REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj PN-2242/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Tajani Škafar, u pravnoj stvari tužitelja ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Mati Stjepanoviću, odvjetniku u Zagreb, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave 11. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 12. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 2.401,50 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 31.07.2024. kao i naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana.“, kao neosnovan.
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 500,00 eur u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako je uvidom u registar Hrvatskog ureda za osiguranje utvrdio da je tuženik dopisnik poljskog osiguranja u Hrvatskoj odgovoran radi naknade štete, obzirom da su oba vozila bila stranih reg. oznaka. Radi navedenog tužitelj se 31.07.2024. obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete obzirom da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Tužitelj je tako od tuženika zatražio naknadu nematerijalne štete u iznosu 2.500,00 eur, na ime prijevoda dokumentacije 114,00 eur, na ime franšize kasko osiguranja 350,00 eur, na ime štete/amortizacije vozila: umanjenje vrijednosti vozila u iznosu 1.687,50 eur, odnosno ukupnu štetu u visini 4.651,50 eur.
Nadalje navodi tužitelj kako je tuženik u svom odgovoru priznao pasivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari te ponudio isplatu 1.450,31 eur u koji iznos su uključeni troškovi zastupanja u iznosu 149,31 eur, a zatim je 27.09.2024. isplatio 1.301,00 eur i to na ime franšize 350,00 eur te na ime umanjene vrijednosti vozila iznos od 951,00 eur, odbivši pri tome platiti troškove zastupanja i nematerijalnu štetu. Po izjavljenom prigovoru tužitelja na ponudu tuženika, tuženik je 10.10.2024. dostavio obrazloženu konačnu ponudu, nudeći za umanjenu vrijednost vozila 1.300,00 eur, franšizu koju je već platio te troškove zastupanja u iznosu 250,00 eur, a zatim je 25.10.2024. na ime franšize uplatio još 349,00 eur. Time je tuženik na ime cjelokupne štete uplatio tužitelju 1.650,00 eur.
Stoga tužitelj traži od tuženika na ime umanjene vrijednosti vozila 387,50 eur, na ime nematerijalne štete 1.900,00 eur kao i troškove prevođenja dokumentacije u iznosu 114,00 eur, odnosno sveukupno 2.401,50 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.07.2024. do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. Tuženik je odgovorom na tužbu osporio sve činjenične navode tužbe, činjenicu nastanka štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u Zahtjev za naknadu štete, Izračun deprecijacije vozila, Stanje zahtjeva SEPA- prijenos, Karton pacijenta, Obrazloženu ponudu, Potvrdu MUP-a od 05.09.2022., fotografije vozila. Prigovor na ponudu, Obrazloženu konačnu ponudu od 10.10.2024., Potvrdu uplate, Račun od 09.07.2024. te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje ZPP), utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.
4. Predmetom ovog postupka zahtjev je tužitelja za naknadom štete na ime umanjene vrijednosti vozila 387,50 eur, na ime nematerijalne štete 1.900,00 eur kao i troškove prevođenja dokumentacije u iznosu 114,00 eur, odnosno sveukupno 2.401,50 eur.
5. Budući da je tuženik osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva, sporeći činjenicu nastanka štetnog događaja, pasivne legitimacije, odgovornosti, to je na tužitelju temeljem odredbe čl. 219 u vezi odredbe čl. 221 a sve ZPP-a, bio teret predmetne činjenice dokazati.
6. Međutim, iz činjeničnih navoda tužbe nije razvidno kada, gdje i na koji način se dogodio štetni događaj, tko su bili sudionici istog, u kojem svojstvu je u štetnom događaju sudjelovao tužitelj, pa u nedostatku takvog činjeničnog opisa tužbe, sud ne nalazi da bi i pisana dokumentacija dostavljena uz tužbu predstavljala dokaz činjenica na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev.
7. Naime, jedino što iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi je kako su sudionici štetnog događaj dva vozila stranih registarskih oznaka, kako je tuženik kao dopisnik poljskog osiguranja u Hrvatskoj odgovoran radi naknade štete u ovom postupku i kako je tuženik u mirnom postupku priznao svoju odgovornost te isplatio tužitelju djelomično štetu.
8. Dakle, uzimajući u obzir da se radi o štetnom događaju u kojem su sudjelovala dva vozila stranih registarskih oznaka, pri čemu tužitelj u tužbi ne navodi niti registarske oznake vozila niti gdje se štetni događaj dogodio, proizlazilo bi kako je u smislu odredbe čl. 34 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodni novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23 dalje u tekstu ZOOP), pasivno legitimiran, štetu tužitelju naknaditi trgovačko društvo Hrvatski ured za osiguranje odnosno, a u slučaju da je vozilo inozemne registracije sklopilo ugovor o osiguranju od AO (granično osiguranje) iz razloga opisanih u čl. 35 st. 1 ZOOP-a, trgovačko društvo Hrvatski ured za osiguranje ili osiguratelj koji je izdao policu osiguranja u smislu odredbe čl. 36 ZOOP-a.
9. Poveže li se Potvrda MUP-a od 05.09.2022., sa činjeničnim navodima tužbe unatoč nedostatku navođenja datuma, mjesta prometne nezgode kao i sudionika istog, moglo bi se zaključiti kako se 27.08.2022. na kolniku autoceste A1 kod naplatne postaje „Demerje“, dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovala dva vozila stranih registarskih oznaka i to SBI1KS1(PL) osigurano kod Powszechny Zaklad Ubezpieczen temeljem police osiguranja br. PL/02/37077572 s važenjem do 20.04.2022. te vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) osigurano kod VAV br. police A 6058 342129 s rokom važenja do 01.11.2024.
