sc. Miro Jurinović sud u cijelosti prihvaća kao logičan, uvjerljiv, dovoljno obrazložen i izrađen po pravilima struke. Uostalom, stranke nalazu i mišljenju nisu prigovorile.

9. U svome iskazu tužitelj je naveo da kada se desila prometna nezgoda da je vozio iz smjera kolodvora prema Splitu, a vozio je skuter. Nakon semafora nastavio je ravno, kada se sa lijeve strane u promet uključilo vozilo bez da je vozač provjerio da li se može sigurno uključiti u promet i tada ga je to vozilo udarilo. Odletio je na drugu stranu ceste, otprilike 10-15 metara i dočekao se na koljenima. Ozlijedio je patelarni ligament i hrskavicu u 4. stupnju, te zadobio potres mozga. Hitna ga je prebacila u Split i tamo su sanirali ozljede. Rečeno mu je da mora napraviti magnet koljena i kupiti ortozu. Na magnet koljena se čekalo preko godinu dana i zato je magnet napravio privatno, također je i privatno kupio ortozu i za to potražuje troškove liječenja.

Nakon toga, prošao je rehabilitaciju u specijalnoj bolnici Biokovka, no kako se na tu rehabilitaciju dugo čekalo, on je i prije privatno odradio jedan dio rehabilitacije. Za vrijeme nezgode imao je natikače Adidas, kratku majicu Nike, kratke hlače i također jaketu. Imao je i sunčane naočale Emporio Armani. Natikače su se odlijepile, majica i kratke hlače su se poderale kao i jaketa, dok je kaciga udarila od naočale i one su pukle. Navedena odjeća se uništila i s tog osnova potražuje iznos od 200,00 EUR-a. Prije nesreće navodi kako je bio sportski aktivan, rekreativno je trenirao mali nogomet i boks, nakon nesreće više se ne može baviti niti jednim sportom.

Nakon duže šetnje počinje šepati, osjeća bol i škripanje u koljenu. Također, ne može hodati po stepenicama duže vrijeme, niti prema gore, niti prema dolje.

Ne može dugo sjediti na mjestu, već mora ispružiti nogu, a što predstavlja problem kod vožnje, pogotovo na duže relacije. Kada vozi prema Splitu mora stati jedanput ili dvaput kako bi protegao noge, a na duže relacije vozi supruga.

Općenito više nema pouzdanja u nogu i ono što je prije mogao sada više ne može, tako npr. više niti ne pokuša čučnuti, a također mu se teško osloniti na nogu kada se ustaje iz kreveta.

Nakon nesreće je dva tjedna imao potres mozga i tada svu pomoć mu je pružala supruga i to što se tiče higijene tako i svega preostaloga. Napominje da prvih par puta nakon nesreće nije mogao niti sjesti u auto, već ga je morala prebaciti Hitna do Splita. Tužitelj pokazuje ožiljak, utvrđuje se da je isti nepravilnog oblika, preko sredina koljena, duljine oko 10 cm.

Sud je povjerovao iskazu tužitelja, jer je isti iskazivao iskreno i uvjerljivo, a i njegov je iskaz u skladu s dokumentacijom koja je dostavljena u spis.

10. Odredbom članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Odredba članka 20. ZOO-a propisuje da obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.

Odredbom članka 1046. ZOO propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Medicinskim vještačenjem po vještaku mr. sc. Miru Jurinoviću, dr. med, spec. neurokirurgije, i dr. Danči Tripalo sud je utvrdio da je nakon ozljeđivanja tužitelj transportiran na Hitni kirurški prijem KBC-a u Splitu sa ozljedama udarno gnječne rane desnog koljena, djelomičnog puknuće tetive patele, natučenje i krvnog podljeve područja desne nadlaktice i oguljotine po tijelu. Navedene ozljede su uzrokovale umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 5 % što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova u čučećem i klečećem položaju te kod dužeg hodanja i trčanja te penjanja uz i spuštanje niz stepenice. Navedeni postotak se u punom iznosu pribraja procijenjenom od strane neurokirurga, slijedom čega ukupno umanjenje životnih aktivnosti iznosi 8%.