9.1. Budući da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), vozilo poljske registracije koje na dan prometne nezgode 27.08.2022., nije imalo važeću policu osiguranja jer je ista istekla 20.04.2022., to bi u smislu odredbe čl. 37 u vezi odredbe čl. 29 sve ZOOP- a, pasivno legitimiran naknaditi štetu bilo trgovačko društvo Hrvatski ured za osiguranje ili osiguravajuće društvo sa kojim je vozilo sklopilo policu graničnog osiguranja u smislu odredbe čl. 35 i čl. 36 sve ZOOP-a, .
10. Nastavno na navedeno, a pored činjenice da tužitelj u tužbi niti ne navodi registarske oznake sudionika štetnog događaja, a time niti činjenicu da vozilo reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) u trenutku štetnog događaja nije imalo sklopljenu policu osiguranja, to isti nije naveo, a niti je na okolnost da bi predmetno vozilo, za koje sud pretpostavlja da tužitelj smatra da je odgovorno za prometnu nezgodu, eventualno u trenutku ulaska u Republiku Hrvatsku imalo sklopljeno granično osiguranje kod društva tuženika u smislu odredbe čl. 35 ZOOP-a, čime isti nije dokazao da bi tuženik u smislu odredbe čl. 35 u vezi odredbe čl. 36 sve ZOOP-a, bio pasivno legitimiran u ovom postupku, a niti isto proizlazi iz Potvrde MUP-a.
11. Činjenica da je iz Obrazloženih ponuda kao i Potvrda uplata, razvidno da je tuženik priznao odgovornost za prometnu nezgodu od 27.08.2022., i osnovanost i visinu štete na ime umanjene vrijednosti u iznosu 1.300,00 eur, franšize 350,00 eur te troškova zastupanja 250,00 eur, odnosno sveukupno 1.900,00 eur, isplativši na račun odvjetnika Mato Stjepanović, 1.650,00 eur, ne čini tuženika pasivno legitimiranim u ovom postupku.
12. Naime, sukladno odredbi čl. 34 st. 1 i st. 4 te odredbe čl. 29 st. 1 i st. 4 u vezi odredbe čl. 37 sve ZOOP-a, oštećena osoba podnosi oštećeni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje te Hrvatski ured za osiguranje može obradu i isplatu takvih šteta, povjeriti svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama za obradu navedenih šteta (korespodentu) koji su dužni odštetni zahtjev obraditi i likvidirati sukladno međunarodnom sporazumu o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.
12.1. Kretski sporazum, međunarodni sporazum sklopljen između nacionalnih Ureda zemalja članica Sustava zelene karte, koji regulira odnose između Ureda potpisnika, predviđa mogućnost imenovanja korespondenta stranog osiguratelja od automobilske odgovornosti za rješavanje šteta koje u državi u kojoj se dogodila prometna nesreća prouzroče njegovi osiguranici.
13. Dakle, iz ranije navedene zakonske odredbe čl. 34 st. 4 i čl. 29 st. 4 u vezi čl. 37 sve ZOOP-a, izvodi se zaključak da je upravo trgovačko društvo Hrvatski ured za osiguranje pasivno legitimiran u sudskim postupcima za naknadu štete, obradu i isplatu kojih šteta, navedeno trgovačko društvo može povjeriti svojim članovima koji su dužni odštetni zahtjev obraditi i likvidirati sukladno međunarodnim sporazumima o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.
13.1. Sama činjenica da je društvo tuženika tijekom mirnog postupka, obradilo i isplatilo predujam štete, nema značaj pristupa dugu niti čini tuženika pasivno legitimiranim u sudskim postupcima za naknadu štete, jer je tuženik u mirnom postupku nastupao kao korespondent Hrvatskog ureda za osiguranje. Dakle, tuženik time nema svojstvo odgovornog osiguravatelja u parnici radi naknade štete već je upravo Hrvatski ured za osiguranje u sudskim postupcima za naknadu štete s vozilima stranih inozemnih registracija, pasivno legitimiran (tako i Vrhovni sud RH u odluci Rev- 1538/16 od 23.11.2021.).
14. Stoga, a budući da tužitelj temeljem odredbe čl. 219 u vezi odredbe čl. 221 sve ZPP-a, nije dokazao da bi vozilo za koje smatra da je odgovorno za predmetni štetni događaj (u činjeničnim navodima tužbe niti ne navodi reg. oznake niti jednog vozila sudionika štetnog događaja, a time niti vozila za koje smatra da je odgovorno), imalo u trenutku štetnog događaja (za koji u tužbi niti ne navodi datum i mjesto kada se isti dogodio) sklopljenu policu osiguranja sa tuženikom u smislu odredbe čl. 35 ZOOP-a, to je temeljem odredbe čl. 29 st. 1 u vezi odredbe čl. 37 te temeljem odredbe čl. 34 st. 1 sve ZOOP-a, odlučeno kao u izreci.
15. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 u vezi odredbe čl. 155 sve ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23 dalje u tekstu Tarifa).
Tuženiku je tako priznat trošak za sastav odgovora na tužbu i pristupa na ročište 11.04.2025. za svaku radnju u iznosu po 200,00 eur što uz uvećanje za iznos PDV-a 25% iznosi 500,00 eur.
Tuženik u smislu odredbe čl. 151 ZPP-a, nije podnio zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata.
U Zagrebu, 12. svibnja 2025.
Sudac
Tajana Škafar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude (čl. 335. st. 8. ZPP).
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP). Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP).
Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Punomoćniku tužitelja uz rj. sud. pristojba na presudu 70,47 eur
2. Punomoćniku tuženika