Također je utvrđeno da je tužitelj trpio bolove i to jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan i slabog intenziteta 1 mjesec.

Tzv. primarni strah, koji nije pod utjecajem volje već autonomnog živčanog sustava tužitelj je trpio u trajanju od tri do četiri minuta. Potom se taj strah prolongirao još narednih otprilike pola sata, a sada je bio intenziteta između jakog i srednjeg. Strah u središnjem intenzitetu nadalje je tužitelj imao u trajanju jednog dana. To je sekundarni strah, a prisutan je poradi bojazni od mogućih posljedica. Sekundarni strah u blažem intenzitetu nadalje tužitelja je imao kroz 15 dana. Povremeni strah u uvjetima vožnje, bilo da je sudjelovao u prometu kao vozač motorkotača ili automobila, bilo da je sudjelovao u prometu kao suvozač, tužitelj je imao tri do četiri mjeseca nakon ozljeđivanja. Trajnih posljedica po osnovu pretrpljenog straha nema.

Tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć i to kao pomoć kod obavljanja osobne higijene u trajanju 4 tjedna 2 sata dnevno, 2 tjedna 1 sat dnevno.

Od zadobivene ozljede preostala je naruženost lakog stupnja (zbog nepravilnog ožiljka u predjelu desno koljena uredno zarastao bez sekrecije), a koji ožiljak je vidljiv u ljetnom periodu kada se nose kratke hlače.

12. Vodeći se medicinskom dokumentacijom tužitelja, te utvrđenjima do kojih je sud došao na temelju medicinskog vještačenja, na način kako je to naprijed navedeno, sud je nedvojbeno utvrdio da je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 19. u svezi s odredbom čl. 1046. ZOO-a.

Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužitelja (rođ. 1989., nastradao 2019. sa 30 godine starosti), u konkretnom slučaju, pojavljuje se u obliku:

- pretrpljenih fizičkih bolova zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i tijekom liječenja, na način kako je to naprijed iskazao po duljini trajanja i intenzitetu,

- pretrpljenog straha, koji nije ostavio trajne posljedice, a na način kako je to naprijed iskazano po vrsti, jačini i trajanju,

- duševnim bolovima zbog umanjenja životnih aktivnosti na način kako je to utvrđeno u postotku od 8%

- duševnim bolovima zbog naruženosti način kako je to naprijed iskazano po stupnju i vidljivosti te,

- neugodnostima prilikom liječenja u vidu umanjene kvalitete života tijekom liječenja i privremenom umanjenju životnih aktivnosti prilikom liječenja.

Ovdje je za reći kako same fizičke boli koje je pretrpio tužitelj, pretrpljeni strah i duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti i naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, nisu prema ZOO-u samostalni oblici povreda prava osobnosti, već kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz odredbe čl. 1100. ZOO- a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema naprijed citiranoj odredbi čl. 1100 st. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti i naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, koje u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu.

Iz naprijed navedenih dokaza proizlazi da ukupna neimovinska šteta koju je pretrpio tužitelj utužene prigode, po zatraženim osnovama, a izražena u novčanom ekvivalentu iznosi 4.100,00 eur (bolovi: 1.000 eur, strah: 600,00 eur, duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti 2.000,00 eur, duševne boli zbog naruženosti 500,00 eur). Sud je uzeo u obzir i činjenicu da je tužitelj osoba mlade životne dobi pa će stoga posljedice predmetnog štetnog događaja osjećati još dugo.

Nadalje, od toga iznosa potrebno je odbiti iznos od 3.585,00 eur (što odgovara iznosu od 27,000,00 kn, a koji iznos je tuženik isplatio tužitelju na ime naknade štete, obzirom da iznos od 630,00 kn odgovara iznosu plaćenom za ortozu), što daje iznos od 515,00 eur.

Stoga je tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete osnovan do iznosa od 515,00 eur, dok je za više zatraženo tužbeni zahtjev neosnovan pa ga je sud odbio.

13. Odredba članka 1103. ZOO propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtijeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je zdravstveno stanje stabilizirano prije podnošenja odštetnog zahtjeva. Stoga sukladno citiranoj odredbi čl. 1103. ZOO u svezi sa čl. 112. st. 2. ZPP-a, zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete teku od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (8. veljače 2021.) do isplate.

Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 1., 2. i 8. ZOO-a. Slijedom svega navedenog, odlučio je kao u točki I. i II. izreke presude.

14. Odredbom čl. 1095. st. 1. ZOO-a, propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

15. Vještačenjem po navedenom vještaku ortopedu i neurokirurgu, sud je utvrdio da je tužitelju zbog zadobivenih povreda bila nužna tuđa njega i pomoć nemedicinskog tipa. Troškovi tuđe njege i pomoći predstavljaju imovinsku štetu. U konkretnom slučaju tužitelj nije predložio dokaze da bi tako primljenu pomoć doista u novcu platio trećoj osobi te time imala novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužitelju priznaje pravo na pomoć i njegu koju su joj pružile treće osobe – članovi obitelji, odnosno, nenovčanu imovinsku štetu.

Tužitelj je dostavio u spis podatak o prosječnoj mjesečnoj neto zaradi osobe koja u Domu za starije i nemoćne osobe Lovret pruža usluge tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa, pri čemu je utvrđeno da visini sata nemedicinske pomoći iznosi 40,00kn (odnosno 5,3 eur).

Tužitelju je bilo potrebno ukupno 70 sati tuđe njege i pomoći, na način kako je to naprijed utvrđeno.

Stoga je sud, sukladno odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO u svezi s odredbom čl. 223. ZPP- a, dosudio tužitelju, na ime naknade tuđe njege i pomoći iznos od zatraženih 203,50 eur.

16. Sukladno odredbama čl. 12. ZOOUP-a, zatezne kamate na dosuđenu naknadu imovinske štete teku od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, kako je tužitelj to i zatražio (tako i ŽS RI Gž 1530/2022-3). Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.

17. Tužitelju je u štetnom događaju oštećena odjeća i obuća te kaciga, a što je utvrđeno iskazom tužitelja. Sud postavljeni zahtjev tužitelja u iznosu od 159,27 eur za naknadu štete uslijed uništene odjeće i obuće te kacige smatra primjerenim, odlučujući o istom po slobodnoj ocjeni, sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a.

18. Sud nalazi osnovanim i zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnova troškova liječenja i to po računu broj 7546/20/1 od 9. listopada 2019. u iznosu od 1.200,00 kn, odnosno 159,27 eur, budući je ta pretraga bila potreba za liječenje. Dakle, s obzirom da je tužitelj taj pregled obavio po preporuci liječnika, uz uvažavanje činjenice o dugim periodima čekanja na pregled na teret HZZO-a, to sud nalazi osnovanim i navedeni zahtjev tužitelja. Stoga je o zahtjevu za naknadu štete zbog troškova liječenja u iznosu od 159,27 eur, odlučeno temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

Stoga ukupni iznos imovinske štete iznosi 522,04 eur, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 3. ZPP-a i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14; dalje Tarifa).

Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je tuženik uspio sa 60% svog zahtjeva.

Tuženiku je priznata naknada za trošak sastava odgovora na tužbu te pristupa na ročišta održana 25.4.2023. i 2.4.2025., ukupno 300 bodova, odnosno 600,00 eur, što uvećano za vrijednost PDV-a od 25 % daje iznos od 750,00 eur.

Kada se uzme u obzir uspjeh tuženika od 60%, to mu pripada pravo na naknadu troška u visini od 450,00 eur.

Međutim, tužitelju je imao trošak vještačenja u visini od 540,00 eur, koji trošak je u svakom slučaju bio potreban te se isti priznaje neovisno o uspjehu u sporu. Stoga, kada se navedeni troškovi stave u omjer, to je tuženik u obvezi nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u visini od 90,00 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom IV.

Makarska, 12. svibnja 2025.

S U T K I NJ A:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.